DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Potvrdu tome mogli bi naći i u podatku, da je otpornost protiv habanja kod pomodrelog drva najmanja na tangentnom presjeku. Mišljenja smo da drvni traci koji su na tom presjeku poprečno prekinuti a inače još i oštećeni razvitkom gljive uzročnika modrenja, uvjetuju to povećano smanjenje otpornosti protiv habanja na tangentnom presjeku. Otpornost protiv habanja na radijalnom presjeku ne smanjuje se toliko kao ona na tangentnom presjeku. Na tom presjeku drvni traci izloženi su po svojoj dužini i širini. Oštećeni gljivom uzročnikom modrenja trebali bi imati vidniji utjecaj na otpornost na habanje. Međutim, prema našim podacima upravo je obratno. Mišljenja smo da je tome uzrok učešće površine drvnih trakova na tangetnom i radijalnom presjeku, u odnosu na ukupnu površinu presjeka. Nadalje, možda je tome uzrok i način širenja hifa kroz drvo. One većinom prolaze kroz jažične prostore koje se time oštećuju. Budući da jažica imade više na radijalnim stijenkama nego na tangentnim, to je i kompaktnost tangentnog presjeka umanjena i otpornost na habanje na tom presjeku je manja. Findlay W. P. K. i Pettifor C. B. (14), V a n i n S. I. dobili su slične podatke za promjenu u tvrdoći pomodrelog drva. Podaci o otpornosti protiv habanja zdravog i pomodrelog drva iz naših istraživanja, ne mogu se komparirati s rezultatima drugih autora, jer to svojstvo nije uopće po njima istraživano. Čvrstoće su na pritisak i savijanje manje kod pomodrelog nego kod zdravog drva. Ta je razlika manja kod čvrstoće na pritisak a veća kod čvrstoće na savijanje. Način širenja gljiva i mjesta oštećenja mogu poslužiti za tumačenje ovih razlika. Nasilno prekidanje kontinuiteta smjera vlakanaca dolazi kod savijanja više do izražaja nego kod pritiska. Čvrstoća na udarac, kao i u većini radova ostalih istraživača, pokazuje najveće smanjenje. Oštećenja i narušavanje suvislosti građe drva od strane hifa gljiva najviše utječu na ovaj vid dinamičke čvrstoće. Iz dosadašnjih razmatranja vidljivo je da modrenje utječe na svojstva drva. Pojavom i razvitkom gljiva uzročnika modrenja u drvu, smanjuju se kod ispitane borovine neka fizička i gotovo sva mehanička svojstva. Kod mehaničkih su svojstava ove razlike u većini slučajeva statistički signifikantne. Smanjenje u veličini ovih svojstava je, prema našem mišljenju, posljedica promjene u strukturi drvne tvari koju uzrokuju hife gljive. Kao potvrda ovoj tvrdnji neka posluži i niz pokazatelja kod pojedinih svojstava, iz kojih se vidi da je smanjenje veličine nekog svojstva u korelaciji s veličinom pomodrele površine. Intenzitetom napada gljive mijenja se intenzitet oštećenja drvne tvari i povećava se apsolutna vrijednost smanjenja veličine svojstava. Da to nije tako ne bi se skoro uvijek pojavljivala tendencija upravo proporcionalne korelacije između intenziteta napada, izraženog veličinom pomodrele površine, i smanjenja veličine svojstva. Niti kod jednog istraženog svojstva nije bilo statistički signifikantnih razlika po vremenu trajanja infekcije. Ovo bi se moglo protumačiti kao posljedica načina izvođenja eksperimenta. Voluminoznost supstrata izloženog djelovanju gljive uzročnika modrenja, omogućuje širenje gljive po njemu. Možda je vremenski period bio prekratak za intenzificiranja postojećih oštećenja, jer je postojala mogućnost razvoja gljive u zdravom supstratu. Ovo pitanje utjecanja modrenja na svojstva drva po vremenu trajanja infekcije trebalo bi još istražiti. Istraživanja bi se trebala vršiti na probama malih volumena i u optimalnim uslovima za razvoj gljiva. |