DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 93 SRPANJ—KOLOVOZ GODINA 1969 UDK 561.1:634.0.160/161:582.623.2 VISINSKI RAST I SADRŽAJ MINERALNIH HRANIVA U LIŠCU UNUTARVRSNIH I MEĐUVRSNIH HIBRIDA BIJELE I KRHKE VRBE* Mr N. KOMLENOVIĆ, dipl inž. šum. i Mr A. KRSTINIĆ, dipl. inž. šum. UVOD U posljednje vrijeme kod podizanja šumskih kultura u području nizinskih šuma, sve veća pažnja se obraća na stablaste vrste roda Salix. Zbog toga se kod nas intenzivno radi na selekciji i oplemenjivanju ovih vrsta kako bi se proizveli klonovi pogodni za uzgoj na spomenutim staništima. Pretpostavljamo da će nam u tu svrhu kao polazni materijal najbolje poslužiti spontani unutarvrsni ili pak međuvrsni hibridi naših autohtonih stablastih vrsta vrba. Radi toga smo i težište rada obzirom na selekciju i oplemenjivanje postavili na domaće vrste. Paralelno sa radovima na selekciji i oplemenjivanju stablastih vrsta vrba, potrebno je također pristupiti intenzivnijem izučavanju njihovih bioloških i ekoloških svojstava. U sklopu izučavanja spomenute pirobleniatike važno pitanje predstavlja i njihov zahtjev za mineralnim hranivima. Od posebnog praktičnog značenja je pitanje da li u toni pogledu postoje razlike između unutarvrsmih hibrida kod različitih vrsta te njihovih međuvrsnih hibrida. Bolje poznavanje bioloških i ekoloških svojstava olakšat će nam također i usmjeravanje radova na selekciji i oplemenjivanju. Kao prvi korak u rješavanju ove problematike pristupili smo u ovoim radu izučavanju sadržaja mineralnih hraniva u lišću jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Obratili smo također pažnju i na uzajamne odnose između sadržaja mineralnih hraniva u lišću i visinskog rasta biljaka kao i na razlike u koncentraciji mineralnih hraniva u lišću. Koncentracija mineralnih hraniva u lišću kao odraz stanja ishrane kod stablastih vrsta vrba slabo je istražena za razliku od nekih drugih šumskih vrsta, za koje su utvrđene optimalne i minimalne koncentracije, pa će ovaj rad biti prilog poznavanju i spomenute problematike. METODE RADA Kontroliranu unutarvrsnu i među vrsnu hibridizaciju vršili smo na otvorenom na cijepljenim cvjetnim granama i na jednoni dubećem stablu. Kao ženske roditelje koristili smo 3 klona, a 4 klona kao muške roditelje. * Zahvaljujemo se Prof. dr J. Anić i Prof. dr M. Vidakoviću koji su pregledali ovaj rad. Istraživannja su financirana od strane Republičkog fonda za naučni rad SRH. |