DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 30     <-- 30 -->        PDF

primorske šume bukve evropski ariš s obzirom na magnezij i bukva s obzirom
na kalcij. U zoni zajednice Blechno-Fagetum ista svojstva u odnosu
na dušik i fosfor ima jela. Ove će konstatacije ako ih daljnja istraživanja
potvrde imati posebnu važnost, jer pokazuju da se vrstama drveća može
utjecati na poboljšanje šumsko uzgojnih svojstava tla.
Tlo kao komponenta šumskog staništa mijenja svoja svojstva pod utjeca


jem šumske vegetacije. Općenito uzevši u istraživanim se šumskim kulturama
analizirani faktori plodnosti nisu mijenjali u nepoželjnom pravcu.


U istraživanim kulturama 80 godina nakon osnivanja nema morfoloških
znakova da bi erozija tla vodom imala nepovoljniji tok pod šumskim, kulturama
nego pod prirodnom šumskom vegetacijom.


Pitanja o djelovanju vrsta šumskog drveća na svojstva plodnosti tla stalno
su aktuelna. Bez znanja o njima ne mogu se na naučnoj osnovi razraditi n;
idejni projekti osnivanja mješovitih nasada. U Hrvatskoj je u tom pogledu
utvrđeno veliko zaostajanje posebno u nauci. Svjesni da sva pitanja koja su
u ovom radu razmatrana nisu dovoljno i jednako razjašnjena, nadamo se da će
dobiveni rezultati istraživanja pokrenuti interes za daljnji rad i biti korisni u
uzgajanju šuma i šumskog drveća na istraživanim i vrlo sličnim staništima.


LITERATURA


Ani ć M. (1959): Uzgajanje šuma, Ekologija šumskog drveća i šuma, Zagreb.
Anti ć M. (1962): Metode ispitivanja zemljišta za šumsku proizvodnju. Agrohe


mija No. 1, Beograd.
Braun-Blanque t I. (1964): Pflanzensociologie. Wien.
Czerne y P., Fiedle r H. (1968): Frame-volues for the Chemical properties of


spruce humus. Zemljište i biljka Vol. 17, No 1, Beograd.
Čiri ć M. (1962): Pedologija za šumare. Beograd.
Gračani n M. (1931): Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice. Glasnik za


šumske pokuse 3, Zagreb.
Gračani n Z. (1962): I suoli della regione carsica Croata. Firenze.
Karpaeevskij L. O., Kiseleva N. K., Popova S. I. (1968): Pestrota poč


vennogo pokrova pod širokolistvenno-elovim lesom. Počvovedenie No 1., Moskva.
Kirigi n B. (1968): Opis klimatskih prilika na području šumskog gospodarstva
Delnice. (Rukopis, dokumentacija Šumskog gospodarstva Delnice).
Lutz H. I., Chandler R. F. (1969): Forest Soils. New York.


Martinovi ć J. (1968): Prilog poznavanju sastava otpada lišća (iglica) drveća u
nekim šumskim fitocenozama na području Krša zapadne Hrvatske, Šumarski
list No 11/12. Zagreb.


Peliše k J. (1964): Lesnicke pudoznalstvi. Praha.
Pe r el m an A. I. (1966): Geohimija landšafta. Moskva.
Pogrebnja k P. S. (1963): Obšćee lesovodstvo. Moskva.
Remezov N. P., Pogrebnjak P. S. (1965): Lesnoe počvovedenie. Moskva.
Sobole v L. N. (1966): O nekaterih voprosah ekologičeskogo poevovedenija. Poč


vovedenie, No 10, Moskva.
So l ov e v P. E. (1967): Vlijanie lesnih masaždenij na počvoobrazovatelnij process


i plodorodie stepnih poev. Moskva.
Šafa r J. (1963): Uzgajanje šuma, Zagreb.
Škori ć A. (1960): Pedologija, Zagreb.
Zon n S. V. (1964): Visokogornie lesnie poevi vostočnogo Tibeta. Moskva.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 31     <-- 31 -->        PDF

A CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF THE CHANGES OF SOIL
FERTILITY UNDER THE INFLUENCE OF FOREST TREE SPECIES


Summary


Investigated were changes of some soil fertility factors brought about by the
influence of coniferous forest monocultures within a zone of Beech forests in the
region of Western Croatia. The cultures are about 80 years old and occur in two
localities, viz. Drvarija and Zagolik belonging to the area of perhumid climate
according to the factor P/E = 128. The cultures of the first locality (Drvarija)
grow on a brown soil with dolomitized limestone as parent rock within the zone
of Fagetum croaticum seslerietosum Horv., and those of the second locality (Zagogik)
on a brown acid soil with fine-grained Palaeozoic sandstones as parent
material within the zone of Blechno-Fagetum Horv. forest plant community.


Undex.equal ecological conditions was compared the state with each of the
cultures of Norway Spruce, European Larch and Eastern White Pine with conditions
of the soil in the natural Beech forest (locality of Drvarija). In the locality
of Zagolik were performed comparisons with each of the cultures of Norway
Spruce, Douglas Fir and Silver Fir Under natural Beech forest. Results of investigations
are presented in Tabs. 1—8, and Figs. 1—4. The most imoprtant conclusions
are as follows:


1. The greatest Ai-horizon depth and the greatest forest liter amount is
exhibited by a brown acid soil under Douglas Fir and Norway Spruce. Brown soil
on limestones has the mentioned values highest under Norway Spruce, and lowest
under European Larch.
2. A Norway Spruce culture acidifies the soil, more on the limestone than on
the sandstone. The decrease of the soil reaction amounts to 0.3—0.8 pH units.
3. In the brown soil on limestone were established larger amounts of total
nitrogen and humus under natural forest vegetation than under cultures (plantings).
In brown acid soil the condition is converse.
4. The process of accumulation of exchangeable bases within the adsorption
complex of brown acid soil is most strongly pronounced unter the trees of Douglas
Fir and Silver Fir.
5. The per cent content of N, P2O0, K2O, CaO and MgO in the forest litter and
the amount of the latter are strongly affected by the tree species. Of the mentioned
elements per ha. the forest litter of Douglas Fir contains 1735, Norway Spruce 868,
Beech 428 and of Silver Fir 409 kg. (brown acid soil); while the forest litter of
Norway Spruce contains 1860, Beech 1191, Eastern White Pine 587 and of European
Larch 236 kg. of the mentioned elements (brown soil on the limestone).
6. According to the per cent content of the biogenic elements in the needle
(leaf) litter there were evaluated as organisms-concentrators (within the zone of
Fagetum croaticum seslerietosum Horv.) European Larch with regard to phosphorus
and Beech with regard to calcium. The same properties with regard to
nitrogen and phosphorus are displayed by Silver Fir within the zone of Blechno-
Fagetum Horv. forest association.
7. No morphological signs were noticed to the effect that the soil erosion due
to water would assume a more unfavourable patern in a terrain under forest
culture (planting) than under natural forest vegetation (regeneration).
8. In a general way the analysed factors of soil fertility have experienced no
untoward change.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 29     <-- 29 -->        PDF

evropskog ariša i američkog borovca. U kojoj mjeri potonje kulture jače ili
slabije zaštićuju tlo u odnosu na prirodnu vegetaciju ostalo je u ovim istraživanjima
nedovoljno istraženo.


U momenut istraživanja, to jest oko 80 godina poslije osnivanja istraživanih
kultura nije bilo znakova koji bi pokazivali da bi erozija tla vodom imala
nepovoljni]i tok pod šumskim kulturama nego pod prirodnom vegetacijom.


Na istraživanim primjernim plohama nisu utvrđeni oblici brazdaste niti
jaružaste erozije tla.


ZAKLJUČCI


Na temelju naprijed donesenih rezultata istraživanja i diskusije može se
zaključiti slijedeće:


7.
Debljina je humusno akumulativnog horizonta kiselog smeđeg tla najveća
pod drvećem zelene duglazije i obične smreke i iznosi 10,1 odnosno 8,6 cm.
Podjednaku debljinu Ai horizonta ima navedeno tlo pod kulturom jele i
prirodnom sastojinom bukve (oko 7,0 cm). U zoni primorske šume bukve
ima smeđe tlo na vapnencu pod kulturom smreke najveću (11,5 cm) a pod
kulturom evropskog ariša najmanju (7,8 cm) dubinu humusno akumulativnog
horizonta.
2.
Najnižu i to ekstremno kiselu reakciju ima tlo u Ai horizontu pod kulturama
obične smreke. Pojava je zakiseljavanja tla u smrekovim kulturama
jače izražena u smeđem tlu na vapnencu nego u kiselom smeđem tlu na
pješčenjaku. Sniženje pH vrijednosti (u H2O) pod smrekovim kulturama
u odnosu na prirodne bukove sastojine iznosi 0,3—0,8 pH jedinica.
3.
Smeđe tlo na vapnencu u zoni primorske šume bukve ima u Ai horizontu
veći sadržaj ukupnog dušika i humusa pod prirodnom sastojinom bukve
nego pod istraženim kulturama smreke, američkog borovca i evropskog
ariša. U zoni zajednice Blechno-Fagetum odnos je obrnut.
4.
Pod kulturom zelene duglazije utvrđen je (u sloju 0—5 cm kiselog smeđeg
tla) povećan sadržaj ras tvori jivog fosfora i kalija. Humusno akumulativni
horizont smeđeg tla na vapnencu pod prirodnom sastojinom bukve i pod
kulturom američkog borovca sadrži veće količine rastvorljivog kalija u
odnosu na stanje pod drvećem evropskog ariša i obične smreke.
5.
Prilično velik i pozitivan utjecaj vrši šumska vegetacija na sadržaj zamjen-
Ijivih baza, posebno kalcija, u adsorpcijskom kompleksu tla. Proces je
akumulacije zamjenljivih baza u adsorpcijskom kompleksu kiselog smeđeg
tla najjače izražen pod drvećem zelene duglazije i jele.
6.
Šumska prostirka tla i sadržaj biogenih elemenata u njoj pod snažnim su
utjecajem šumskog drveća. U zoni primorske šume bukve najveća količina
šumske prostirke utvrđena je pod kulturom obične smreke (49.600 kg u
suhom stanju po ha) a najmanja pod kulturom evropskog ariša (6.400
kg/ha). Prostirka smreke sadrži po ha ukupno N, P2O5, K2O, CaO i MgO
1.860 kg a prostirka evropskog ariša 236 kg. U zoni zajednice Blechno-
Fagetum Horv. najveća masa šumske prostirke nalazi se pod drvećem zelene
duglazije (72.000 kg/ha) a najmanja pod kulturom jele (14.100 kg).
Navedenih biogenih elemenata ima najviše u šumskoj prostirci zelene duglazije
(1735 kg po ha), a najmanje u šumskoj prostirci jele (409 kg po ha).
7.
Postotni sadržaj N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća (iglica) specifičan je za
pojedine vrste drveća. Kao organizmi koncentratori ocijenjeni su u zoni


ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 28     <-- 28 -->        PDF

8. Zaštita tla od erozije
Naprijed doneseni podaci o debljini šumske prostirke i debljini humusno
akumulativnog horizonta u istraživanim kulturama svjedoče o tome da su one
bile u prošlosti i sada dovoljna zaštita tla od erozije. Uzmemo li debljinu navedenih
horizonata kao izmjerljiv pokazatelj zaštitne uloge šumskih kultura u
sprečavanju erozije tla vodom tada se može zaključiti da u uvjetima istraživanja
bolje štite tlo šumske kulture smreke i zelene duglazije, nego kulture




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 27     <-- 27 -->        PDF

253




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 26     <-- 26 -->        PDF

hama veoma se razlikuju. Dobivene su po 1 ha u suhom stanju ove količine
šumske_ prostirke:


a) smeđe tlo na vapnencu (lokalitet Drvarije)


kultura smreke 49,600 kg


kultura evropskog ariša 6,400 kg


kultura američkog borovca 16,500 kg


prirodna sastojina bukve 27,000 kg


b) kiselo smeđe tlo (lokalitet Zagolik)
kultura smreke 38,400 kg
kultura jele 14,100 sg
kultura zelene duglazije 72,000 kg
prirodna sostojina bukve 15,100 kg


Na osnovu podataka o količini šumske prostirke na pojedinim primjernim
plohama i prostornog sadržaja istraživanih biogenih elemenata u njoj, dolazimo
do još jednog vrlo važnog podatka o tome u kojoj mjeri pojedine vrste
drveća utječu na pldnost tla. Ukupno uzevši najviše je istraživanih biogenih
elemenata akumulirano u šumskoj prostirci na kiselom smeđem tlu pod kulturom
zelene duglazije (1735 kg) od toga 1423 kg dušika a zatim dolaze smreka
(868 kg od toga 603 kg N); bukva (428 kg od toga 221 dušika) i jela (409 kg ođ
toga 228 kg dušika).


U zoni primorske šume bukve na smeđem tlu na vapnencu utvrđeni su ovi
odnosi. Najviše istraživanih biogenih elemenata ukupno sadrži šumska prostirka
smreke 1860 kg, a zatim dolaze šumske prostirke bukve 1191 kg, američkog
borovca 587 kg i evropskog ariša 236 kg.


7. Sadržaj biogenih elemenata u otpadu lišća i iglica
U tabelama 7 i 8 te na slikama 3 i 4 doneseni su rezultati istraživanja postotnog
sadržaja dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezij u otpadu lišća i iglica
istraženih vrsta drveća. Rezultati istraživanja pokazuju da u podjednakim pedološkim
i klimatskim uvjetima sadržaj istraživanih biogenih elemenata znatno
zavisi o vrsti drveća. U zoni primorske bukve najveći postotni sadržaj dušika
ima otpad lišća bukve a najniži sadržaj otpad iglica smreke. Sa fosforom je
situacija obrnuta. Najveći postotni sadržaj fasfora ima otpad iglica smreke i
evropskog ariša a najmanji otpad lišća bukve. Sadržaj je kalcija u otpadu lišća
bukve veći za preko 2 puta ođ sadržaja ovog elementa u iglicam smreke, ariša
i posebno borovca. U pogledu kalija i magnezija ističe se borovac u odnosu na
bukvu vrlo niskim sadržajem kalija u otpadu iglica i evropski ariš sa visokim
sadržajem magnezija u otpadu iglica.


Na kiselom smeđem tlu pod zajednicom Blechno-Fagetum Horv. pokazuje
otpad lišća bukve najniži postotni sadržaj dušika, fosfora i kalcija. Magnezija
a osobito kalija sadrži otpad bukovog lišća više nego druge istraživane vrste
(obična smreka, jela i zelena duglazija).


Provedene poredbene analize sadržaja istraženih biogenih elemenata u
otpadu lišća i iglica pokazuju da se u istraživanim uvjetima na kiselom smeđem
tlu kao organizmi koncentratori ponašaju jela u odnosu na dušik i fosfor te
bukve u odnosu na kalij i magnezij. Ekološki je interesantno da ta uloga u zoni
primorske šume bukve na smeđem tlu na vapnencu pripada but vi u odnosu
na magnezij te smreci i evropskom arišu u odnosu na fosfor.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 25     <-- 25 -->        PDF

251




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 24     <-- 24 -->        PDF

250




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 23     <-- 23 -->        PDF

nego pod evropskim arišem i bukvom. Te razlike nisu relativno velike, a mogle
bi poticati od faktora koji leže izvan navedenih vrsta drveća i njihove sposobnosti
akumulacije fosfora. Rastvorljivog kalija najviše sadrži tlo pod bukvom
i američkim borovcem a u znatnoj manjoj mjeri pod kulturama ariša i smreke.
Tlo pod različitim vrstama drveća pokazuje velike razlike u pogledu sadržaja
rastvorljivog kalija nego fosfora. Vrlo je vjerojatno da ove razlike potječu od
različite migracione sposobnosti kalija i fosfora. Fosfor je manje pokretljiv pa
njegova prisutnost bolje održava prirodu procesa biološke akumulacije.


U kiselom smeđem tlu je utvrđen (izuzev u sloju 0—5 cm pod kulturom
zelene duglazije) nizak sadržaj rastvorljivog fosfora. Ipak je više fosfora akumulirano
u Ai horizontu kiselog smeđeg tla pod zelenom duglazijom i smrekom
nego pod jelom i bukvom. U pogledu sadržaja rastvorljivog kalija, tlo pod jelom
i zelenom duglazijom pokazuje nagli pad kalija po dubini profila. Na
osnovu se podataka o sadržaju rastvorljivog kalija u sloju tla od 0—5 cm može
zaključiti da se najviše ukupnog kalija akumulira pod zelenom duglazijom a
zatim pod jelom, smrekom i bukvom. Svi podaci provedenih analiza pokazuju
da su u površinskom sloju istraživana tla dobro opskrbljena fiziološki aktivnim
kalijem.


5. Adsorpcijski kompleks tla
Podaci o sumi zamjenljivih baza u površinskim slojevima tla (tabela 4) pokazuju
veoma zanimljive odnose. Pod svim istraživanim vrstama drveća dobiven
je i do nekoliko puta veći sadržaj zamjenljivog Ca i K u sloju tla od 0—5
cm u odnosu na njihov sadržaj u sloju od 5—15 cm. To dokazuje veliki utjecaj
vegetacijskih uvjeta sredine na sadržaj zamjenljivih baza u adsorpcijskom
kompleksu tla. Rezultati istraživanja pokazuju da je intenzitet akumulacije
baza u adsorpcijskom kompleksu najveći pod zelenom duglazijom. Kalcija i
kalija u adsorpcijsko´m kompleksu istraživanog tla imaju također znatno više
i kulture smreke i jele nego prirodna sastojina bukve.


6. Sadržaj biogenih elemenata u šumskoj prostirci
U tabelama 5 i 6 te slikama 1 i 2 prikazani su rezultati istraživanja postotnog
sadržaja dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u šumskoj prostirci.
Ovi su podaci za ocjenu stanja i promjena plodnosti šumskih tala od osobite
važnosti. U šumskoj su prostirci nagomilane relativno velike količine biogenih
elemenata i zadatak je šumsko uzgojnih mjera da reguliraju njihovo racionalno
iskorištavanje od strane šumskog drveća. S gledišta koje nas ovdje zanima
može se istaknuti ovo. U zoni primorske šume bukve najveći postotni
sadržaj dušika sadrži šumska prostirka pod drvećem evropskog ariša a najmanje
pod američkim borovcem, dok je taj sadržaj pod smrekom i bukvom
približno jednak. Šumska prostirka ariša ima također i najveći postotni sadržaj
fosfora. Kalija ima najviše u šumskoj prostirci američkog borovca. Kalcija
i magnezija nađeno je najviše u šumskoj prostirci bukve a najmanje u šumskoj
prostirci evropskog ariša. U zoni Blechno-Fagetum na kiselom smeđem tlu
šumska prostirka bukve ima također najveći postotni sadržaj kalcija i magnezija.
Količine šumske prostirke koje su utvrđene na pojedinim primjernim plo




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 22     <-- 22 -->        PDF

248




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 21     <-- 21 -->        PDF

kulturom obične smreke. U poredbi sa stanjem pod prirodnom sastojinotm
bukve (Fagetum croat. seslerietosum Horv.) utvrđena je pod evropskim arišem
manja debljina Ao i Ai horizonta. Debljina je navedenih horizonata pod kulturom
američkog borovca približno jednaka kao i u bukovoj sastojini.


U zoni Blechno-Fagetam je najdeblji sloj šumske prostirke formiran pod
drvećem zelene duglazije. Pod zelenom je duglazijom utvrđen i najdeblji humusno
akumulativni horizont. U odnosu na stanje pod prirodnom šumskom
vegetacijom pokazuje i smrekova kultura veću debljinu Ao i Ai horizonta.
Između bukove šume i kulture jele nema razlika u debljini površinskih (Ao i
Ai) horizonata tla. Utvrđene se razlike u debljinama Ao i Ai horizonta mogu
očigledno protumačiti različitim procesima biološke akumulacije u pojedinim
šumsko vegetacijskim uvjetima.


Sve su se navedene razlike u debljini Ao i Ai horizonta istraživanih tala
pokazale i statistički opravdanima.


2.
Reakcija tla
Prema podacima u tabeli 4 humusno akumulativni horizont istraživanih
tala u zoni Fagetum croat. seslerietosum Horv. ima u prirodnim sastojinama
bukve, kulturi evropskog ariša i kulturi američkog borovca jako kiselu reakciju.
Reakcija je tla pod kulturom smreke u istom horizontu ekstremno kisela.
Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na pojavu zakiseljavanja tla pod kulturom
smreke.


Na osnovu rezultata istraživanja reakcije tla u zoni Blechno-Fagetum najpovoljnije
stanje reakcije tla ima kultura jele. Tlo se pod kulturom jele nalazi
na granici jako kisele i kisele reakcije dok se tlo pod smrekom, zelenom duglazijom
i bukvoni nalazi na granici ekstremno kisele i kisele reakcije. Zanimljivo
je da kultura smreke i u različitim stanišnim uvjetima (objekti Drvarije i Zagolik)
ima u Ai horizontu tla približno jednaku odnosno ekstremno kiselu reakciju.


3.
Sadržaj humusa i dušika u tlu
Najveći je sadržaj humusa i ukupnog dušika (tabela 4) u zoni Fagetum
croat. seslerietosum Horv. utvrđen u At horizontu tla pod prirodnom sastojinom
bukve. Zatim dolaze tla pod kulturama američkog borovca i obične smreke.
Najmanje, svega oko 50% u odnosu na tlo pod smrekom i američkim borovcem,
sadrži humusa i ukupnog dušika tlo pod evropskim arišem. Ova se pojava
može u velikoj mjeri protumačiti intenzivnijom mineralizacijom humusa pod
kulturom evropskog ariša. Tlo u kulturi evropskog ariša pokazuje u odnosu na
upoređivane vrste i najuži odnos ugljika i dušika.
Na kiselom smeđem tlu (lokalitet Zagolik) najveće zalihe humusa i ukupnog
dušika sadrži u površinskom sloju (0—15 cm) tlo kod kulturom zelene
duglazije i obične smreke a zatim dolaze tla pod jelom i prirodnom sastojinom
bukve. Ovi podaci ukazuju na vrlo značajnu pojavu nakupljanja humusa i
ukupnog dušika u tlu pod istraživanim vrstama drveća u odnosu na stanje pod
prirodnom, vegetacijom (Blechno-Fagetum Horv.).


4. Sadržaj rastvorljivog fosfora i kalija u tlu
Podaci analiza (tabela 4) pokazuju da u zoni primorske šume bukve veći
sadržaj fosfora imaju tla pod kulturama američkog borovca i obične smreke


247




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 20     <-- 20 -->        PDF

peraturama najtoplijeg mjeseca ispod 22° C. Oborine su jednoliko razdijeljene
na cijelu godinu a najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Sporednom
se maksimumu oborina u početku toplog dijela godine (travanj) pridružuje
glavni masimum oborina u kasnoj jeseni (studeni), koji je znatno veći od sporednog.
Područje pripada perhumidnoj klimi P/E = ili > 128.


2. Objekt Zagolik, Skupina šumskih kultura u predjelu Zagolik nalazi se
na padinama Stražnjeg vrha iznad sela Gašparci u gospodarskoj jedinici »Brod
na Kupi«. Kulture se nalaze u zoni zajednice Blechno-Fageturn Horv. na nadmosrkoj
visini 510—560 m. Matični supstrat čine sitnozrni pješčenjaci mlađeg
paleozojka. Tlo pripada tipu kiselog smeđeg tla. Prosječna dubina Ai + (B)
horizonta iznosi 70 cm.
Neki taksacijski podaci o sastojinama i opći podaci o tlu prikazani su u
tabeli 1 i 2.


Neposredno nakon što su provedena naša terenska istraživanja većina je
primjernih ploha, u skladu sa gospodarskim planovima, zahvaćena intenzivnim
pa i čistim sječama.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA


1. Debljina površinskih horizonata tla
U tabeli 3 su doneseni rezultati istraživanja debljine površinskih horizonata
tla u kulturama šumskog drveća i pod prirodnom vegetacijom. Podaci su
odvojeno iskazani za objekte koji imaju različite tipove tla i koji se međusobno
ne uspoređuju.


Iz donesenih podataka vidi se da je u zoni primorske šume bukve najdeblji
sloj šumske prostirke kao i humusno akumulativni horizont tla formiran pod


Tab. 3


Prosječna debljina površinskih horizonata tla u kulturama šumskog drveća
i pod prirodnom vegetacijom


Vrsta drveća i debljina slojeva u cm


Zelena


Lokalitet HorizontSmreka
ploha 1(x ± m)
Jela
ploha 2
(x ± m)
duglazija
ploha 3
(x ± m)
Bukva
ploha 4
(x ± m)
Zagolik (Pićulin)
Irocpl (~\ CTT1 f*fif* TI n
Ao 2,4 ± 0,05 1,0 ± 0,02 5,0 ± 0,15 1,0 ± 0,02
na pješčenjaku Ai 8,6 ± 0,36 7,2 ± 0,21 10,1 ± 0,35 7,0 ± 0,28
Smreka E. ariš A. borovac Bukva
ploha 1 ploha 2 ploha 3 ploha 4
Učka, Drvarijesmeđe tlo na
Ao 3,1 ± 0,09 0,5 ± 0,01 1,5 ± 0,04 1,8 ± 0,05
vapnencu Ai 11,5 ± 0,4 7,8 ± 0,15 9,5 ± 0,40 9,0 ± 0,27
x = srednja vrijednost
m = prednja pogreška srednje vrijednosti
n = 11




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 19     <-- 19 -->        PDF

245




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 18     <-- 18 -->        PDF

b) Skupina šumskih monokultura (smreka, američki borovac i evropski
ariš) na smeđem tlu na vapnencu u zoni Fagetum croat. seslerietosum Horv.,
gospodarska jedinica »Učka«, lokalitet Drvarije.


Na terenu su istovremeno na poredbenim plohama i to u mjesecu listopadu
uzimani prosječni uzorci otpada šumske prostirke i tla. Svi su uzorci
uzimani pod krošnjama sklopljenih grupa stabala. Parcele na kojima su uzimane
probe imale su površinu 100—200 m2. Uzorci su tla i prostirke uzimani
sa mjesta koja su bila udaljena barem 70—100 cm od stabla. Za ocjenu utjecaja
pojedinih vrsta drveća (u šumskim kulturama) na plodnost tla analizirana


Nadmo


su ista svojstva tla i otpada pod prirodnim sastojinama bukve. Laboratorijska
istraživanja tla provedena su ovim postupcima, opisanim u Priručniku za ispitivanje
zemljišta (1966): određivanje ugljika i humusa po Tjurinu; pH vrijednost
u vodi i n/l KCl elektrometrijski; određivanje zamjenljivih kationa po
Melich-u; ukupni dušik po Kjeldahlu; lako pristupačni fosfor i kalij po Al-metodi.
Mehanički sastav tla po međunarodnoj B-pipet metodi uz pripremu tla
sa 0,4 n Na-pirofosfatom. Uzorci su biljnog materijala sušeni odmah po uzimanju
na zraku a potom u sušioniku sa 105° C. Sadržaj smo dušika odredili
metodom Kjeldahla, a sadržaj fosfora, kalija, kalcija i magnezija spaljivanjem
biljnog materijala mokrim postupkom sumpornom i perklornom kiselinom. Iz
ovog je ekstrakta određen fosfor kolorimetrijski a ostali elementi plamen-fotometrijski.


OBJEKTI ISTRAŽIVANJA


1. Objekt Drvarije. Skupina šumskih kultura u predjelu Drvarije nalazi
se na istočnim padinama Učke u zoni zajednice Fagetum croat. seslerietosum
Horv. na nadmorskoj visini 930—980 m. Litološku građu terena čine dolomitizirani
vapnenci. Tlo pripada tipu smeđeg tla na vapnencu i ima prosječnu
dubinu 42 cm. Objekt Drvarije kao i objekt Zagolik se nalazi u području koje
ima (Kirigin 1968) karakteristike toplo umjerene klime. Temperature najhladnijeg
mjeseca kreću se između —3 i +18" C, ljeta su svježa sa mjesečnim ternminant:


Tab. 1


Položaj primjernih ploha i taksacljski podaci


6rS


ö B
u o


M


"^
a


Starost
kulture
u god.


Naziv
objekta
broj pr
mjerne
plohe


ekspozi
i nagib


srednje
stabla
(u cm)


stabala
(u m)


ci


visina,


Visina


|


+J (U


c/3 >


>T3


Zagolik 1 550, NO, 10—15 obična smreka 75—80 37 28
2 540, NO. 7—10 jela 70—75 37 28
3 520, N, 7—12 zelena duglazija 75—80 43 .—
4 510, NO, 7—12 bukva — 25 21


Drvarije 1 960, O, 5—8 obična smreka 75—80 33 24
2 930, SO, 1—10 evropski ariš 75—80 41 28
3 950, Ö, američki borovac 75—80 43 29
4 980, O, 5—10 bukva — 30 25




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 17     <-- 17 -->        PDF

različitih nivoa plodnosti šumskih tala a od toga u velikoj mjeri zavisi rast i
prirast šumskog drveća.


U ovim smo se istraživanjima ograničili na analizu nekih promjena plodnosti
u dva veoma rasprostranjena tipa tla (kiselo smeđe tlo na pješčenjacima
i smeđe tlo na doloniitiziranom vapnencu) uvjetovana kulturama ekonomski
važnijih vrsta šumskog drveća (jela, obična smreka, zelena duglazija, američki
boTovac i evropski ariš).


Sva je terenska istraživanja obavio autor u razdoblju od 1963—1968 godine
a sve je laboratorijske analize neposredno po sabiranju uzoraka obavio
pedološki laboratorij Jugoslavenskog instituta za četinjače. Saradnicima na
laboratorijskim istraživanjima prof. Nadi Pezdirc i Višnji Korbar dugujemo
za savjestan rad veliku zahvalnost. Jednako se zahvaljujem i drugovima iz
Šumskog gospodarstva Delnice: ing. Nikoli Spudiću, Molnar Josipu, Katalinić
Mati i Hafner Karlu, koji su mi svojom suradnjom pomogli kod terenskih radova.
Posebno sam zahvalan direktoru Jugoslavenskog instituta za četinjače
drugu ing. Žarku Hajdinu koji mi je omogućio da završim ova istraživanja.


ZADATAK I METOD RADA


U toku istraživanja nas je zanimalo da dobijemo odgovor na pitanje koliko
su istraživane vrste drveća utjecale i utječu na ove važne faktore plodnosti tla:
reakciju tla, sadržaj humusa i dušika u tlu, sadržaj zamjenjivih kationa u adsorpcijskom
kompleksu tla i sadržaj pristupačnog P2O5 i K2O u tlu te kako
općenito u pojedinim uvjetima štite tlo od procesa erozije. Pri tome je naša
pažnja bila usredotočena na stanja u površinskim horizontima tla koja su kako
je poznato (Pogrebnjak, 1963) najviše utjecana i najosjetljivije odražavaju
promjene a imaju i općenito veliko značenje za ukupnu plodnost tla. Raspoloživa
novčana sredstva također su bila razlogom što su ova prva istraživanja
ograničena na proučavanje promjena nekih faktora plodnosti tla samo u površinskim
horizontima tla i nisu mogla imati pretenzija da dadu sveukupnu analizu
djelovanja šumskih nasada na proučavana šumska tla.


U vezi sa zadatkom istraživanja u metodičkom pogledu težili smo da poredbeni
objekti, što je više moguće imaju jednake litološke, klimatske i geomorfološke
uvjete i time isključi utjecaj ovih faktora u analizi stanja i promjena
plodnosti tla. U podjednakim litološkim, klimatskim i geomorfološkim
a različitim vegetacijskim uvjetima (različite šumske kulture i prirodne sastojine)
mogu se (Solovjev, 1967) razlike u osobinama tla, kojima je određena
njihova plodnost, pripisati utjecaju promjenljivog faktora odnosno vegetacije.
Valja naglasiti da materijal za takva istraživanja nije lako naći. Nakon što su
provedena prethodna istraživanja na oko 30 različitih lokaliteta, izabrana su
2 lokaliteta koja su ispunjavala navedene metodičke uvjete a odgovarala su i
ciljevima naših istraživanja. Naime, težili smo da objekti istraživanja budu
tako izabrani da njihova obradba što neposrednije koristi suvremenoj praksi
uzgajanja šuma i šumskog drveća. Zato je istraživanjima valjalo obuhvatiti
one tipove tla i vrste šumskog drveća koje imaju veliko šumsko gospodarsko
značenje. Za istraživanja su izabrane:


a) skupina šumskih monokultura (jela, smreka i zelena duglazija) na kise


lom smeđem tluna Kupi«, lokalitet Zagolik-Pićulin.
u zoni Blechno-Fagetum Horv., gospodarska jedinica »Brod
243




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 16     <-- 16 -->        PDF

UDK 634.0.114.521.5;.7


PRILOG POZNAVANJU PROMJENA PLODNOSTI TLA POD UTJECAJEM
ŠUMSKOG DRVEĆA


Mr ing. JAKOB MARTINOVIĆ


UVOD


Djelovanju šume i šumskog drveća na procese formiranja šumskih tala i
njihovu plodnost oduvijek se i kod nas poklanjala pažnja (Gračanin 1931, Čirić
1962, Anić 1959, Antić 1962, Škorić 1960, Šafar 1963 i drugi) i isticala njihova
pedogenetska i ekološko-pedološka važnost. No unatoč tome činjeničnog materijala
u toj oblasti naše pedologije i ekologije imamo vrlo malo. Radova sa područja
Hrvatske koji bi se izravno tim pitanjima bavili i nemamo. Stoga smo,
predlažući Fondu za naučni rad SR Hrvatske temu: »Ispitivanje promjene plodnosti
tla pod utjecajem šume i šumskog drveća s naročitim obzirom na kulture
četinjača«, imali pred očima prvenstveno potrebu da se i kod nas pokrenu ova
u svijetu već tradicionalna šumarsko pedološka istraživanja. Ovo tim više jer
se strana iskustva iz tog područja nauke veoma teško mogu prenositi u naše
uvjete. Ovaj rad predstavlja završni izvještaj o navedenoj temi.


Velika se aktuelnost predloženih istraživanja temelji na činjenici da nema
takvog svojstva šumskog tla i procesa u šumskom tlu na koje životna aktivnost
šume i šumskog drveća ne ostavlja svoj snažan pečat (Zonn 1964, Braun-Blanquet
1964, Remezov-Pogrebnjak 1965, Pelišek 1964, Lutz-Chandler 1959, Karpačevskij
et. al. 1968, Sobolev 1966, Z. Gračanin 1962 i drugi). Već sama stratigrafija
šumskih tala a osobito zapremnina pojedinih horizonata tla mnogo
zavisi o sastavu šuma (po vrstama drveća i ostalog bilja), starosti šuma i drugim
svojstvima šumskih sastojina. Kemijski stav i druga svojstva šumske prostirke,
sadržaj humusa u tlu i njegova svojstva mnogo zavise o prirodi šumskih
sastojina. Nadalje, šuma i šumsko drveće utječe na fizikalna svojstva tla
(primjerice mehanički sastav tla, volumnu težinu tla, porozitet tla, strukturu
i stabilnost strukturnih agregata tla i druga fizikalna svojstva tla). Sadržaj
biogenih elemenata u tlu i njihova migracija u znatnoj mjeri zavise o životnoj
aktivnosti šume i šumskog drveća. Reakcija tla, kapacitet adsorpcijskog kompleksa
tla i njegov sastav također su pod snažnim utjecajem vegetacijskog
pokrova tla. Stanje mikroorganizama u tlu i mikrobiološki procesi u tlu u velikoj
su mjeri utjecani vegetacijskim uvjetima šumskih staništa.


Premda su navedena samo najvažnija svojstva tla i procesi u tlu na koje
izravni utjecaj vrši šuma i šumsko drveće očigledno je, da su ovi utjecaji raznovrsni
i veoma složeni. Sa gledišta šumske proizvodnje navedeni utjecaji i
promjene u tlu imaju izravno proizvodno značenje. Ono se ogleda u formiranju


Ovaj rad financirao je Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, a izvršen
je u Jug. institutu za četinjače, Jastrebarsko.


242