DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 17 <-- 17 --> PDF |
različitih nivoa plodnosti šumskih tala a od toga u velikoj mjeri zavisi rast i prirast šumskog drveća. U ovim smo se istraživanjima ograničili na analizu nekih promjena plodnosti u dva veoma rasprostranjena tipa tla (kiselo smeđe tlo na pješčenjacima i smeđe tlo na doloniitiziranom vapnencu) uvjetovana kulturama ekonomski važnijih vrsta šumskog drveća (jela, obična smreka, zelena duglazija, američki boTovac i evropski ariš). Sva je terenska istraživanja obavio autor u razdoblju od 1963—1968 godine a sve je laboratorijske analize neposredno po sabiranju uzoraka obavio pedološki laboratorij Jugoslavenskog instituta za četinjače. Saradnicima na laboratorijskim istraživanjima prof. Nadi Pezdirc i Višnji Korbar dugujemo za savjestan rad veliku zahvalnost. Jednako se zahvaljujem i drugovima iz Šumskog gospodarstva Delnice: ing. Nikoli Spudiću, Molnar Josipu, Katalinić Mati i Hafner Karlu, koji su mi svojom suradnjom pomogli kod terenskih radova. Posebno sam zahvalan direktoru Jugoslavenskog instituta za četinjače drugu ing. Žarku Hajdinu koji mi je omogućio da završim ova istraživanja. ZADATAK I METOD RADA U toku istraživanja nas je zanimalo da dobijemo odgovor na pitanje koliko su istraživane vrste drveća utjecale i utječu na ove važne faktore plodnosti tla: reakciju tla, sadržaj humusa i dušika u tlu, sadržaj zamjenjivih kationa u adsorpcijskom kompleksu tla i sadržaj pristupačnog P2O5 i K2O u tlu te kako općenito u pojedinim uvjetima štite tlo od procesa erozije. Pri tome je naša pažnja bila usredotočena na stanja u površinskim horizontima tla koja su kako je poznato (Pogrebnjak, 1963) najviše utjecana i najosjetljivije odražavaju promjene a imaju i općenito veliko značenje za ukupnu plodnost tla. Raspoloživa novčana sredstva također su bila razlogom što su ova prva istraživanja ograničena na proučavanje promjena nekih faktora plodnosti tla samo u površinskim horizontima tla i nisu mogla imati pretenzija da dadu sveukupnu analizu djelovanja šumskih nasada na proučavana šumska tla. U vezi sa zadatkom istraživanja u metodičkom pogledu težili smo da poredbeni objekti, što je više moguće imaju jednake litološke, klimatske i geomorfološke uvjete i time isključi utjecaj ovih faktora u analizi stanja i promjena plodnosti tla. U podjednakim litološkim, klimatskim i geomorfološkim a različitim vegetacijskim uvjetima (različite šumske kulture i prirodne sastojine) mogu se (Solovjev, 1967) razlike u osobinama tla, kojima je određena njihova plodnost, pripisati utjecaju promjenljivog faktora odnosno vegetacije. Valja naglasiti da materijal za takva istraživanja nije lako naći. Nakon što su provedena prethodna istraživanja na oko 30 različitih lokaliteta, izabrana su 2 lokaliteta koja su ispunjavala navedene metodičke uvjete a odgovarala su i ciljevima naših istraživanja. Naime, težili smo da objekti istraživanja budu tako izabrani da njihova obradba što neposrednije koristi suvremenoj praksi uzgajanja šuma i šumskog drveća. Zato je istraživanjima valjalo obuhvatiti one tipove tla i vrste šumskog drveća koje imaju veliko šumsko gospodarsko značenje. Za istraživanja su izabrane: a) skupina šumskih monokultura (jela, smreka i zelena duglazija) na kise lom smeđem tluna Kupi«, lokalitet Zagolik-Pićulin. u zoni Blechno-Fagetum Horv., gospodarska jedinica »Brod 243 |