DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 28 <-- 28 --> PDF |
vog mozaika posebno opisati, a na karti ih prikazati kao jednu kartografsk u jedinicu: skup ili seriju tipova (osnovnih tipova, podtipova odnosno klasa, u zavisnosti od intenziteta terenskog istraživanja). Pri tome će se, u većini slučajeva, za svaku opisanu jedinicu lako odredili i primjeniti odgovarajuća tehnika i cilj gospodarenja, pa će se pri planiranju — proračunu površina morati zadovoljiti samo procjenom. Ovo je svakako ispavnije nego izdvajanje kompleksa (mozaično raspoređenih) različitih tipova kao jedne tipološke jedinice i propisivanje zajedničkog cilja i tehnike uz tačno planiranje površine. U drugoj fazi izdvajanja tipova staništa kao problem javlja se naše nedo voljno poznavanje reakcije pojedinih vrsta brzog rasta na svim staništima, što mora da upućuje na oprez pri zavođenju intenzivnijeg gospodarenja. Primjena treće faze klasifikacije svakako je najteža, jer nemamo dovoljno taksacionih podataka ni za sve prirodne šume, a kamo li za kulture. Sa druge strane, izdvajanje tipova šuma prema prinosnim sposobnostima treba izvršiti tek onda kada se verifikuju predhodne faze tipološke klasifikacije šumskih staništa. LITERATURA 1. Bertović , S., 1961: Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa, šum. List, Zagreb. 2. B e r t o v i ć, Č. i V. G 1 a va č, 1963: Tipologija šuma. Šum. Encikl. II, Zagreb. 3. Bertović, D. Cestar i Z. Pelcer, 1966: Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti šume bukve sa jelom (Fagetum croaticum abietetosum Ht) na ličkoj Plješivici. Inst. šum. istr. Radovi, II, 5. Zagreb. 4. Burlica, Č. iB. Fabijanić, 1963: Ein Beitrag zur landschaftsökologischen Gliederung Bosniens und der Herzegovina auf pflanzensociologisch-bodenkundlichen Grundlagen. In: Tüxen , R. (Edit.): Ber. intern. Symp. Landschaftsökol. 1963, Stolzenau/Weser. 5. Cestar, D., K a 1 i n i ć, Mirjana, M i 1 k o v i ć, S. i Z. Pelcer, 1966: Tipološke istraživanje i kartiranje šumskih staništa SR Hrvatske: G. J. Veljun, Tržička šikara i Zalije. Inst. šum. istr. Radovi, I, Zagreb. 6. Ć i r i ć, M., Stefanović, V. i P. Drini ć, 1967: Tipovi čistih bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i smrče u BiH. Rukop. (Mnscr.), Sarajevo. 7. Dietrich , H., 1962: Die Standortsverhältnisse des Windberges bei Freital. Wiss. Ztschr. Univ. Dresden, 11, 4:811—836. 8. Eberhardt, E., Kopp, D., H. P a s s a r g e, 1967: Standorte und Vegetation des Kirchleerauer Waldes im schweizerischen Mittelland. In: Ellen ber, » H. (Edit.): Methodes phytosoeiologiques et pedologiques pour la cartografie des stations forestiers. Zürich. 9. Etter , H., 1949: Ueber die Ertragsfchigkeit verschiedener Standortstypen. Mitt. schw. Anstalt forstl. Versuchswes. 10. Fabijanić , B., 1965: Šumske fitocenoze hrastovo-grabovih i bukovih šuma planine Majevice u severoistočnoj Bosni. Rukopis (Mnscr.) Sarajevo. 11. Fabijanić, B„ Burlica, Č„ Vukorep, I. i N. Živanov, 1966: Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Rukopis (Mnscr.), Sarajevo. 12. F a b i j a n i ć, B. i B u r 1 i c a, C, 1967: Zur Waldvegetations-ökologischen Charakterisierung des sLibpannonischen Gebietes Bosniens, VIII Tagung, ostatp.dinar. Sect. (Im Druck) Wien. 13. Har t mann , F. K.: Standorts- und Vegetationskartierung und deren Kombinierung. Zur Bedeutung der Grundlagenerhebung in der Forstwirtschaft. Hann. Münden. 14. H a r t m a n n, F. K., Naturnahe Waldgesellschaften Deutschlands in regionaler und standortsökologischer Anordnung. »Grundlagen der Forstwirtschaft« Hf. Q, Hannover. |