DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 12 <-- 12 --> PDF |
čiju N u lišću 1,88%, a klan bijele vrbe V95, koji je kod istih radova korišten kao otac, ima koncentraciju N u lišću 2,92´% tj. 1,55 puta višu. Iz tabela 2—7 se vidi da su koncentracije svih istraživanih biogenih elemenata, izuzev kalija najveće u lišću unutarvrsnih hibrida bijele vrbe. U tom pogledu dobivene su signifikantno veće koncentracije dušika, magnezija i kalcija kod jednogodišnjih biljaka bijele vrbe, te kalcija kod dvogodišnjih, u odnosu na unutarvrsne hibride krhke vrbe odnosno njihove međuvrsne hibride. Za očekivati je da bi spomenute razlike u koncentraciji biogenih elemenata u lišću unutarvrsnih hibrida bijele vrbe s jedne strane, te međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe s druge strane, bile još veće kada tretirane hibridne familije ne bi bile rodbinski povezane, kao što je to bio kod nas slučaj. Kako su vrijednosti koncentracija nekih biogenih elemenata karakteristične za unutarvrsne hibride bijele odnosno krhke vrbe i njihove međuvrsne hibride, to bi se određivanje koncentracije hraniva u lišću moglo eventualno koristiti kao jedna od metoda ranog testa za ispitivanje rasta kod radova na selekciji i oplemenjivanju stablastih vrsta vrba. Iz tabela 2—6, u kojima su dane količine mineralnih hraniva u lišću, vidi se da bijela vrba unatoč najvišim koncentracijama većine biogenih elemenata u lišću ne sadrži i najveće količine mineralnih hraniva u lišću. Uspoređivanjem uzajamne zavisnosti sadržaja mineralnih hraniva u lišću i visinskog rasta biljaka dobivene su visoko signifikantne vrijednosti koeficijenata korelacije kod jednogodišnjih hibridnih familija za sve istraživane biogene elemente. Kod dvogodišnjih hibridnih familija dobiveni su pozitivni nesignifikantni korelativni odnosi. Izuzetak čini magnezij za koji je vrijednost za koeficijent korelacije r bila signifikantna. Jedan od razloga za dobivene nesignifikantne vrijednosti za koeficijent korelacije r leži u činjenici, što smo uspoređivali sadržaj UZAJAMNA OVISNOST VISINA I KOLIČINA HRANIVA U UŠĆU Tb.8 Hibridna N P K Mg Ca Ö cn familija r t r t r t r t r t S-101 , S-102 ** -** ** 07112 57587 07088 5´6977 06506 45118 07091 ** 06748 4954 5 1 57047 S-150. S-131 bez *-* X* 07825 ** 07888 7´2433 07871 69964 07652 64087 07639 63658 S-131 7´0054 S-66 , S-68 01755 0´6270 0T083 03803 00429 01682 03660 14663 02502 0´9263 S-72 , S-71 2 bez 04185 V5218 0´338 9 T1484 01961 06118 06430 37 890 05306 22154 S-71 S-101 S.fragilis L(Mp1) X Sfragilis L(IV) S-66 S.fragilis L.tMpD X Sfragilis L.(IV) S-102 S.fragilis L(Mpl) X Salba L V 100 S-68 Sfragilis L. (Mpl) X S.alba var. vitelline (VII) S-150 S.alba L V 87 X S.fragilis L.( IV) S-72 S.alba L. V 87 X Sfragilis L.(IV) S-131 (SaxSavarvitelljna)V46XS.alba L V95 S-71 Salb a L V 87 X S.alba L.V95 MEHANIČKI SASTAVI NEKA KEMIJSKA SVOJSTVA TLA T b. 9 Sadržaj čestica u 7o pH u R. 0S I K,0 Dubina OaCO, Humus N C:N 002 -mg/100g tla u cm 20-07 02-002 - 0002 <0´002 7. H,0 n-KCl 7. 7. po Al-metodi 0-20 n´6 40´5 295 18´4 19 7/6 72 353 019 11 350 133 20-40 54 49´1 28´4 17´1 10 7´4 6´8 167 010 9 5´1 4´8 238 |