DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 68     <-- 68 -->        PDF

o4ktuelne term


OPISI STANIŠTA U GOSPODARSKIM ELABORATIMA


(Prethodna obavještenja kao prilog diskusiji za usvajanje jednoobrazne obradbe
problemske materije)


Suvremeno projektiranje šumskog gospodarenja nije više distribucija ostvarenih
prihoda nego prvenstveno plan biološke proizvodnje. U procesu šumske
proizvodnje osnovni su faktori: sirovina (šumsko drveće), klima i tlo. Ti
faktori su određeni neznatno promjenljivim i izmjerljivim elementima, te se
unapređenje proizvodnje može postići samo potpunim poznavanjem tih datih
elemenata i iznalaženjem objektivno mogućih — racionalnijih, rentabilnijih,
proizvodnijih, svrsishodnijih — varijanti gospodarenja.


Radi mogućnosti objektivnog utvrđivanja cilja gospodarenja, a potom i uspjeha
gospodarenja (u određenom periodu) poželjni bi bili objektivni pokazatelji
kao temeljni elementi projektiranja na bazi kojih bi se moglo odrediti najoptimalniji
gospodarski cilj, kao i ocjenjivati polučen uspjeh (napredak, nazadak
u gospodarenju).


Objektivno, prirodom je dato staništ e kao osnovica koja uvjetuje proizvodnju
datu na konkretnom prostoru. Pedološkim, meteorološkim i drugim
naučnim metodama u mogućnosti smo klasificirati sva staništa na bazi stanišnih
elemenata, te bi bilo poželjno sva staništa sistematizirati — i eventualno
šifrirati.


Uporedo sa analizom stanišnih faktora trebalo bi istraživati moguću optimalnu
biološku proizvodnju pojedinih vrsta drva u uvjetima raznih načina
uzgoja (gospodarskih tipova), te istu objektivno vrednovati (prema objektivnoj
vrijednosti glavnih proizvoda), pa klasificirati pomoću indeksa. (Vrednovanje
staništa po sporednim proizvodima, kao i vrednovnaje te proizvodnje ili koristi,
više je podložno promjenama i subjektivnim ocjenama, kraćeg važenja, te
ga je uputno vršiti u specifičnim ispitivanjima od objekta do objekta. Ono je u
ekonomskim šumama redovito manjeg značenja).


Uzgojna istraživanja treba da objasne put kojim treba najracionalnije ići
da se na pojedinom staništu izgospodari optimalna biološka proizvodnja.
U konačnici ekonomska ispitivanja, odnosno podaci treba da kažu za određeno
stanište:



koja je optimalna proizvodna,

predviđen način uzgoja,

potrebna sredstva,
— vrijednost šuma optimalne proizvodnje (vrijednosni indeks!).
Projektiranje će se tada sastojati u biranju:

svrsishodnog cilja i smjernica gospodarenja,

najprikladnijeg obima proizvodnje (faze rada) za neposredno idući period.
Diskusija


U cilju potpunijeg opisa šumskih staništ a — kao osnovice šumske biološke
proizvodnje — ovime se predlaže, u skladu sa sadašnjim mogućnostima
naših projektnih organizacija za projektiranje šumskog gospodarenja jedan pri




ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 69     <-- 69 -->        PDF

stup tim opisima (staništa), manje više sa gospodarskog stanovišta i potreba
projektanata, ali tako da mogu poslužiti kao osnovica za dalja stručna, specijalistička
istraživanja i nadgradnje.


Staništa definiraju ovi faktori:


— orografski (položaj i reljef),


— klimatski (makro, mezo, mikro-klima),
— edafski (tlo — zemljište),
— biotski (biljni, životinjski svijet i čovjek),
— gospodarski (komunikativnost, ekonomika).
Ovaj je napis pokušaj da se dade prijedlog jedinstvenog obrađivanja ove
materije kako bi putem jednoobraznosti bila šire upotrebljiva, komparativna
i jednoznačna, a uz to stručnija, te na nužnoj naučnoj visini.


U tom. cilju dat je »upitnik« kao podsjetnik za opisivanje staništa. Upitnik
se odnosi na opisivanje detaljnih gospodarstvenih jedinki (odjela) uz pretpostavku
da za područje ne postoji regionalna osnova. Ukoliko se za cijelo područje
sastavlja osnova općeg značaja (šumsko privredna osnova) onda se u toj
osnovi obrađuje:


— makroklima,


— makroreljef,


— općenito zastupljene vrste zemljišta,


— općenito zastupljeni biotski faktori.


Kod opisa detalja (odjela u osnovi gospodarenja) se samo označi da je pojedini
faktor prisutan (eventualno šifriranom oznakom). Ako te opće osnove
nema, onda se ista materija načelno obrađuje u općem opisu (uređajnom zapisniku)
osnove gospodarenja, a kod odjela se navede stvarno zastupljeni faktor
i njegovo gospodarsko značenje.


Prema »upitniku«, te sa vrijantama elemenata bi opis i staništ a bili
definirani pogodnom terminologijom, da bi se postigla svrsishodnost opisa kako
za praktične analize i rješenja, tako i za daljnja naučna istraživanja šumskih
staništa.


U toj se želji daje prilog stručnoj javnosti na diskusiju.
Ostali dijelovi iz obradbe kompleksne materije gospodarskih elaborata (opisi
sastojina, taksaciotni elementi itd.) bit će obrađivani sukcesivno.


i UPITNIK


Orografski faktori — topografski položaj i reljef


— nadmorska visina
— ekspozicija
— inklinacija
— reljef
Klimatski faktori
— mikroklimatske osobitosti
Edafski faktori — tlo (zemljište)
— tip uz oznaku matičnog supstrata
— dubina
— tekstura
— humus i šumska prostirka
— erozija
— skeletnost, kamenitost i stjenovitost
Biotski faktori — biljni i životinjski svijet, čovjek
— fitocenoza
— zakorovljenost
— ostale značajke (antropogene i dr.)


ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Gospodarski faktori — komunikativnost i dr.



prohodnost

dostupnost
— ekonomski faktori i ostale društvene značajke
— druge specijalne značajke.
VARIJANTE ELEMENATA


Topografski položaj i reljef
Nadmorska visina, ekspozicija i inklinacija:


— prema topografskoj karti, odnosno stvarnom položaju
Reljef: osnovne varijante

glavica, greben, strana, ravnica, uvala
posebne karkteristike

obla, strma, žljebovita, koritasta, razvedena, jednolika, duboka, kupolasta,
valovita, uvalasta, vrtačasta itd. (izrazi za najočitiju karak


dubina prema modificiranoj klasifikaciji na 3 stupnja


teristiku)
Mikroklimatske značajke — ako ih ima
— mrazište, vjetrometina,
(jama) itd.
suncažarište, nanosište snijega, snježnica
Tlo — zemljište
tip — uz oznaku matičnog supstrata:
— prema Ćiriču (pedologija za šumare, strana 150—250)






plitko obuhvaća:
vrlo plitko do 0,15 m
plitko 0,15—0,30 m

srednje duboko obuhvaća:
manje duboko 0,30—0,60 m
srednje duboko 0,60—1,00 m

duboko obuhvaća:
duboko 1,00—1,50 m
vrlo duboko 1,50 i više m
tekstura
prema veličini čestica (determinacija pomoću »finger metode«)
na 3 stupnja:


— glinasta: glina i teška glina

ilovasta: ilovača i laka glina, to jest varijante od pjeskovite ilovače
do glinaste ilovače
— pjeskovita: ilovasto pjeskovito do pijesak
humus — prema stupnju rastvorenosti organske materija u 3 varijante:
— Mor: organska materija sirova, nerastvorena

Moder: organska materija polusirova dijelom rastvorena
— Mul: organska materija rastvorena i izmiješana sa mineralnim dijelom
šumska prostirka izražena pomoću:


— pokrovnosti u "I» površine
— debljine sloja u cm
erozija izražena u 3 stupnja:

površinska: nema je ili u tragovima odnošenja čestica tla sa površine
Ai horizonta
— brazdasta: žljebovi (brazde) do 25 cm dubine
— jaružasta: jaruge dublje od 25 cm
skeletnost — učešće skeleta u tlu u 2 stupnja:
— skeletna: više od 50D/o čestica kamena i šljunka
— skeletoidna: manje od 50ü/o čestica kamena i šljunka
kameni tost:
— mrtvi kamen: pokrovnost u % površine (ocjena na 10°/»)
stjenovitost:
— živi kamen: pokrovnost u B/o površine (ocjena na 10%i)


ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Biljni i životinjski svijet:
Fitocenoze detaljno asocijacije i subasocijacije
zakorovljenost prema obraslosti površine u 3 stupnja:



slaba: zeljast korov (trave i ostalo jednogodišnje prizemno rašće)
do 30Vo površine
drvenast korov (grmlje i trajnice) do 20V» površine

srednja: zeljast do 50a/i> površine
drvenast do 30°/» površine
— jaka:
zeljast korov preko 50´/» površine
drvenast preko 30Vo površine
divljač, štetnici, čovjek:


— vrsta, obim i značaj pojedinog činioca
Komunikativnost:


prohodnost
unutar same gospodarske čestice zbog grmolikog, trnovitog
potstojnog rašća, zamočvarenosti, jaruga, vodotoka, popuzina, stjenovitosti,
itd u 3 stupnja



dobra: čestica prohodna uz manje zaobilaske (do 50»/o produženja
puta)

loša: čestica je prohodna uz velike zaobilaske (preko 50">/o produžeženja
puta)
— neprohodna: trnovit gustiš, zamočvareno, stjenovito i si.
dostupnost:

udaljenost do kolnog puta (ocijeniti stvarno odstojanje normalnim
kretanjem po 200 m)
ostali gospodarski
faktori:
imenovati činioce i njihovo značenje za gospodarenje konkretnom
česticom


lug. Zvonimir Tomac, Rijeka
Mr. Jakov Martinović, Zagreb