DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 93 SRPANJ—KOLOVOZ GODINA 1969 UDK 561.1:634.0.160/161:582.623.2 VISINSKI RAST I SADRŽAJ MINERALNIH HRANIVA U LIŠCU UNUTARVRSNIH I MEĐUVRSNIH HIBRIDA BIJELE I KRHKE VRBE* Mr N. KOMLENOVIĆ, dipl inž. šum. i Mr A. KRSTINIĆ, dipl. inž. šum. UVOD U posljednje vrijeme kod podizanja šumskih kultura u području nizinskih šuma, sve veća pažnja se obraća na stablaste vrste roda Salix. Zbog toga se kod nas intenzivno radi na selekciji i oplemenjivanju ovih vrsta kako bi se proizveli klonovi pogodni za uzgoj na spomenutim staništima. Pretpostavljamo da će nam u tu svrhu kao polazni materijal najbolje poslužiti spontani unutarvrsni ili pak međuvrsni hibridi naših autohtonih stablastih vrsta vrba. Radi toga smo i težište rada obzirom na selekciju i oplemenjivanje postavili na domaće vrste. Paralelno sa radovima na selekciji i oplemenjivanju stablastih vrsta vrba, potrebno je također pristupiti intenzivnijem izučavanju njihovih bioloških i ekoloških svojstava. U sklopu izučavanja spomenute pirobleniatike važno pitanje predstavlja i njihov zahtjev za mineralnim hranivima. Od posebnog praktičnog značenja je pitanje da li u toni pogledu postoje razlike između unutarvrsmih hibrida kod različitih vrsta te njihovih međuvrsnih hibrida. Bolje poznavanje bioloških i ekoloških svojstava olakšat će nam također i usmjeravanje radova na selekciji i oplemenjivanju. Kao prvi korak u rješavanju ove problematike pristupili smo u ovoim radu izučavanju sadržaja mineralnih hraniva u lišću jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Obratili smo također pažnju i na uzajamne odnose između sadržaja mineralnih hraniva u lišću i visinskog rasta biljaka kao i na razlike u koncentraciji mineralnih hraniva u lišću. Koncentracija mineralnih hraniva u lišću kao odraz stanja ishrane kod stablastih vrsta vrba slabo je istražena za razliku od nekih drugih šumskih vrsta, za koje su utvrđene optimalne i minimalne koncentracije, pa će ovaj rad biti prilog poznavanju i spomenute problematike. METODE RADA Kontroliranu unutarvrsnu i među vrsnu hibridizaciju vršili smo na otvorenom na cijepljenim cvjetnim granama i na jednoni dubećem stablu. Kao ženske roditelje koristili smo 3 klona, a 4 klona kao muške roditelje. * Zahvaljujemo se Prof. dr J. Anić i Prof. dr M. Vidakoviću koji su pregledali ovaj rad. Istraživannja su financirana od strane Republičkog fonda za naučni rad SRH. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Cvjetne grane sa muških roditelja sabrane su neposredno prije početka prirodne cvatnje. Polen je sabiran pomoću kista i satnog stakla. Izolacija ženskih cvatova vršena je pomoću pergamentnih vrećica. Hibridizacija je vršena pomoću kista. Oplođene rese su sabirane onog momenta kada su tobolci počeli pucati. Sjeme je sijano omaške sa kunadrom. Uzgoj sijanaca vršen je prema opisanoj metodi (5). Za vrijeme letenja sjemena sa okolnih stabala vrba, salonita! sanduci sa biljkama bili su zaštićeni u zatvorenom klijalištu. Kada su biljke imale razvijen prvi par listova pikirane su na gredice u vrtu Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta Zagreb — Maksimir, u razmacima 10 X 20 cm. Pokus je postavljen kao randomizirani blok sistem (jednogodišnji sijanci u 4, a dvogodišnji u 3 repeticije). Visine biljaka su mjerene na kraju prve odnosno druge vegetacijske sezone. Kod jednogodišnjih biljaka, za određivanje koncentracije biogenih elemenata u lišću uzimani su prosječni uzorci lišća, prije početka žućenja i to tako da smo od prvih 18 biljaka (ukupno 27 po repeticiji — tretiranju) kod jednogodišnjih sijanaca uzimali po jedan list ,a kod dvogodišnjih od svake biljke također po jedan list (ukupno 18 biljaka po repeticiji — tretiranju). Neposredno nakon uzimanja uzoraka lišća, lišće je sušeno u termostatu najprije za 65u C a zatim na 1Ü5´J C do konstantne težine. Sadržaj dušika u lišću određen je po Kj eldahl-u . Za određivanje sadržaja ostalih biogenih elemenata u liscu vršeno je spaljivanje suhe tvari mokrim postupkom, (sumporna i perkiorna kiselina). Iz rastvora su kalij i kalcij određeni piamem-fotometnjsKi, a fosfor i magnezij koloarimetrijski. Količine suhe tvari lišća odreaene su uzimanjem uzoraka lišća sa biljaka koje su bile najbliže srednjim vrijednostima za visine po tretiranju — repeticiji. Mehanički sastav i kemijska svojstva tla rasadnika određeni su prema metodama opisanim u priručniku S k o r i ć A. (7) dok je sadržaj P2O0 i K2O određen Al-metodom (tab. S). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Iz tabele 1 je vidljivo da su unutarvrsni hibridi bijele vrbe te međuvrsni hibridi bijele i krhke vrbe superiorniji u rastu u odnosu na unutarvrsne hibride krhke vrbe. U tom pogledu analogni rezultati mogu se konstatirati kako kod jednogodišnjih, tako i kod dvogodišnjih hibridnih familija. Najmanje razlike u tom pogledu dobivene su između jednogodišnjih unutarvrsnih hibrida krhke vrbe i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Male diference u korist međuvrsnih hibrida nisu posljedica slabijeg rasta, već su one prouzrokovane činjenicom, što je u ovom slučaju kada je kod međuvrsnih hibrida spomenutih vrsta kao majka uzeta bijela vrba, sjeme sazrelo 15 dana kasnije, pa su prema tome unutarvrsni hibridi krhke vrbe kao i međuvrsni hibridi krhke i bijele vrbe i ranije pikirani na gredice u odnosu na spomenute međuvrsne hibride. Iz iste tabele je vidljivo da se relativno zaostajanje u rastu jedngodišnjih međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe u odnosu na međuvrsne hibride krhke i bijele vrbe, na koncu druge vegetacijske periode gubi, tj. međuvrsni hibridi bijele i krhke vrbe u pogledu visinskog rasta izjednačuju se sa unutarvrsnim hibridima bijele vrbe te međuvrsnim hibridima krhke i bijele vrbe. Veličina lišća kod unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe nije mjerena, ali se već na temelju okularne procjene prosječnih veličina listova koji su prikazani na slici 1 vidi da u tom pogledu postoje velike razlike. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 5 <-- 5 --> PDF |
SU LISTOVI UNUTARVRSNIH I MEDUVRSNIH HIBRiDA BIJELE I KRHKE VRBE |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 6 <-- 6 --> PDF |
PROSJEČNE VISINE BILJAKA Tb. 1 Jednogodišnji sijanci s broj RODITEL J I ? đ* RI E P EII Tcm I CIII I J A IV Aritmetička sredina cm 101 102 150 131 S.fragilis L. (Mp1) Sfragilis L. (MpD S.alba L. V87 Üa.xS.avar. vitellina)VA6 Sfragilis L. (IV) S.alba L V100 S.fragilis L. (IV) S.alba L. V95 62´07 127´22 6A´A8 97´22 82´AA 145´18 75´22 12 A´33 8 3% A 126´96 91 ´07 131´50 73´70 1A9´11 9A´33 100´78 75´A1 137´12 81´22 113´A6 Dvogodišnji sijanci S R OD I TE LJ I RE P E T 1cm C 1 J A A r i t m e t i č k a broj ? 66 Sfragilis L. (MpD S.fragilis L. (IV) 227´50 152´41 218´05 199´32 68 Sfragilis L. (MpD Salba var. vitellinaCVIl) 255´70 265´33 227´23 249´A2 72 Salba L. V 87 Sfragilis L. (IV) 259´61 15A´78 329´AA 2A7´9A 71 S.albaV87 L. S.albaV 95 L. 2 98´67 218´05 200´33 239´01 Opaska: Svako tretiranje - repeticija predstavlja srednju vrijednost od 27 podataka kod jednogodišnjih sijanaca, a 18 podataka kod dvogodišnjih Određivanjem količina suhe tvari lišća ustanovili smo da unutarvrsni hibridi bijele vrbe imaju općenito najmanju količinu suhe tvari, što vrijedi za jednogodišnje i dvogodišnje sijance. Međuvrsni hibridi istraživanih vrsta imaju u pojedinim slučajevima i do 2,5 puta veće količine suhe tvari lišća od unutarvrsnih hibrida bijele vrbe dok se u tom pogledu bijela i krhka vrba izjednačuju ili pak krhka vrba ima veće količine suhe tvari lišća. Prema istraživanjima Burger-a (1948) volumni prirast nekog stabla ovisan je u prvom redu o težini odnosno površini lišća (iglica), a koja stoji u uskoj vezi s veličinom krošnje. Ova se pojava koristi i u praktičnom uzgoju šuima kada se određenim uzgojnim zahvatima kod mladih sastojina ostavljanjem manjeg broja stabala po jedinici površine (do određene granice) ne gubi na prirastu. Ako pojedino stablo s istom ili čak manjom težinom lišća stvara više drvne tvari, asimilacijska aktivnost njegovog lišća je veća. Prema Wehrmann-u (1959) kao mjera asimilacijske aktivnosti lišća (iglica) mogu poslužiti koncentracije mineralnih hraniva u lišću kada drugi faktori rasta ne ograničavaju rast drveća kao npr. svjetlo, opskrbljenost vodom, ugljičnim dioksidom i si. Ako su objekt istraživanja vrste s jednakim količinama lišća, tada se može očekivati korelativna veza između rasta i koncentracija mineralnih hraniva u lišću. U protivnom, kao što je to i u našem slučaju treba tražiti vezu između rasta i ukupnih količina mineralnih hraniva u lišću. Zbog toga smo u našem radu i uspoređivali rast biljaka sa količinama mineralnih hraniva u lišću. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 7 <-- 7 --> PDF |
KONCENTRACIJA N U USCU I KOLIČINA PO BtLJCI. Tb.2 Jednogodišnji sijgnci R E P E T 1 C 1 R 0 D I T E LJ I s 1 II III broj 2 i 7. mg 7. mg 7. mg Sfragilis L. S.fragilis L. 101 3´82 136 375 157 3´52 139 ( Mp1) (IV) S.fragilis L. S alba L 102 380 281 407 431. 3´63 314 (MpD V100 Salba L. Sfragilis L. 150 3´73 159 384 98 3´62 263 V 87 (IV) (S.a.xSavar S.alba L. 131 4-02 130 3´9 5 155 42 2 305 vitellina)V46 V95 Dvogodišnji sijanci R E P E T 1 C 1 J A RO D I TE LJ I S I II in broj ? / /. mg 7. mg 7. mg Sfragilis L. S.fragilis L. 66 2´69 1023 2´91 595 227 680 (Mpl) (IV) Sfragilis L Salba var. 68 257 1324 2´5 8 1472 2´89 1293 (MpD vitellina(VII) Salb a L S.fragilis L. V87 (IV) 72 2´90 1221 3´00 1155 275 1082 Salba L. S.alba L. 71 290 438 2´89 1071 2´81 537 V 87 V95 KONCENTRACIJA P U LlŠĆU I KOLIČINA PO BILJCI Jednogodišnji sijanci R E P E T I C 1 R 0 D I T E LJ I S I II III broj ? đ* /. mg 7. mg 7. mg Sfragilis L S.fragilis L. 101 0´323 11 0´301 13 0´340 13 (MpD (IV) Sfragilis L. Salba L. 102 0´280 21 0´298 31 0774 24 (MpD V100 S.alba L. S.fragilis L. 150 0´270 11 0´298 8 0784 21 V87 (IV) 5a.xSa.var Salba L. 131 0´340 11 0798 12 0-315 23 vitellina) V46 V95 Dvogodišnji sijanci R E P E T 1 ČIJA RODITELJI S I ffl a broj ? S.fragilis L, Sfragilis L. 66 0704 77 07 56 52 0704 61 (MpD (IV) S.fragilis L. S.alba var. 68 0739 123 0´323 184 0749 111 (MpD vitellines VII) S.alba L. S.fragilis L. 72 0704 86 0*316 122 0283 111 V 87 (IV) S.alba L. S.alba L. 71 0228 34 0316 117 0-274 52 V87 V 95 J A Aritmetička IV sredina /. mg 7. mg 3´50 219 3´647 163 3´63 309 3782 334 400 141 3797 165 3T91 281 4025 218 Aritmetička sredina 7. mg 2´623 766 2´680 1363 2´883 1153 2´8 67 682 Aritmetička [V sredina J A 7. mg 7. mg 0´2 63 16 0´307 1375 0767 23 07 80 24´75 0-322 11 0794 12-75 0´287 21 0´310 1675 Aritmetička sredina 7. mg 0721 63-33 O270 139-33 0-268 106´33 0-273 67´66 233 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 8 <-- 8 --> PDF |
KONCENTRACIJA K U USCU I KOLIČINA PO BILJCI Tb.4 Jednogodišnji sijanci R E P E T 1 C I J A Aritmetička RODITELJ I s 1 II ili IV sredina broj ? 101 2´158 77 2´291 96 2´324 92 2125 133 Z225 99´50 (Mp1) (IV) Sfragilis L. S.albaL 102 2191 162 2556 271 2´390 207 2´341 200 2r370 210-00 (Mpl) V100 Salba L. Sfragilis L. 150 2025 86 2´556 66 2´490 181 2´434 86 2´376 10475 V87 (IV) Sa.xSa.var: Salba L. 131 1´826 59 V859 73 1´992 144 V926 138 T901 103´50 vitellina)V46 V95 Dvogodišnji sijanci REPET 1 ČIJA A r i t m e t i ć k a RODITELJI S 1 II III sredina broj ? J 7. mg 7. mg 7. mg 7. mg Sfragilis L. SfragilisL. 66 1162 442 T3 61 278 0´946 283 1156 334´33 (Mp1) (IV) Sfragilis L. Salba var. 68 1129 582 T461 834 T428 640 1´339 678´67 (Mpl) vitelline VII) Salba L. Sfragilis L 72 1729 517 1726 665 1162 457 V372 546´30 V 87 (IV) Salba L. S.alba L. 71 V325 200 1278 473 V42 8 273 V345 315´33 V87 V95 KONCENTRACIJA Ca ,U LIŠCU I KOLIČINA PO BILJCI Tb. 5 Jednogodišnji sijanci R E P E T I C I J A Aritmetička R 0 Dl TE LJ 1 S I II III IV sredina broj J i 7. mg 7. mg 7. mg 7. mg 7. mg Sfragilis L. Sfragilis L. 101 1729 44 1101 46 1-073 42 1701 75 1151 5175 ( Mp1) (IV) S.fragilis L. Salba L. 102 1516 112 1*316 139 1430 124 1´473 126 1434 12575 (Mp1) V100 Salba L. S.fragilis L. 150 T630 69 V416 36 1´530 111 1229 43 V451 6475 V 87 (IV) ´Sa.xS.avar Salba L. 131 T559 50 1387 54 1401 101 1´616 116 1-491 8075 vitellina)V46 V95 Dvogodišnji sijanci REPET I C I J A Aritmetička RO D I TE LJ I S sredina broj ? / 7. mg 7. mg 7. mg 7. mg Sfragilis L. S.fragilis L. I II III 66i 1´830 696 2´045 418 1-91 6 574 V930 562-67 (Mp1) (IV) S.fagilis L. Salba var 68 1716 841 1788 1020 T859 832 1788 897´67 (Mp1) vitellina(VII) Salb a L. Sfragilis L. 72 T902 801 1´630 628 1788 703 1773 710-67 V87. (IV) Salba L. Salba L. 71 2´503 378 2360 8 74 2´045 391 2-303 547´67 V 87 V 95 234 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Na temelju utvrđenih koncentracija mineralnih hraniva u lišću (tab. 2—7) može se na osnovu iznesenog pretpostaviti da se u lišću bijele vrbe odvijaju intenzivniji procesi asimilacije nego u lišću krhke vrbe i njihovih međuvrsnih hibrida. Koncentraciju biogenih elemenata u lišću istraživali smo također i kod klonskog materijala. Tako smo npr. ustanovili da klan krhke vrbe Mp 1, kojeg smo kod kontrolirane hibridizacije koristili kao majku, ima koncentra- KO´NCENTRACIJA Mg U LIŠĆU I KOLIČINA PO BILJCI Tb. 6 Jednogodišnji sijanci R E P E T 1 C 1 J A Aritmetička R 0 D I T E LJ l s sredina I IV n m broj Y tf 7. mg /. mg 7. mg ´/. mg 7. mg Sfragilis L. Sfragilis L. 101 0739 8 0´232 1.0 0722 9 0´217 14 0728 1075 (Mp1) (IV) Sfragilis L Salba L. 102 0732 17 0715 23 0222 19 0248 21 0729 2000 (Mp1) V100 5. alba L. Sfragilis L. 150 0717 9 0195 5 0739 17 0´195 7 0712 9´50 V 87 (IV) (SaxS.a.var. Salba L. 131 0263 8 0727 9 0263 19 0739 17 0748 1375 vitellina)V46 V95 Dvogodišnji sijanci R E P E T I C I J A Ar itmet ićka RODITE LJ´I S sredina I IH broj ? Sfragilis L. Sfragilis L 66 0´333 127 0314 64 0735 100 0´327 97´00 (MpD (IV) S.fragilisL. Salba var. 68 03 71 191 0´306 175 0314 140 0´330 168´67 (MpD rfitellincKVTI) Salba L Siragilis L 72 0´371 156 0´263 101 0´362 142 0´33 2 133´00 V87 (IV) Salba L Salba L. 71 0´371 56 03 40 126 0´340 65 0´350 82´33 V 87 V95 ANALIZA VARUANCE ZA KONCENTRACIJE MINERALNIH HRANIVA U LIŠĆU Tb. 7 J5 N p K Mg Ca N P K Mg Ca : ! RODITELJI L % % % % SIGN /0 ć i W X f \ ! I a Sfragilis L. Sfragilis L. o 3"6A7 0307 IV-1 0378** 0´324* 0´020 JV,-i (Mp1 ) (IV) 2 225 0728 1151 LO IV—II 0243 J´/.C?* 0019 0057 CM Sfragilis L. S.alba L. .-;. - Ln O 3782 0280 2370 0729 1434 = (Mp1) (V100) | * IV—IM Ö228 -0475** 0´036** 0´040 o S.alba L. Sfragilis L. * i r-II! -1 0150 0151 0016 0300** E in 3797 0294 2376 0712 1451 i (V87) (IV) TO * 11 111-11 0015 0´006 0017 0017 > tn 4025 0310 1901 li_ 0748 Li. 1491 1 (S.a.xSa.var Salb a L. ii II vitellina)V46 (V9a) II b_ il-l 0135 0145 0001 0´283** - li- Sfragilis L. Sfragilis L. vu-v 0337* (MpD (IV) > $ 2´623 0721 T156 0´327 V930 --- 5 VB-VI Ö515** CO Sfragilis L. Salba var ---> Mp1 vitellina(Vll) 2680 § 0270 1339 0´330 1788 Vlll-VB ---_ 0530** 2 cn VI-V 0157 S.alba L. S.fragilis L. CD :> !*-(V 87) (IV) 2883 0´268 ft 72 0*332 $3 1773 --- s* :D o VB-VI 0005 S.alba L. Salba L. 11 -- t- 2´867 u. U-Li. U " (V87) (V95) 0´273 1345 0-350 2303 Vl-V --0142 - |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 10 <-- 10 --> PDF |
236 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 11 <-- 11 --> PDF |
237 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 12 <-- 12 --> PDF |
čiju N u lišću 1,88%, a klan bijele vrbe V95, koji je kod istih radova korišten kao otac, ima koncentraciju N u lišću 2,92´% tj. 1,55 puta višu. Iz tabela 2—7 se vidi da su koncentracije svih istraživanih biogenih elemenata, izuzev kalija najveće u lišću unutarvrsnih hibrida bijele vrbe. U tom pogledu dobivene su signifikantno veće koncentracije dušika, magnezija i kalcija kod jednogodišnjih biljaka bijele vrbe, te kalcija kod dvogodišnjih, u odnosu na unutarvrsne hibride krhke vrbe odnosno njihove međuvrsne hibride. Za očekivati je da bi spomenute razlike u koncentraciji biogenih elemenata u lišću unutarvrsnih hibrida bijele vrbe s jedne strane, te međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe s druge strane, bile još veće kada tretirane hibridne familije ne bi bile rodbinski povezane, kao što je to bio kod nas slučaj. Kako su vrijednosti koncentracija nekih biogenih elemenata karakteristične za unutarvrsne hibride bijele odnosno krhke vrbe i njihove međuvrsne hibride, to bi se određivanje koncentracije hraniva u lišću moglo eventualno koristiti kao jedna od metoda ranog testa za ispitivanje rasta kod radova na selekciji i oplemenjivanju stablastih vrsta vrba. Iz tabela 2—6, u kojima su dane količine mineralnih hraniva u lišću, vidi se da bijela vrba unatoč najvišim koncentracijama većine biogenih elemenata u lišću ne sadrži i najveće količine mineralnih hraniva u lišću. Uspoređivanjem uzajamne zavisnosti sadržaja mineralnih hraniva u lišću i visinskog rasta biljaka dobivene su visoko signifikantne vrijednosti koeficijenata korelacije kod jednogodišnjih hibridnih familija za sve istraživane biogene elemente. Kod dvogodišnjih hibridnih familija dobiveni su pozitivni nesignifikantni korelativni odnosi. Izuzetak čini magnezij za koji je vrijednost za koeficijent korelacije r bila signifikantna. Jedan od razloga za dobivene nesignifikantne vrijednosti za koeficijent korelacije r leži u činjenici, što smo uspoređivali sadržaj UZAJAMNA OVISNOST VISINA I KOLIČINA HRANIVA U UŠĆU Tb.8 Hibridna N P K Mg Ca Ö cn familija r t r t r t r t r t S-101 , S-102 ** -** ** 07112 57587 07088 5´6977 06506 45118 07091 ** 06748 4954 5 1 57047 S-150. S-131 bez *-* X* 07825 ** 07888 7´2433 07871 69964 07652 64087 07639 63658 S-131 7´0054 S-66 , S-68 01755 0´6270 0T083 03803 00429 01682 03660 14663 02502 0´9263 S-72 , S-71 2 bez 04185 V5218 0´338 9 T1484 01961 06118 06430 37 890 05306 22154 S-71 S-101 S.fragilis L(Mp1) X Sfragilis L(IV) S-66 S.fragilis L.tMpD X Sfragilis L.(IV) S-102 S.fragilis L(Mpl) X Salba L V 100 S-68 Sfragilis L. (Mpl) X S.alba var. vitelline (VII) S-150 S.alba L V 87 X S.fragilis L.( IV) S-72 S.alba L. V 87 X Sfragilis L.(IV) S-131 (SaxSavarvitelljna)V46XS.alba L V95 S-71 Salb a L V 87 X S.alba L.V95 MEHANIČKI SASTAVI NEKA KEMIJSKA SVOJSTVA TLA T b. 9 Sadržaj čestica u 7o pH u R. 0S I K,0 Dubina OaCO, Humus N C:N 002 -mg/100g tla u cm 20-07 02-002 - 0002 <0´002 7. H,0 n-KCl 7. 7. po Al-metodi 0-20 n´6 40´5 295 18´4 19 7/6 72 353 019 11 350 133 20-40 54 49´1 28´4 17´1 10 7´4 6´8 167 010 9 5´1 4´8 238 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 13 <-- 13 --> PDF |
hraniva u lišću dvogodišnjih biljaka s njihovim visinama, a koje su rezultat rasta kroz dvije vegetacijske sezone, kao i na činjenici što u račun nije uzeta drvna tvar postranih grana na koju se u drugoj godini troši velika količina asimilata. Grafički prikaz uzajamnih odnosa između visina i sadržaja mineralnih hraniva u lišću dan je u grafikonima 1 i 2, a rezultati statističke obrade podatak dani su u tabeli 8. Iz spomenute tabele je evidentno kako kod jednogodišnjih tako i kod dvogodišnjih biljaka da su veće vrijednosti za koeficijent korelacije dobivene u onom slučaju kada u račun nismo uzimali unutarvrsne hibride bijele vrbe. Ova pojava je još bolje vidljiva iz međusobnih odnosa regresionih pravaca koji su dani na grafikonima 1 i 2, tj. količine hraniva u lišću kod unutarvrsnih hibrida bijele vrbe su relativno manje u odnosu na visinski rast. Kako je poznato da šumske vrste troše najveću količinu mineralnih hraniva na produkciju lišća, to proizlazi da bijela vrba odnosi iz tla relativno najmanje količine mineralnih hraniva obzirom na proizvedenu drvnu tvar, što se vidi iz tabele 10. Tab. 10 Količine mineralnih hraniva u lišću kg/ha Starost godina Hibridna familija N P K Ca Mg Unutarvrsni hibridi krhke vrbe 81 6 49 26 5 Međuvrsni hibridi Unutarvrsni hibridi bijele vrbe Unutarvrsni hibridi krhke vrbe 124 109 388 9 8 31 83 51 167 47 40 281 7 6 48 Međuvrsni hibridi Unutarvrsni hibridi bijele vrbe 629 341 61 33 306 157 402 274 72 41 Smatramo da bi trebalo ova istraživanja nastaviti. Među ostalim potrebno bi bilo istražiti uspijevanje i stanje mineralne ishrane unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele odnosne krhke vrbe na tlima različite plodnosti. Kod toga bi naročito bilo interesantno utvrditi da li će odnosi utvrđeni u ovom radu biti slični, ili će se promijeniti. ZAKLJUČAK Na osnovu dobivenih rezultata i diskusije mogu se donijeti slijedeći zaključci: 1. U našim uvjetima istraživanja unutarvrsni hibridi bijele vrbe kao i međuvrsni hibridi bijele i krhke vrbe pokazuju u najranijoj mladosti brži rast u odnosu na unutarvrsne hibride krhke vrbe. 2. Koncentracije svih istraživanih biogenih elemenata izuzev kalija, najviše su u lišću unutarvrsnih hibrida bijele vrbe. 3. Unatoč najvišim koncentracijama spomenutih biogenih elemenata u lišću, unutarvrsni hibridi bijele vrbe sadrže relativno najmanje količine tih elemenata u lišću u odnosu na njihov rast. 4. Između visina i količina istraživanih biogenih elemenata u lišću kod jednogodišnjih hibridnih familija dobivene su visoko-signifikantni korelativni odnosi, dok kod dvogodišnjih hibridnih familija ti isti odnosi su pozitivni — nesignifikantni. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 14 <-- 14 --> PDF |
LITERATURA 1. Burger , H. (1948): Holz, Blattmenge und Zuwachs. IX. Die Föhre. .Mitt Schweiz. Anst. forstl. Versuchw., 25, pp. 435—492. 2. Dekanić , I. (1967): Intenziviranje proizvodnje proređivanjem mješovitih sastojina nizinskih šuma. Jug. polj. šum. Centar, Beograd, 44 pp. 3. Klepac , D. (1961): Rast i prirast, Zagreb, 299 pp. 4. Kom leno vi ć, N. i Mart ino vic, J. (1966): Utjecaj plodnosti tla na rast obične smreke u kulturi: »Vrelo« kod Jastrebarskog. Sum. List. 3/4, Zagreb, pp. 213—227. 5. Krstinić , A. (1967): Varijabilnost i nasljednost boje izbojaka kod bijele vrbe (S. alba L.) populacia Bakovci i Lipovljani. Šum. List, 5/6, Zagreb, pp. 205—223. 6. Ley ton, L. (1958): The mineral requirements of forest plants. Band IV, Berlin, pp. 1026—1039. 7. Škorić , A. (1961): Pedološka istraživanja (priručnik), Zagreb. 8. Ta mm, C. O. (1964): Determination of nutrient requirements of forest stands. Int. Rev. For. Res., Vol. 1. New York, pp. 115—170. 9. Vi dako vić, M. (1966): Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Zagreb, 277 pp. 10. Wehrmann , J. (1959): Die Mineralstoffernährung von Kiefernbeständen (P. silvestris L.) in Bayern. Forstw. Cbl., pp. 129—150. HEIGHT GROWTH AND CONTENT OF MINERAL NUTRIENTS IN THE FOLIAGE OF INTRA — AND INTERSPECIFIC HYBRIDS OF WHITE AND CRACK WILLOWS Summary When establishing forest cultures in the region of lowland forests an ever increasing care has been paid recently to the arborescent species of the genus Salix. For this reason an intensive work is under way in this country in the field of selection and improvement of these species aiming at a production of clones suitable for the cultivation in the mentioned localities. The authors are of the opinion that for this purpose would serve best as initial stock spontaneous intraspecific and interspecific hybrids of our autochthonous aborescent species of Willows. Concurrently with the works on selection and improvement of arborescent Willows it is also necessary to undertake intensive studies of their biological and ecological characters. Within the framework of these problems an important question is represented also by their requirements for mineral nutrients. In this work was investigated the height growth of one- and twoyear-old intra- and interspecific hybrids of White and Crack Willows in respect to the content of N, P, K, Ca and Mg in the foliage. The controlled intra- and interspecific hybridization was performed in the open on grafted flowering branches and on one standing tree. Three clones were used as female parents and four clones as male parents. When the cultivated hybrid plants had developed the first pair of leaves they were set in beds at 10X20 cm. spacing in which they were cultivated for two years. The experiment was laid out as a randomized block system (one-year seedlings in 4 replications and two- year seedlings in 3 replications). The heights of plants were measured at the end of the first and second growing seasons. For the determination of mineral nutrient contents there were taken average samples of leaves before they begun to yellow, and that from 18 plants per replication (treatment). Immediately on taking samples of leaves, the leaves were dried in a thermostat, first at 65°C, and after that at 105°C up to a constant weight. The N-content in leaves was determined after K j e 1 d a h 1. For the determination of the content of other biogenic elements in the foliage the dry matter was burned by wet process (sulphuric and perchloric acids). From the solution K and Ca were determined flame-photometrically, and P and Mg colorimetrically. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 15 <-- 15 --> PDF |
The dry matter content was determined by taking leaf samples from plants which were nearest the average values for heights according to the treatment — replication. From Table 1 it is visible that the intraspecific hybrids of White Willow and the interspecific hybrids of White and Crack Willows are superior in growth than the intraspecific höbrids of Crack Willow. In this respect analogous results may be recorded in one-year hybrid families and also in two-year-old ones. The size of leaves was not measured but from the picture (where the average leaf samples were represented) it may be seen that there exist great differences as to the size of leaves between the hybrid families investigated. The intraspecific hybrids of White Willow possess the smallest-sized leaves as well as the smallest content of dry matter. From Tables 2—7 it is visible that the concentrations of all biogenic elements (except K) are highest in leaves of intraspecific hybrids of White Willow. In this respect significantly higher concentrations of N, Mg and Ca were obtained in one- year plants of White Willow and of Ca in two-year ones, in relation to the intraspecific hybrids of Crack Willow or their interspecific hybrids. As the values of concentration of certain elements are characteristic of intraspecific hybrids of White and Crack Willows and their interspecific hybrids, the authors consider that the determination of the nutrient content in leaves could be used perhaps as one of the early test methods in the works of seelction and improvement of arborescent species of Willows in respect of growth. Between the heights and amounts of the investigated biogenic elements in the foliage of one-year hybrid families highly significant correlation ratios were obtained, while in two-year hybrid families these same ratios were positive — nonsignificant (Tabs. 2—8, Graphs 1—2). In spite of the highest concentrations of N, P, Ca and Mg in the foliage, the within-species hybrids of White Willow contained relatively smallest amounts of the same elements in relation to the height growth of plants. |