DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 13 <-- 13 --> PDF |
hraniva u lišću dvogodišnjih biljaka s njihovim visinama, a koje su rezultat rasta kroz dvije vegetacijske sezone, kao i na činjenici što u račun nije uzeta drvna tvar postranih grana na koju se u drugoj godini troši velika količina asimilata. Grafički prikaz uzajamnih odnosa između visina i sadržaja mineralnih hraniva u lišću dan je u grafikonima 1 i 2, a rezultati statističke obrade podatak dani su u tabeli 8. Iz spomenute tabele je evidentno kako kod jednogodišnjih tako i kod dvogodišnjih biljaka da su veće vrijednosti za koeficijent korelacije dobivene u onom slučaju kada u račun nismo uzimali unutarvrsne hibride bijele vrbe. Ova pojava je još bolje vidljiva iz međusobnih odnosa regresionih pravaca koji su dani na grafikonima 1 i 2, tj. količine hraniva u lišću kod unutarvrsnih hibrida bijele vrbe su relativno manje u odnosu na visinski rast. Kako je poznato da šumske vrste troše najveću količinu mineralnih hraniva na produkciju lišća, to proizlazi da bijela vrba odnosi iz tla relativno najmanje količine mineralnih hraniva obzirom na proizvedenu drvnu tvar, što se vidi iz tabele 10. Tab. 10 Količine mineralnih hraniva u lišću kg/ha Starost godina Hibridna familija N P K Ca Mg Unutarvrsni hibridi krhke vrbe 81 6 49 26 5 Međuvrsni hibridi Unutarvrsni hibridi bijele vrbe Unutarvrsni hibridi krhke vrbe 124 109 388 9 8 31 83 51 167 47 40 281 7 6 48 Međuvrsni hibridi Unutarvrsni hibridi bijele vrbe 629 341 61 33 306 157 402 274 72 41 Smatramo da bi trebalo ova istraživanja nastaviti. Među ostalim potrebno bi bilo istražiti uspijevanje i stanje mineralne ishrane unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele odnosne krhke vrbe na tlima različite plodnosti. Kod toga bi naročito bilo interesantno utvrditi da li će odnosi utvrđeni u ovom radu biti slični, ili će se promijeniti. ZAKLJUČAK Na osnovu dobivenih rezultata i diskusije mogu se donijeti slijedeći zaključci: 1. U našim uvjetima istraživanja unutarvrsni hibridi bijele vrbe kao i međuvrsni hibridi bijele i krhke vrbe pokazuju u najranijoj mladosti brži rast u odnosu na unutarvrsne hibride krhke vrbe. 2. Koncentracije svih istraživanih biogenih elemenata izuzev kalija, najviše su u lišću unutarvrsnih hibrida bijele vrbe. 3. Unatoč najvišim koncentracijama spomenutih biogenih elemenata u lišću, unutarvrsni hibridi bijele vrbe sadrže relativno najmanje količine tih elemenata u lišću u odnosu na njihov rast. 4. Između visina i količina istraživanih biogenih elemenata u lišću kod jednogodišnjih hibridnih familija dobivene su visoko-signifikantni korelativni odnosi, dok kod dvogodišnjih hibridnih familija ti isti odnosi su pozitivni — nesignifikantni. |