DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 75 <-- 75 --> PDF |
ZAPISNIK sa 32. sjednice U. 0-a Saveza ITŠTDH-e održane 19. 6. 1969. god. Prisutni: Ing. V. Fašaić, Ing. S. Vanjković, Ing. D. Kirasić, prof. .dr. Z. Potočić, Dr. B. Prpić, Ing. Ž. Hajdin, Ing. S. Bertović, Ing. J. Harapin, Ing. Ž. Petković, Mr. A. Krstinić, te Ing. A. Mudrovčić i Ing. M. Andrašek. Dnevni red: 1. Održavanje godišnje skupštine. — Mr. A. Krstinić je pročitao tajnički izvještaj za razdoblje između 84. i 85. redovne godišnje skupštine Saveza. U. 0. se s njim suglasio. — Ing. A. Tomašević je pročitao blagajnički izvještaj kojeg je U. 0. primio na znanje. cfteana 3umac 50 GODINA SOVJETSKE Državni šumski fond zaprema 1234 mil. ha, a to je više od polovine teritorija SSSR. Nikakva dostignuća u šumoprivredi kapitalističkih zemalja ne mogu se porediti s najvažnijim domašajem sovjetske šumoprivrede: jedinstvenom državnom planskom osnovicom. Šumoprivreda je samostalna grana narodnog gospodarstva, kojoj ie glavni zadatak — najracionalnije iskorišćavanje svega šumskog tla, da bi se dobila maksimalna količina drva i drugih proizvoda sa iedinice površine državnog šumskog fonda, poboljšalo stanje i kakvoća šuma sa istodobnim iskorišćavanjem i poboljšanjem mnogostranih zaštitnih osobina šuma. Posljednjih 200 dorcvolucionih godina šume su se nesmiljeno devastirale, ier su bile raskomadane po privatnim posjedima, znatan je dio pripadao carskoj familiji, a u državnoj je upravi bilo malo šuma u kojima se vodilo racionalno gospodarenje. Kao rezultat takova stanja, u najnapučenijim, a ujedno i naiotvorenijim rejonima, tokom pomenutih godina evala je devastacija šuma i znatno smanjenje njihove površine. Za to se vrijeme šumovitost evropskog dijela zemlje smanjila za 1,5 puta, rajona šumostepe za 2 do 2,5 puta. Zato su napredni šumari (Morozov i dr.) maštali o podržavljenju šuma. Taj je problem mogla, i fak — Ing. Ž. Hajdin je podnio izvještaj Nadzornog odbora Saveza, kojeg je U. O. primio na znanje. Ing. M. Andrašek je upoznao U. O. sa svojim referatom u vezi integracionih kretanja u šumarstvu na »Slavonskoj regiji «. U. O. se nakon žive diskusije suglasio, da Ing. M. Andrašek upozna učesnike godišnje skupštine sa tokom integracionih kretanja na »Slavonskoj regiji«, a zatim da iznese što je u vezi integracije do sada na njihovoj regiji riješeno te kakovi se problemi u vezi s tim javljaju na njihovom terenu. Tainik: Predsjednik: Mr Ante Krstinić, v.r. Ing. Vid Fašaić, v.r. ŠUMOPRIVREDE tično riješila, Oktobarska revolucija već drugi dan po osvojenju vlasti. Polazeći od marksističko-lenjinističkog učenja, da je društvo dužno gospodariti zemljom tako, da ie ostavi poboljšanom budućim pokoljenjima, Sovjetska je Rusija donijela dva historijska dekreta: Dekret o zemlji i Dekret o šumama. U Dekretu o šumama od 27. svibnja 1918. propisano je, da se gospodarenje u svim šumama mora voditi u javnom interesu i na osnovici planskog podmlađivanja; da se šumoprivredom upravlja centralizirano i ujedno diferencirano, s obzirom na mnogostrano značenje šuma u životu društva. Razdrobljene šume na mnoštvo privatnih vlasnika, već prvih dana sovjetske vlasti, sabrane su u jedinstven državni fond. Već na osnovici prvog Zakona o šumama, počelo se planskim gospodarenjem i dosad netaknutih masiva, a u evropskom dijelu i onih šuma, koje su bile devastirane. Do 1927. god. je u samoj Ukrajini podignuto više od 200 tis. ha novih šuma. U 1936. godini bila je odvojena vodozaštitna zona, u koju su ušli oni rajoni juga, zapada i centra evropskog dijela sa malo šume, a za njihovo upravljanje kreirana je Glavna zaštita šuma (Glavlesoohrana) prj Savjetu narodnih komesara SSSR. U tim je rajonima bio ostvaren golem plan pošumljavanja, a sječe su bile strogo ograničene količinom srednjeg prirasta drvne mase. 217 |