DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LI ST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA


I


DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 93 SVIBANJ—LIPANJ GODINA 1969


UDK 6J4.0.844.1:6340.812


UTJECAJ MODRENJA NA FIZIČKA I MEHANIČKA SVOJSTVA
CItNE BOROVINE
(Pinus nigra Arn.)*


Dr. STANKO BAĐUN, Zagreb


1.0 UVOD
Određeni je ton boje prirodna karakteristika drva koja uljepšava njegov
izgled i pruža mogućnost identifikacije. Međutim, često se na drvu pojavljuju
i boje različite po tonu od one prirodne. Jedna od takovih dekoloracija je i
promjena boje koja se naziva mođrenje. Ova pojava naziva se kod nas još i
plavetnilo, plavilo, modrina. Ta promjena boje drva nastaje kao posljedica
djelovanja gljiva uzročnika dekoloracije.


Prve podatke o gljivi uzročniku modrenja dao je H a r t i g, R., 1878. god.


Kasnije je Winter , G. sasvim nepravilno uvrstio ovu gljivu u Saccardov rod


Ceratostomella. Vo n Höhne l (19) je uočio ovu nepravilnost i svrstao je u


poseban rod Linostoma. Ovo je ime kasnije promijenjeno u Ophiostoma. Gotovo


svi evropski autori prihvatili su naziv Ophiostoma, a američki naziv Cerato


stomella. Nakon detaljne taksonomske studije Hunt , J. (21) je 1957. godine


sve vrste roda Ophiostoma, A. i P. Sydow, Grossmania G. Goid. i Endoconidio


phora Münch, uvrstio u rod Ceratocystis. Prema Huntu ovaj rod je sinonim


za spomenute rodove. Naziv Ceratocystis sada je, čini se, općenito prihvaćen


(10, 27, 32, 50) u Evropi i u Americi.


Kod nas je Šarić, A. (50) izvršila identifikaciju gljiva uzročnika modrenja


koje dolaze u Hrvatskoj i Sloveniji. Prema njenim podacima najjače je mo


drenju podložna borovina, slabije smrekovina, a najslabije jelovina. Kod bo


rovine najdublje u drvo prodire i izaziva intenzivnu dekoloraciju Fusicocum


tingens, G. Grid.


U toku rada na ovim istraživanjima, autor je pronašao pojavu modrenja
i na nekim domaćim listačama. Mođrenje je makroskopski i mikroskopski
ustanovljeno u dosta slučajeva na jasenovini, na nekoliko uzoraka drva hrasta,
oraha, pajasena i topole. U literaturi (4, 6, 31, 32, 50) se spominje pojava modrenja
i na drvu javora, lipe, breze, hikorije, likvidambra, tulipanovca, kestena,
ilombe, azobe, afzelie, kaje, makorea, obehe i bukve.


* Pod ovim naslovom je 1965. godine obranjena doktorska disertacija na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu, koja je ovdje prikazana u skraćenom opsegu. Mentoru,
redovnom prof. dr. Horvat Ivi, još jednom puna zahvalnost.
145




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Modrenje se javlja u bjeliki, koja poprima modrosivu, tamno modru ili
prljavomodru boju. Ton boje ovisi o gljivi uzročniku, vrsti i vlažnosti drva.
Način širenja gljiva i pojava modre boje na površini drva bili su predmet
brojnih istraživanja (16, 20, 24, 26, 27, 28, 29, 36, 49, 50, 53). Iznijet ćemo samo
rezultate najnovijih istraživanja.


Liese i Schmid (28) u pokusu s gljivama Aureobasidium pullulans(de Bary) Arnd, Ceratocystis pilifera (Fries) C. Sydox, C. piceae (Munch)
Bakshi i Scopularia phycomyces (Anerswald) G. Goidanich došli su do zaključka
da se gljive osim kroz jažice, šire i prodiranjem kroz staničnu stijenku i
to korišćenjem mehaničkog pritiska. U tu svrhu razvijaju se posebne »hife
bušači« (Bohrhyphe) za koje autori predlažu naziv »transpresoriji« i one vrše
prodiranje kroz stijenku stanice. U pokusu sa spomenutim gljivama nije zapažena
bilo kakova encimatska razgradnja lignocelulozne materije. Autori
ističu da se ovaj zaključak ne bi mogao uzeti kao opće pravilo za način širenja
hifa u drvu svih vrsta gljiva uzročnika modrenja. Seifer t (48, 49) na osnovu
vlastitih istraživanja i rezultata drugih autora, zaključuje, da gljive uzročnici
modrenja mogu prodrijeti kroz drvnu supstancu ili mehanički, koristeći
snagu pritiska ili uz pomoć svog encimatskog sistema, vršeći kemijsku razgradnju
koja postepeno napreduje. Kao treću, ali još nedokazanu mogućnost,
on navodi kombinaciju oba ranije spomenuta načina.


O pojavi i nastajanju modrog tona boje na drvu napadnutom od gljiva
uzročnika modrenja, mišljenja su bila različita. Neki smatraju da je to zbog
sloja drvne tvari kojom su hife prekrite, uslijed čega površina takova drva ima
izgled kao da je modro obojena (41). Drugi su tu obojenost tumačili kao posljedicu
fizičkog fenomena, koji nastaje zbog loma zraka svjetlosti (41). Mišljenja
da je promjena boje koja prati pojavu modrenja, uzrokovana stvaranjem
obojenih materija od strane micelija gljiva, kao i mišljenja da dolazi do
promjene boje staničnih stijenki osporavana su, jer nisu bila dokazana (Cart wright
i Findlay).


Tek 1965. godine G a d d, O. (16) iznaša da je teško razumjeti da same
hife, koje su gotovo bezbojne, mogu prouzrokovati modri ton boje na drvu.
Nadalje on ukazuje da organizmi koji razgrađuju lignin proizvode fenoloksidaze
koje mogu mijenjati metoksilne skupine, tipične za strukturu lignina, u
hidroksilne skupine, prilikom čega se stvaraju ortodifenoli. Nastajanje O-difenola
je vrlo važno, jer se kod toga oslabi aromatski prsten što omogućuje
lako nastajanje promjena u alifatskim spojevima. Taj stadij nije konačna dekompozicija
lignina, ali je zanimljiv u vezi ovog problema jer nastali O-difenoli
reagiraju s prisutnim željezom (FesOn) tako da prisutnu supstancu oboje
intenzivno plavo. G a d d, O. (16) je to i eksperimentalno dokazao s gljivom
Pullularia pullulans (de Bary) Arnd. na modelnoj supstanci i ustanovio da sa
razvitkom te gljive mijenja o-krezol, gvajakal i tirozin u o-difenole. Prema
tome izgleda da je pojava modre boje na drvu posljedica napada gljive na
lignin. Nastali o-difenoli u tom procesu reagiraju sa željezom koje je prisutno
u drvu i drvo poprima modri ton boje (16).


2.0 ZADATAK RADA
Kako neka pitanja u vezi s pojavom i posljedicama modrenja nisu potpuno
osvijetljena i što se rješavanju toga problema prilazilo raznim metodama,
pokušano je postaviti zadatak rada i metodiku tako, kako bi se dobili dovoljno
reprezentativni rezultati da se ova greška osvijetli s nekih aspekata




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 5     <-- 5 -->        PDF

interesantnih za praksu. Za istraživanja odabrano je drvo crnog bora. Postavljeni
zadaci su bili slijedeći:


2.1 Utvrditi utjecaj modrenja na svojstva drva koje je nakon prirodne
infekcije preležalo određeno vrijeme pod uslovima u kojima se ono i inače
nalazi poslije sječe i izrade u šumi. Na tako1 pomodrelu drvu ispitati fizička
i mehanička svojstva.
2.2 Utvrditi porozitet pomodrela i zdrava drva metodama nerazaranja.
2.3 Utvrditi promjene u svojstvima drva, koje je bilo različito vrijeme
izloženo djelovanju gljive uzročnika modrenja. U tu svrhu ispitivanja izvršiti
nakon 3, 6, 12 i 24 tjedna.
2.4 Utvrditi utjecaj veličine pomodrele površine na fizička i mehanička
svojstva crne borovine.
3.0 MATERIJAL ZA ISTRAŽIVANJE
Drvo crnog bora, potrebno za ova istraživanja, uzeto je na području šumarije
Glina, Šumsko gospodarstvo Sisak. U šumsko gospodarskom području
Zrinjska gora je izabrana pokusna ploha u gospodarskoj jedinici »Popov gaj«.
Ona je bila postavljena u šumskom predjelu »Basarina kosa« (ranije »Vješala
«) tako, da je zahvatala odjel 11, odsjek b i odjel 12, odsjek a. Iz dijela
pokusne plohe u odjelu 11 b, posječeno je jedno stablo koje je označeno rednim
brojem 1. U dijelu pokusne plohe odjela 12 a, posječena su dva stabla
koja su označena rednim brojevima 3 i 4. Podaci o probnim stablima izneseni
su u tabeli 1.


TABELA 1 Pregled probnih stabala


Vrst drva: crni bor Odjel: li b i 12 a
Područje: Zrinjska gora Nadm. visina: 190—570 in
Šumarija: Gl ina Bonitet: lŠum. predjel: \Misarina kosa Starost: oko 65 god.
Gosp. jedinica: Pc ipov ga i Sastojina: čisti crni bor


P o d a c i o stablima


Krošnja a rt
°G


´u


Širina N


cl


Cj O


u


~
~
t/3 ni
Sl
n


L -´s o
IH .5 S J 1 Z M 3n


3.S M oj ;-, >N W i—i
iZ 2 IH >H


MS PH ft P´L d cm m m god. 111 u/u


1 41,4 21,3 11,0 68 10,3 3,0 3,5 2,0 2,0 SI 30
2 39,5 22,3 9,5 68 12,8 4,9 4,1 3,5 4,6 SI 35
3 42,5 22,1 10,8 67 11,3 5,3 5,1 3,8 4,2 SI 35


Nakon obaranja stabala, određena su mjesta piljenja probnih trupčića.
Udaljenost raspiljaka koji određuju dužinu probnog trupčića, podešena je
prema greškama koje je imalo oboreno deblo. Nastojalo* se dobiti što čistiju
dužinu po< kriteriju minimalno potrebne dužine od 25 cm za probne trupčiće
namijenjene ispitivanju fizičkih svojstava i 40 cm za probne trupčića nami




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 6     <-- 6 -->        PDF

jenjene ispitivanju mehaničkih svojstava. Protoni trupčići namijenjeni infekciji
bili su izloženi na relativno sjenovitoj zaravni, okruženoj stablima johe.
Položeni su na podložne letve 5X 5 cm presjeka i to u dva reda sa čelima orijentiranim
u smjeru istok—zapad. Materijal je bio pod stalnim nadzorom čuvara,
koji je ujedno prikupljao i podatke o mikroklimatskim uslovima mjesta
određenog za eksperiment.


Protoni trupčići isplljeni su iz odabranih stabala prema shemi na slici 1 a


i c. Od osam trupčića četiri su bila namijenjena infekciji i djelovanju gljiva,
a preostala četiri poslužila su kao kontrolni materijal. Da bi se postigla što
veća homogenost materijala, kontrolni trupčići izrezani su neposredno uz trupčiće
namijenjene infekciji. Kontrolni probni trupčići dobili su oznaku U, kao
što se vidi na slici 1 a i c, i oni su bili odmah nakon ispaljivanja zaštićeni rastvorom
pentacholrphenola. Mikološke analize izvršene na probama za istraživanje
nakon ispitivanja, pokazale su da je kontrolni materijal bio zdrav i
da na inficiranom materijalu nije bilo druge vrste zaraze osim dekoloracije
nastale djelovanjem gljiva uzročnika modrenja.
Iz probnih trupčića koji su namijenjeni kao supstrat za razvoj gljiva te
probnih trupčića koji su poslužili kao komparativni materijal — izrezane su
probe za istraživanje. Način raspiljivanja probnih trupčića u segmente i segmenata
u probe, prikazan je na slici 1 b. Dimenzije proba za ispitivanje odgovarale
su onima koje propisuje JUS (D.AI.043, D.A1.044, D.A1.049) ili Instrukcije
Zavoda za tehnologiju drva, Šumarski fakultet, Zagreb (52) ili po autorovoj
metodici. Kao što se vidi iz sheme raspiljivanja na slici 1 b, najprije je iz
probnih trupčića ispiljeno 16 radijalnih kratica, a zatim je svaka kratica raspiljena
na tri dijela. Iz dijelova označenih I i III izrađene su probe za ispitivanje
tvrdoće po metodi G. J a n k e. One su kasnije poslužile i za ispitivanje
otpornosti protiv habanja. Dio II upotretoljen je za izradu proba za ispitivanje
higroskopnosti, vlage ravnoteže, upijanja vode, volumne težine, tvrdoće po metodi
J. A. B r i n e 11, poroznosti i za mikološku analizu.


Protoni trupčići namijenjeni ispitivanju mehaničkih svojstava raspiljeni
su prema shemi na slici 1 d. Za ispitivanje čvrstoće na udarac i čvrstoće na savijanje,
probe su izrađene iz dijela kratice s oznakom I i II. Probe za ispitivanje
čvrstoće na pritisak ispiljene su iz dijela III. Dimenzije proba za ispitivanje
mehaničkih svojstava odgovarale su onima koje propisuje JUS (D.AI.045,
D.A1.046, D.A1.047).


Ovakovim izrađivanjem proba i načinom označavanja omogućena je bolja
preglednost kod razvrstavanja, komparacija rezultata nakon ispitivanja, te
razne druge analize neophodne kod komparativnih istraživanja.


3.1 MAKROSKOPSKE KARAKTERISTIKE STRUKTURE
ISPITIVANOG MATERIJALA
Za vrijeme rastenja, drvo kao proizvod živog organizma osjetljivo reagira
na promjenljive uvjete života. Sve se te reakcije odražavaju kod formiranja
godova i utječu na varijacije u strukturi. Imajući to u vidu, kod uzimanja
probnih trupčića nastojalo se dobiti što jednorodniji materijal. Kod komparativnih
istraživanja to je potrebno jer se tako eliminiraju utjecaji većih varijacija
u strukturi drva na rezultate istraživanja. Kao pokazatelj stepena jednorodnosti
istraživanog materijala neka posluži makroskopski vid unutrašnje
građe drva i to širina goda i učešće kasnog drva.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 7     <-- 7 -->        PDF

149




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Zbog poznatog utjecaja širine goda i učešća kasnog drva na svojstva drva,
steepn jednorodnosti zdravog i pomodrelog drva kompariran je preko ova dva
pokazatelja i to kako za ukupni materijal tako i za pojedine periode infekcije.
Ova komparacija prikazana je u tabelama 2, 3 i 4.


TABELA 2. Širina goda


Pomođrela površina (»/»)


rt


0-25 25-50 50-75 75-100


Granice


So


o od do M m


fm


U


mm t mm


Ö


3
modro
zdravo
32
29
1.19—3.80
1.39—3.43
2.40
2.27
0.63
0.60
0.12
0.11
1.81
2.68 2.33 2.50 2.09
6
modro
zdravo
24
19
1.43—2.89
1.39—4.08
2.23
2.19
0.46
0.70
0.09
0.16
0.05
2.32 2.08 2.24 2.64
12
modro
zdravo
25
22
1.42—3.63
1.62—2.89
2.15
2.12
0.42
0.42
0.08
0.08
0.27
2.19 2.03 2.10 —
24
modro
zdravo
39
20
1.38—3.43
1.29—3.43
2.12
2.01
0.52
0.18
0.10
0.04
l.l
2.00 2.19 2.12 2.41


modro 120 1.19—3.80 2.21 0.50 0.05 2.32 2.20 2.29 2.42
Prosjek 1.1
zdravo


90 1.29—4.08 2.13 0.55 0.06


M — aritmetska sredina t — signifikantnost razlika
s — standardna devijacija m— aritmetska sredina po
fm — srednja greška arit. veličini pomodrele


sredine površine


Kao što se iz tabele 2 i 3 vidi prosječna je širina goda odnosno prosječno
je učešće kasnog drva približno jednako. Prosječna razlika od 0,08 mm odnosno
l,58i0/o, nije statistički opravdana, jer je nivo signifikantnosti manji od


3. Daljnja komparacija stepena istorodnosti probnog materijala, izvršena je
i preko rasporeda učešća kasnog drva unutar pojedinih širina goda. Ti podaci
prikazani su u tabeli 3. Kao što se iz tabele vidi, taj raspored gotovo je jednak
za jedan i drugi ispitani materijal.
Podjednaka pravilnost u nizanju godova, uzimanje proba iz istih zona
godova, približno ista prosječna širina goda i učešće kasnog drva, mala disperzija
širine goda i učešće kasnog drva, jednoličnost u građi pojedinih godova
(podjednako učešće kasnog i ranog drva) — karakteristike su ispitivanog materijala.
Iz svega ovoga se može zaključiti da se radilo o materijalu prilično
velikog stepena jednorodnosti. To nam dalje omogućava iznašanje zaključka,
da je kod ispitivanog materijala u najveće mogućoj mjeri bio eliminiran utjecaj
faktora — probni materijal — na rezultate komparativnih istraživanja.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Vrijeme
infekcije


Drvo


TABELA 3.
Učešće zone kasnog drva


Pomodrela ] površina (%»)


ri
0-25 25-50 50-75 75-100


Granice


iz2o u


od do M s (,„ m
"Vo t »/o


modro 32 20.5—68.9 47.72 10.7 1.89 47.7 46.2 47.5 41.6


3
0.58
zdravo 29 10.4—71.0 49.69 13.5 2.50
modro 24 35.0—66.4 47.65 9.6 1.95 48.6 48.3 44.6 42.9


6
1.14
zdravo 19 28.7—86.4 51.94 14.1 3.23
modro 25 17.3—63.0 48.60 11.6 2.32 49.7 43.3 45.4


12
0.59
zdravo 22 27.2—71.1 50.26 10.0 2.23
modro 39 18.4—78.4 50.39 11.0 2.11 46.0 55.0 48.3


24
0.75
zdravo 20 24.2—62.5 48.31 8.5 2.06
modro 108 17.3—78.4 48.47 10.9 1.05 50.6 45.4 49.0 45.0
Prosjek 0.93
zdravo 90 10.4—86.4 50.05 12.2 1.33


M - aritmet! ska sredin; a t -- signifikantnost razlika
s —- standardna devijacija m —- aritmetska sredi na po
- srednja greška arit. veli čini pomodrele


i m


sredine
površine


TABELA 4. Učešće kasnog drva po širini

Učešće kasnoj l drva 0°/o)


nj O


10-20 21-30
31-40 41-50 51-60 61-70 71-80 81-90 o


t


5 o
Broj proba fo t/3 >


/e
1.01-1.50
modro 3 1 3 7 53.8


zdravo 2 z z 2 1 1 6 36.9
1.51-2.00 modro -7 10 17 6 2 42 49.3


zdravo
z :— 4 15 9 2 3 2 35 52.8


2.01-2.50
modro 1 4 16 12 4 1 — 38 49.6
zdravo -4 9 10 3 26 49.1


2.51-3.00
modro -5 6 6 1 — 18 47.3


zdravo
z :-2 6 5 z 13 49.0


3.01-3.50
modro i — 1 3 3 1 — — 9 45.9
zdravo — 1 1 3 5 55.0


3.51-4.00
modro i 1 1 2 — 5 37.4
zdravo — 1 1 35.0


4.01-4.50
modro 1 — 1 49.9
zdravo — 2 — 2 4 28.9


UKUPNO
modro 2 2 18 39 41 15 3 120 48.5
zdravo 2 2 12 35 25 9 3 2 90 50.0


151




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 10     <-- 10 -->        PDF

4.0 ISPITIVANJA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Nakon izrade probnih trupčića i za vrijeme njihovog izlaganja na mjestu
eksperimentiranja, mjerena je: vlažnost supstrata u času obaranja i na kraju
vremena trajanja infekcije, temperatura i relativna vlaga zraka. Vlažnost supstrata
prije i po završetku infekcije nije bila van granica one vlažnosti za koju
većina autora smatra da je optimalna (4, 5, 7, 20, 24, 31, 39, 41, 44, 50, 53). Temperatura
zraka i relativna vlaga je za cijelo vrijeme pokusa bila u granicama
onih vrijednosti koje omogućavaju rast i razvitak gljiva (24, 40, 50, 53).


Za mikološku analizu u svrhu identifikacije i determiniranja uzročnika
pojave dekoloracije na drvu crne borovine uzeti su uzorci iz dijela kako je to
prikazano na slici 1 b. Standardnim postupcima, koji se primjenjuju u mikološkim
analizama, nije se uspjelo izolirati uzročnika dekoloracije. Osim pojave
nekih plijesni, koje ne mogu izazvati promjenu boje u drvu, na analiziranim
uzorcima nisu se pojavili nikakovi drugi mikroorganizmi. Budući da se nije
uspjelo izolirati i determinirati uzročnika dekoloracije na pokusnim uzorcima,
pristupilo se mikroskopskoj identifikaciji uzročnika dekoloracije.


Mikroskopska identifikacija nedvojbeno je pokazala, da je dekoloracija
posljedica djelovanja jedne od brojnih gljiva uzročnika modrenja. Karakterističan
izgled hifa, tipično razvijanje u drvnim tracima, način širenja u aksijalnim
elementima, pojava »transpresorija«, boja hifa i drugo, su kriteriji po kojima
se može sa sigurnošću tvrditi, da je analizirani materijal napadnut od
gljive uzročnika modrenja. Kod ove mikroskopske identifikacije isto tako nisu
pronađeni nikakovi drugi mikroorganizmi u drvu. Mikološka analiza i mikroskopska
identifikacija izvršena je u Zavodu za fitopatologiju, Poljoprivrednog
fakulteta u Zagrebu. Mikroskopski preparati izrađeni su u Zavodu za anatomiju
i zaštitu drva, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Suradnicima ovih Zavoda,
dr. Š a r i ć, A., dr. P e t r i ć, B., i inž. Šćukanec, V. zahvaljujem se na pruženoj
pomoći.


U ovom radu podaci o veličinama fizičkih i mehaničkih svojstava pomodrelog
i zdravog drva neće biti izneseni detaljno. U rukopisu disertacije nalazi
se sav dokumentacioni materijal (2). Tamo su podaci o veličinama svojstava
pomodrelog i zdravog drva izneseni u zajedničkim tabelama i grafičkim prikazima.
Dobiveni rezultati istog svojstva za jedno i drugo drvo, s njihovim
varijaciono statističkim karakteristikama i testom signifikantnosti razlika,
prikazani su po vremenu trajanja infekcije i veličini pomodrele površine. Vertikalnom
i horizontalnom kombinacijom slaganja podataka u tabele (sve kao
u tabelama 2 i 3) željela se postići preglednost rezultata ispitivanja pojedinog
svojstva unutar određenog i između određenih vremena trajanja infekcije, te
bolji uvid kretanja vrijednosti prema veličini pomodrele površine. U tim prikazima
su iz svih rezultata istraživanja za neko svojstvo, bez obzira na vrijeme
trajanja infekcije, određene prosječne vrijednosti. Sumiranjem svih rezultata
istraživanja i njihovo iskazivanje prosječnim vrijednostima od interesa je
za praksu, gdje je teško evidentirati vrijeme trajanja infekcije. Graničnim
vrijednostima ovako sumiranih podataka određeno je područje u kojem se
mogu očekivati varijacije veličina pojedinih svojstava, a prosječna vrijednost
daje podatak koji nije vezan na poznavanje vremena infekcije.


U zadatku rada i opisu materijala za istraživanje nabrojena su svojstva
koja su bila predmet istraživanja. Njihove prosječne vrijednosti za zdravo i
pomođrelo drvo, osim za higroskopnost, vlagu ravnoteže i upijanje vode, dane
su u tabelama 5 i 6. U tabeli 5 je uočljivo da su vrijednosti za poroznost dane




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 11     <-- 11 -->        PDF

preko tri pokazatelja. To je učinjeno radi toga što se ovo svojstvo htjelo detaljnije
ispitati. Naime, neki autori za razliku u težini zdrava i pomodrela
drva (8) navađaju kao razlog -— destrukciju hranjivih tvari u drvnim tracima
od strane gljiva uzrončika modrenja. Ovu tvrdnju baziraju na pretpostavci da




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 12     <-- 12 -->        PDF

količina škroba i ostalih hranjivih tvari u drvnim tracima ne prelazi razliku
u težini zdravog i pomodrelog drva. Autor je još 1960. godine (1) upozorio da
bi bilo potrebno izvršiti specijalna istraživanja sa ciljem da se osvijetli ovo pitnje
povećanja poroznosti odnosno smanjenja težine pomodrela drva. U tom




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 13     <-- 13 -->        PDF

radu je to izvršeno, a poroznost je ispitana na tri načina uz primjenu metoda
nerazaranja. Osim metoda računskog određivanja korištene su ´još i metode
apsorpcije radioaktivnog beta zračenja i metoda prostrujavanja zrakom. Detaljan
opis ispitivanja ovim metodama, kao i detaljni rezultati istraživanja publicirani
su 1966. godine (3).


U tabeli 6 je nadalje uočljivo da je otpornost protiv habanja izražena s dva
pokazatelja i to preko recipročne vrijednosti težine skinutog sloja (1/dt) i preko
recipročne vrijednosti volumena skinutog sloja (1/dv). Ovaj drugi pokazatelj
je uveden radi veće osjetljivosti registriranja razlika koje mogu postojati između
zdravog i pomodrelog drva. Pretpostavilo se, ako se kod pomodrelog
drva poveća poroznost zbog napada gljiva, onda bi se zbog smanjenja gustoće
razlike u otpornosti protiv habanja jasnije odrazila preko pokazatelja 1/dv
nego preko pokazatelja l/dt kod inače istih uslova ispitivanja. Za veličinu ovog,
kao i drugih istraživanih svojstava postoji fluktuacija veličina pojedinačnih
rezultata. Te veličine leže u određenom intervalu uz neku distribuciju frekvencije
i okupljene su oko neke karakteristične vrijednosti. Za analizu rezultata
istraživanja izračunati su aritmetska sredina, varijabilitet, srednje greške i signifikantnost
razlika t. Zaključci na osnovu izračunate veličine t doneseni su
uz koeficijente rizika od 0.01 i 0.05. Tako je ispitana signifikantnost razlika
istog svojstva pomodrele i zdrave borovine unutar pojedinog vremena infekcije.
Signifikantnost razlika između pojedinih vremena trajanja infekcije utvrđena
je analizom varijance (54).


Osim toga su u tabelama 5 i 6 doneseni i podaci istraživanja drugih autora
po istom problemu. Time je dobivena preglednost veličina vlastitih istraživanja
i mogućnost komparacije s drugim podacima, što je za razmatranje rezultata,
metodike i interpretacije u poglavljima »diskusija« i »zaključci« od posebna
značenja.


5.0 DISKUSIJA
Do sada je poznato oko 100 vrsta gljiva uzročnika modrenja. Sve one izazivaju
promjenu boje drva, ali se međusobno razlikuju po svojoj biologiji i po
načinu djelovanja na drvo. Da bi se utvrdio utjecaj modrenja na svojstva drva,
izvršena su brojna istraživanja (8, 13, 14, 15, 17, 31, 33, 35, 49, 51, 53). Rezultati
tih istraživanja sve do danas nisu poistovjetnili gledišta raznih autora o
utjecaju modrenja na svojstva drva (P e r e 1 y g i n, Drevesynovedenie Moskva
1957). G ö h r e K. (17) iznosi da su ruski istraživači Miller W., Meier E. I. i
Čerzov T. A. na osnovu svojih istraživanja došli do zaključka da je krivo mišljenje
prihvaćeno u praksi, da modrenje nema utjecaja na tehnička svojstva
drva. Slično gledište iznose i P a n s h i n A. J. i dr. (32), koji navode da je Krapivina
I. G. u svom radu »Istraživanja o destruktivnoj aktivnosti gljiva uzročnika
modrenja na elemente građe drva« utvrdio, da neke od 16 ispitanih vrsta
gljiva uzrokuju veću destrukciju stanične stijenke, nego što se ranije mislilo.
Prema podacima istog rada, hife gljiva razgranjr^aju se kroz sekundarni sloj
stanične stijenke slijedeći smjer protezanja fibrila, gotovo na isti način kao i
gljive uzročnici umjerene (blage) truleži (softrot, moderfäule). Seifer t K.


(49) je u svom radu došao do istog zaključka, navodeći da se ovakovim razvojem
gljiva modrenja u drvu smanjuje i težina drva, prosječno za 1.74 do 2.13%.
Na osnovu svojih istraživanja, neki autori (8, 13, 15, 17, 31, 33, 51, 53) iznašaju
zaključak da modrenje ne utječe ili neznatno utječe na svojstva drva
i da se ono može smatrati više estetskom greškom, nego greškom koja umanjuje
čvrstoću drva.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Na probnom maetrijalu po nama istraženom, isto se, kao i kod drugih
autora, modrenje javljalo samo u bjelici. Na istom je materijalu uočeno, da su
promjene prirodnog tona boje više nastajale na širim nego na užim godovima,
što se i reflektira u većoj prosječnoj širini goda pomodrelog drva. Scheffe r


T. C. i L i n d g r e n R. H. (41) navode da je drvo sa širim godovima jače izloženo
modrenju nego drvo s užim godovima, no to se ne može uzeti za pravilo.
Naročitu smo važnost kod ovih istraživanja posvetili pitanju poroznosti
zdravog i pomodrelog drva. Smatrali smo, u koliko se na ovom svojstvu zdrave
i pomodrele borovine pojave signifikantne razlike, da će se moći naći odgovarajuće
tumačenje i za ostale promjene fizičkih i mehaničkih svojstava drva.
Ne istovjetnost gledišta u zaključcima raznih istraživača, možda je posljedica
različitog tretiranja ispitivanjem dobivenih fizikalnih i mehaničkih veličina.
TehnolO´Zi su interpretaciju rezultata istraživanja, često bez utvrđivanja stepena
signifikantnosti razlika, nastojali uokviriti praktično potrebnim veličinama. Fitopatolozi
su raznim metodama istraživanja pokušavali utvrditi biologiju gljiva
uzročnika modrenja i način širenja u drvu. Pitanje promjene poroznosti tehnolozi
nisu obrađivali, osim preko razlika u volumnoj težini, a fitopatolozi su
je istraživali na presjecima od nekoliko mikrona, a dobivene rezultate nisu
dalje koristili za tumačenje promjena na fizičkim i mehaničkim svojstvima
jednog i drugog drva.


Najnovija fitopatološka istraživanja Lies e W., Schmid t R. (27, 28),
Seifert K. (49), K r a p i v i n a (32, po Panshinu), utvrdila su da nastaju
promjene u strukturi krute tvari djelovanjem gljiva uzročnika modrenja. Još
u početku ovih istraživanja, zbog pomanjkanja drugih mogućnosti, mi smo izabrali
metode nerazaranja da bismo utvrdili promjene u poroznosti zdravog i
pomodrelog drva na većim uzorcima, propisanim standardima ispitivanja. Poroznost
smo, kako je ranije navedeno, smatrali »od raznom« karakteristikom za
tumačenje fizičkih i mehničkih karakteristika ispitanog materijala. Naime, na
osnovu poznate korelacije između volumena pora i volumne težine, te volumne
težine i ostalih svojstava drva, može se donijeti zaključak — u koliko se mijenja
poroznost drva kao jedna od korelacionih veličina, mora se mijenjati i međusobna
zavisnost prema ostalim svojstvima za koje postoje poznate korelacije.
U ovom radu nisu računate mjere korelacije poroznosti i ostalih svojstava drva.
Neka nam se dozvoli da to bude nastavak ovih istraživanja. Ipak smatramo
da se i bez toga mogu davati tumačenja nastalih promjena preko poznatih međusobnih
zavisnosti poroznosti i ostalih svojstava drva. Drugim riječima, ako
se promijeni gustoća drva, kao posljedica djelovanja gljiva uzročnika modrenja,
mijenjaju se i ostala svojstva drva u koliko između njih postoji korelacija.


Metodama nerazaranja ispitana poroznost zdravog i pomodrelog drva pokazuje,
da je poroznost veća kod pomodrelog. Ako se pokazatelji poroznosti
zdravog drva svedu na jediničnu vrijednost, onda je poroznost pomodrelog
drva rr = 1,018, zz = 1,119 i p„ = 1,18.


Promjene su u volumnoj težini kod pomodrelog drva posljedica promjena
u gustoći krute tvari zbog djelovanja gljiva. V a n i n S. I. (53), Findla y
(13, 14, 15), C h a p m a n A. D. i dr. (8) dobili su slične razlike u vrijednostima
t„ i t„ kao i mi. Neki autori (8, 13) smatraju da je ta promjena u volumnoj težini
posljedica destrukcije hranjivih tvari u drvnim tracima od strane gljiva
uzročnika modrenja. Ta konstatacija mogla bi biti tumačenje ako bi se promatrala
izolirano od ostalih svojstava drva. Oni tvrde da težina hranjivih tvari u
drvnim tracima vjerovatno ne prelazi 2´% težine. Po našem mišljenju prihvat




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Ijiviji je zaključak Seif er ta K. (49) koji na osnovu analize razgradnje kemijskih
sastojaka drva, gdje mu se količina celuloze smanjila za oko 7% a
hemiceluloze za 3—4%, zaključuje da se smanjila težina uzorka za 1.74—2.13%.
Ostali autori nisu objašnjavali uzroke smanjenja težine.


Istraživanja o promjenama u veličini utezanja ima malo. Prema našim
istraživanjima ono je manje kod pomodrelog drva, nego kod zdravog drva. Akc
se podaci o radijalnom i tangentnom utezanju pomodrelog drva razmotre prema
veličini pomodrele površine, uočava se zanimljiva pravilnost. Povećanjem
pomodrele površine povećava se tangentno, a smanjuje radijalno utezanje.
Ovakovo ponašanje pomodrelog drva očituje se i kod odnosa između tangencijalnog
i radijalnog utezanja. Ta je odnos veći što je pomodrela površina veća.
Po M a t h e w s o n u, Mörathu i dr. taj je odnos veći, što je drvo lakše, odnosno
manji, što je drvo teže. Kod lakšeg pomodrelog drva taj je odnos veći,
a manji je kod težeg zdravog. Povećanje tangencijalnog utezanja i smanjenje
radijalnog utezanja s povećanjem pomodrele površine, vjerovatno nastaje i kao
posljedica različita djelovanja gljive uzročnika modrenja u zoni ranog odnosno
zoni kasnog drva. Možda je drvna tvar direktno više napadnuta u zoni ranog
drva, čime se smanjuje težina pa i utezanje. Drvna tvar u zoni kasnog drva
je manje napadnuta direktno i ona se uteže nepromijenjeno, pa čak i u povećanu
iznosu u smjeru tangencijalnom. U kompaktnom se drvu totalno tangencijalno
utezanje, mjereno u ranom ili kasnom drvu, ne razlikuje mnogo od takvog
utezanja izoliranog kasnog drva. Radijalno utezanje kasnog i ranog drva,
u naizmjeničnom, rasporedu u kompaktnom drvu, manje je od istog utezanja
tih zona u izoliranom stanju. Veće promjene u strukturi ranog drva kod pomodrelog
drva, omogućuju veće tangentno utezanje koje se najvećim dijelom
ostvaruje putem zone kasnog drva. Kombinirani raspored jedne i druge zone
u smjeru radijalnom, zbog manje težine ranog drva oštećenog modrenjem, uvjetuje
i manje radijalno utezanje. Iz promjena u linearnom utezanju rezultira i
promjena u volumnom utezanju zdrave i pomodrele borovine.


Razlike u tački zasićenosti vlakanaca, upijanjem vlage i vlažnosti ravnoteže
jednog i drugog drva, sasvim su neznatne. Direktno upijanje vode zdrave
i pomodrele borovine pokazuje po vremenu dva sasvim različita trenda. Do
određene vlažnosti pomodrelo drvo upija više vode od zdravog. U času dostignuća
te granične vrijednosti zdravo drvo upija više vode od pomodrelog. Objašnjenje
ove pojave treba tražiti u prisutnosti hifa gljiva u drvu. Lies e W.
i dr. (26), našli su da su prolazi nastali djelovanjem hifa u drvu novi otvori
u komunikacionom sistemu između traheida. Sušenjem drva smanjuju se i hife
ostavljajući dio nastalog prolaza slobodnim. Kod direktnog upijanja vode, pomodrelo
drvo ima razgranatiji kapilarni sistem te je brzina upijanja i prema
tome vlažnost uzorka veća. Upijanjem drvo bubri a s njim možda bubre i hife.
U datom momentu zatvaraju se novi prolazi, kao i oni normalni jažični u kojima
se nalaze hife i brzina upijanja se smanji.


Mehanička svojstva drva u korelaciji su s volumnom težinom drva. Pro


mjene u gustoći drva odražavaju se i na veličini mehaničkih svojstava. U ta


beli 5 izneseni su podaci o mehaničkim svojstvima zdravog i pomodrelog drva.


Kao što se u tabeli vidi, ova promjena na gustoći pomodrelog drva izaziva raz


ne promjene u veličini mehaničkih svojstava.


Kod tvrdoće drva taj je utjecaj najveći za tvrdoću u smjeru okomito na


vlakanca radijalno. Vjerovatno su drvni traci koje gljiva najviše napada i


oštećuje taj faktor koji i inače slabu koheziju u tom smjeru još više oslabljuju.


157




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Potvrdu tome mogli bi naći i u podatku, da je otpornost protiv habanja kod
pomodrelog drva najmanja na tangentnom presjeku. Mišljenja smo da drvni
traci koji su na tom presjeku poprečno prekinuti a inače još i oštećeni razvitkom
gljive uzročnika modrenja, uvjetuju to povećano smanjenje otpornosti
protiv habanja na tangentnom presjeku. Otpornost protiv habanja na radijalnom
presjeku ne smanjuje se toliko kao ona na tangentnom presjeku. Na tom
presjeku drvni traci izloženi su po svojoj dužini i širini. Oštećeni gljivom uzročnikom
modrenja trebali bi imati vidniji utjecaj na otpornost na habanje.
Međutim, prema našim podacima upravo je obratno. Mišljenja smo da je tome
uzrok učešće površine drvnih trakova na tangetnom i radijalnom presjeku, u
odnosu na ukupnu površinu presjeka. Nadalje, možda je tome uzrok i način
širenja hifa kroz drvo. One većinom prolaze kroz jažične prostore koje se time
oštećuju. Budući da jažica imade više na radijalnim stijenkama nego na tangentnim,
to je i kompaktnost tangentnog presjeka umanjena i otpornost na
habanje na tom presjeku je manja. Findlay W. P. K. i Pettifor C. B. (14),
V a n i n S. I. dobili su slične podatke za promjenu u tvrdoći pomodrelog drva.
Podaci o otpornosti protiv habanja zdravog i pomodrelog drva iz naših istraživanja,
ne mogu se komparirati s rezultatima drugih autora, jer to svojstvo
nije uopće po njima istraživano.


Čvrstoće su na pritisak i savijanje manje kod pomodrelog nego kod zdravog
drva. Ta je razlika manja kod čvrstoće na pritisak a veća kod čvrstoće na
savijanje. Način širenja gljiva i mjesta oštećenja mogu poslužiti za tumačenje
ovih razlika. Nasilno prekidanje kontinuiteta smjera vlakanaca dolazi kod savijanja
više do izražaja nego kod pritiska.


Čvrstoća na udarac, kao i u većini radova ostalih istraživača, pokazuje
najveće smanjenje. Oštećenja i narušavanje suvislosti građe drva od strane
hifa gljiva najviše utječu na ovaj vid dinamičke čvrstoće.


Iz dosadašnjih razmatranja vidljivo je da modrenje utječe na svojstva
drva. Pojavom i razvitkom gljiva uzročnika modrenja u drvu, smanjuju se
kod ispitane borovine neka fizička i gotovo sva mehanička svojstva. Kod mehaničkih
su svojstava ove razlike u većini slučajeva statistički signifikantne.
Smanjenje u veličini ovih svojstava je, prema našem mišljenju, posljedica
promjene u strukturi drvne tvari koju uzrokuju hife gljive. Kao potvrda ovoj
tvrdnji neka posluži i niz pokazatelja kod pojedinih svojstava, iz kojih se vidi
da je smanjenje veličine nekog svojstva u korelaciji s veličinom pomodrele
površine. Intenzitetom napada gljive mijenja se intenzitet oštećenja drvne tvari
i povećava se apsolutna vrijednost smanjenja veličine svojstava. Da to nije tako
ne bi se skoro uvijek pojavljivala tendencija upravo proporcionalne korelacije
između intenziteta napada, izraženog veličinom pomodrele površine, i smanjenja
veličine svojstva.


Niti kod jednog istraženog svojstva nije bilo statistički signifikantnih razlika
po vremenu trajanja infekcije. Ovo bi se moglo protumačiti kao posljedica
načina izvođenja eksperimenta. Voluminoznost supstrata izloženog djelovanju
gljive uzročnika modrenja, omogućuje širenje gljive po njemu. Možda
je vremenski period bio prekratak za intenzificiranja postojećih oštećenja, jer
je postojala mogućnost razvoja gljive u zdravom supstratu. Ovo pitanje utjecanja
modrenja na svojstva drva po vremenu trajanja infekcije trebalo bi još
istražiti. Istraživanja bi se trebala vršiti na probama malih volumena i u optimalnim
uslovima za razvoj gljiva.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Iz podataka (23), o klimatskim uslovima za šire područje naše zemlje, može
se vidjeti da su oni skoro jednaki našim mikroklimatskim podacima mjesta
eksperimentiranja. Iz toga se može zaključiti da bi pojava, razvoj i intenzitet
napada gljiva uzročnika modrenja i na drugim mjestima izazvali slične promjene
u fizičkim i mehaničkim svojstvima drva.


6.0 ZAKLJUČAK
U okviru postavljenih zadataka, a prema dobivenim rezultatima istraživanja,
mogu se donijeti slijedeći zaključci:


6.1 Modrenje utječe na fizička i mehanička svojstva drva crnog bora, ako
je ono prirodno inficirano i izloženo uvjetima koji vladaju u područjima eksploatacije.
6.2 Modrenje mijenja poroznost napadnutog drva što je utvrđeno na tri
različita načina metodama nerazaranja. Promjena u poroznosti pomodrelog drva
posljedica je djelovanja hifa gljive koje razgrađuju hranjive tvari u stanici i
oštećuju stanične stijenke.
6.3 Statističke veličine signifikatnosti pokazuju da su razlike u istom
svojstvu zdravog i pomodrelog drva, za volumnu težinu standardno suhog drva
i nominalnu volumnu težinu — signifikantne. Za ostala fizička svojstva kao
volumnu težinu prosušenog drva, linearno i volumno utezanje, higroskopnost,
vlagu ravnoteže, upijanje vode i tačku zasićenosti vlakanaca, te razlike nisu
statistički signifikantne.
6.4 Statističke veličine signifikantnosti pokazuju, da su razlike u istom
svojstvu zdravog i pomodrelog drva, za tvrdoću (Janka) u smjeru tangencijalnom
i radijalnom, otpornost protiv habanja tangentne plohe (1/dt i 1/dv), čvrstoću
na pritisak, čvrstoću na savijanje, modul elasticiteta i čvrstoću na udarac
— signifikantne.
6.5 Različito vrijeme trajanja infekcije na relativno velikim komadima
drva, nema utjecaja na povećanje promjena fizičkih i mehaničkih svojstava po^
modrelog drva crne borovine.
6.6 Veličina pomodrele površine, bez obzira na vrijeme trajanja infekcije,
utječe na fizička i mehanička svojstva pomodrelog drva crne borovine. Signifikantne
razlike postoje kod poroznosti, volumne težine standardno suhog drva,
nominalne volumne težine, radijalnog utezanja, odnosa između tangencijalnog
i radijalnog utezanja, tvrdoće (Janka) u smjeru okomito na vlakanca, otpornosti
protiv habanja tangentne plohe (1/dt i 1/dv), čvrstoće na udarac, čvrstoće
na savijanje i modula elasticiteta.
6.7 Smanjenje vrijednosti fizičkih i mehaničkih svojstava pomodrelog drva
crnog bora, mogu biti samo posljedica promjena u strukturi stanične stijenke,
koje uzrokuju hife gljiva uzročnika modrenja.
LITERATURA


1.
Bađun , S.: Utjecaj modrenja na tehnička svojstva drva. šumarski list, 86
(1960), 11/12, 357—368.
2.
Bađun , S.: Utjecaj modrenja na fizička i mehanička svojstva crne borovine
(Pinus nigra, Arn.). Rukopis, Zagreb 1965. (Šumarska knjižnica, Šum. fak.,
Sveučilišna biblioteka, Zagreb).
3.
Bađun , S.: Poroznost drva. Drvna industrija, 17 (1966), 6/7, 98—109.
4.
B a vend am m, W.: Bläuepilze. Holz Roh-u. Werkstoff, 12 (1954), br. 5.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 18     <-- 18 -->        PDF

5.
B u t i n, H.: Versuche zum Künstlichen Verblauen von Kiefernsplintholz mit
dem Pilz Pullularia pullulans (de Bary). Angew. Botan. 35 (1961), br. 2, s.
94—107.
6.
Campbell , R. N.: Fungus Sap-Stains of Hardwoods. South. Lumb., decemb.
15, 1959.
7.
Chapman , A. D.: Effect of Steam Sterilization on Susceptibility of Wood
to Blue-staining and Wood-destroying Fungi. Journ. of. Agr. Res., Vol. 47, No. 6,
Washington 1933, s. 369—374.
8.
C h a p m a n, D., and T. Scheffcr: Effect of Blue Stain on Specific Gravity
and Strenght of Southern Pine. Journal of Agricultural Research. Vol. 61, No.
2, July 15., Washington 1940.
9.
Cowling , E. B.: A Review of Literature on the Enzymatic Degradation of
Cellulose and Wood. Madison, Wis., U. S. For. Prod. Lab., rpt. no. 2116, 1958.
10.
Davidson , R. W.: Fungi Causing Stain in Logs and Lumber in the Southern
States, including five new species. Journal of Agricultural Research, Vol. 50,
No. 10, 1935, s. 789—807.
11.
Eades, H. W., Roff, J. W.: Sap-stain and Mould Prevention — the relative
efficacy of certain chemicals. FPL of Canada, Minco. V-1007, 1950.
12.
Eades , H. W.: Sap Stain and Mould Prevention on British Columbia Softwoods.
Dep. of. North. Aff. and Nat. Res. Canada, For. Branch, Bull. No. 116,
1956.
13.
Findlay, W. P. K., and C. B. Pettifor: The Effect of Sap-stain on the
Properties of Timber. I. Effect of Sap-stain on the Strength of Scots Pine Sapwood.
Forestry, Vol. 11, 1937, s. 40—52.
14.
F i n d 1 a y, W. P. K.: The Effect of Sap-stain on the Properties of Timber. II.
Effect of Sap-stain on the Decay-resistance of Pine Sapwood. Forestry, Vol. 13,
1939. s. 61—67.
15.
Findlay, W. P. K., Pettifor, C. B.: The Effect of Sap-stain on the Properties
of Timber. III. Effect of Sap-stain on the Modulus of Elasticity of
Scots Pine Sapwood. Forestry, Vol. 13, 1939, s. 146—148.
16.
G a d d, O.: Contributions to the Knowledge of Chemistry of Wood Blueing. Paperi
ja puu, 47 (1965), 11, 667—669.
17.
Gohre , K.: Einfluss der Bläue auf die Holzeigenschaften der Kiefer. Holzindustrie,
Bd. 1 (1956), s. 97/102.
18.
Hartley , C: Sapstain Control Treatmens bfeore or after Dressing. Madison,
Wis., U. S. For. Prod. Lab. Spec. Rel., No. 27, 1955.
19.
Höhnel , Fr.: Mycologische Fragmente. Ann. Mycol. XVI, 1918, s. 35—174.
20.
Hubert , E. E.: Sap Stains of Wood an their Prevention. U. S. Dept. Com.
Batl. Wood. Util. Rep. 10 (1929).
21.
Hunt , J.: Taxonomy of the genus Ceratocystis. Lloydia, XIX (1), 1—58.
22.
H o r v a t, L: Istraživanja tehničkih svojstava crne borovine. Glasnik za šumske
pokuse, knjiga 9, Zagreb 1948.
23.
Krpan , J.: Istraživanja higroskopske ravnoteže vlage uzduha i drveta. Glasnik
za šumske pokuse, knjiga 11, Zagreb 1953.
24.
Lager b erg, T., G. Lundberg u. E. Melin: Biological and Practical
Researches into Blueing in Pine and Spruce. Svensk. Skogsvardsför. Tidskr.
Bd. 25 (1927), s. 145/272 u. 561/739.


25.
L i e s e, W.: Über den Abbau verholzter Zellwänge durch Moderfäulepilze. Holz
als Roh- und Werkstoff, 22 (1964), 289—295.
26.
Liese, W., M. Hartmann-Fahnenbrock: Elektronenmikroskopische
Untersuchungen an verblautem Kiefernholz. Holzforschung, Bd. 7 (1953), s.
97/102.
27.
Liese , W., Schmid , R.: Licht- und elektromikroskopische Untersuchungen
über das Wachstum von Bläuepilzen in Kiefern- und Fichtenholz. Holz als Rohund
Werkstoff, 19 (1961), br. 9, s. 329—337.
28.
Liese , W., Schmid , R.: Über das Wachstum von Bläuepilzen durch verholzte
Zellwände. Phytopatologische Zeitschrift, Vol. 51 (1964), br. 4, s. 385—393.
29.
Lindgren , R. M.: Temperature, Moisture and Penetration Studies of Wood-
Staining Ceratostomellae in Relation to their Control. U. S. Dept. Agric. Techn.
Bui. 807" (1942).


ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 19     <-- 19 -->        PDF

30.
Lindgren , R. N.: Deterioration of Southern Pine Pulpwood During Storage.
Madison, Wis., U. S. For. Prod. Lab., App. Tech. Art. 161, 1951.
31.
Munch , E.: Die Blaufäule des Nadelholzes. Naturw. Ztschr. f. Forst- u. Landw.
Bd. 4 u. 6 (1907/08), s. 531/373, 32/47, 297/323.
32.
P a n s h i n, A. J., De Z e e u w, C, Brown, H. P.: Texbook of Wood Technology,
Vol. I, Sec. edit., New York—London, 1964.
33.
Pejoski , B.: Uticaj plavetnila na kvalitetna svojstva crne borovine. Rukopis,
Skopje 1957.
34.
P e r e 1 a g i n, L. M. - U g o 1 e v, B. N.: Drevesinovedenie. Goslesbumizdat, Moskva
1963.
35.
Pettifor, C. B., and W. P. K. Findlay: Efect of sap-stain on the tensile
strength of Corsican pine sapwood. Forestry Vol. 20, 1947, s. 57—61.
36.
Rumbold , C. T.: Two Blue-Staining Fungi associated with Bark-Beetle Infestation
of Pines. Journ. Agric. Res. Bd. 43 (1931), s. 874/873.
37.
S a v o r y, J. G.: Control o Blue-Stain in Home-Grown Pine logs. Timb. Trad.
Jour., 1964.
38.
S chef fer, T. C: Chemical Dipping Treatmens for Controlling Molding an
Staining of Wood Boxes and Crates. Madison, Wis., U. S. For. Prod. Lab., Spec.
Rel. No. 28, 1946.
39.
Scheffer , T. C: Control of Stain, Mold and Decay in Green Lumber and
other Wood Products. Procc. For. Prod. Res. Soc, 1949, br. 3, s. 480-^88.
40.
S c h e f f e r, T. C: Control of Decay and Sap-stain in Logs and Green Lumber.
Madison, Wis., U. S. For. Prod. Lab., rpt. no. 2107, 1958.
4L
Scheffer, T. C. u. R. M. Lindgren: Stains of Sapwood and Sapwood
Products and their Control. U. S. Dept. Agric., Washington Techn. Bull. 714/
1940.


42.
Schulz , G.: Verblauung und Bläuschäden bei Kiefernholz. Holz-Zbl. Jag. 76
(1950), Nr. 122.
43.
Schulz , G.: Ein mykologisches Verfahren zur Bewertung fungizider Grundiermittel
mit bläuewidriger Wirkung. Holz als Roh- u. Werkstoff Bd. 10 (1952)
s. 353/356.
44.
Schulz , G.: Versuche der Bläuschutzbehandlung von Kiefernstamm und
Schnittholz, Holz Roh- u. Werkstoff, 11 (1953).
45.
Schulze , Br., T h e d e n, G.: Versuche mit einigen Schutzstoffen gegen das
Verblauen von Werkholz. Holz Roh- u. Werkstoff, 9 (1951), s. 85—88.
46.
S e e h a n n, G.: Über den Einfluss einer Auswaschung von Nadelholz auf das
Wachstum von Bläuepilzen. Holz als Roh- u. Werkstoff, Vol. 22 (1964), br. 11,
s. 409—413.
47.
Seifert , K.: Die chemische Veränderung der Holzzellwand-Komponenten
unter der Einfluss pflanzlicher und tierischer Schädlinge. 11. Mitt. Abbau von
Pinus sylvestris L. durch Coniophora cerebella Pers. Holzforschung Bd. 16
(1962), s. 102, bis 113.
48.
Seifert, K: Chemische Parallelen beim Abbau der Holzsubstanz durch Organismen.
Holz als Roh- u. Werkstoff Bd. 21 (1963), s. 85/96.
49.
Seifert, K: Die Veränderung der chemischen Holzzusammensetzung durch
den Bläuepilz Pullularia pullulans (de Bary) Berkhout (-Aureobasidium pullulans
(de Bary) Arnand). Holz als Roh- u. Werkstoff, Vol. 22 (1964) br. 11, s.
405^109.
50.
Š ar i ć- S ab a do š, A.: Prilog poznavanju uzročnika modrenja drva. Hab.
rad., Rukopis, Zagreb 1959.
51.
Thunell , B.: Einwirkung der Bläue auf die Festigkeitseigenschaften der Kiefer.
Holz als Roh- u. Werkstoff, 10 (1952), br. 9, s. 362—366, tab. 4.
52.
U gr eno v i ć, A i Horvat, I.: Tehnologija drva. Naučna knjiga, Zagreb,
1950.
53.
Va n in, S. L: Sineva drevesiny i mery borby s nejn. Gosudarstvennoe izdateljstvo,
Moskva—Leningrad, 1932.
54.
Žarković , S. S.: Statističke metode u industrijskim istraživanjima. Industrijska
knjiga, Beograd 1949.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 20     <-- 20 -->        PDF

EFFECT OF BLUE STAIN ON THE PHYSICAL AND MECHANICAL PROPERTIES


OF AUSTRIAN PINE WOOD (PINUS NIGRA ARN.)


Summary


Within the framework of the tasks planned and according to the results of the
investigation the following conclusions are to be drawn:


1. The blue stain affects the physical and mechanical properties of Austrian
Pine wood if it has been infected in nature and exposed to conditions ruling
in the logging areas.
2. The blue stain changes the porosity of the attacked wood, which was established
by three different non-destructive methods of testing. The change
in the porosity of bluestained wood is a consequence of the action of fungal
mycelia destroying the nutritive matter in the cell and damaging cell walls.
3. The statistical values for significancy show that the differences in the same
property of sound and bluestained wood for the volume weight of standard
dry wood and the nominal density — are significant. For other physical
properties such as air-dry density of wood, linear and volumetric shrinkage,
hygroscopicity, equilibrium moisture content, water absorption and fibre-
saturation point, the mentioned differences are not statistically significant.
4. The statistical values for significancy show that the differences in the same
property of sound an bluestained wood for the hardness (Janka) in tangential
and radial planes, resistance to wear of the tangential plane (1/dt and
1/dv), compressive strength, bending strength, modulus of elasticity and
shock resistance — are significant,
5. The different durations of infection on relatively large pieces of wood have
no influence on the increase of changes of the physical and mechanical properties
of bluestained Austrian Pine wood.
6. The size of the bluestained surface — irrespective of duration of infection
— affects the physical and mechanical properties of bluestained wood of
Austrian Pine. Significant differences exist in the porosity and density of
standard dry wood, nominal density, radial shrinkage, tangential to radial
shrinkage ratio, hardness (Janka) in the direction across the grain, resistance
to wear of the tangential plane (1/dt and 1/dv), compressive stregth,
bending strength, modulus of elasticity, and in shock resistance.
7. The diminished values of the physical and mechanical properties of bluestained
wood of Austrian Pine may be the consequence of only changes in
the cell-wall structure which are caused by mycelia of bluing fungi.