DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 15     <-- 15 -->        PDF

The dry matter content was determined by taking leaf samples from plants
which were nearest the average values for heights according to the treatment —
replication.


From Table 1 it is visible that the intraspecific hybrids of White Willow and
the interspecific hybrids of White and Crack Willows are superior in growth than
the intraspecific höbrids of Crack Willow. In this respect analogous results may
be recorded in one-year hybrid families and also in two-year-old ones.


The size of leaves was not measured but from the picture (where the average
leaf samples were represented) it may be seen that there exist great differences as
to the size of leaves between the hybrid families investigated. The intraspecific
hybrids of White Willow possess the smallest-sized leaves as well as the smallest
content of dry matter.


From Tables 2—7 it is visible that the concentrations of all biogenic elements
(except K) are highest in leaves of intraspecific hybrids of White Willow. In this
respect significantly higher concentrations of N, Mg and Ca were obtained in one-
year plants of White Willow and of Ca in two-year ones, in relation to the intraspecific
hybrids of Crack Willow or their interspecific hybrids.


As the values of concentration of certain elements are characteristic of intraspecific
hybrids of White and Crack Willows and their interspecific hybrids, the
authors consider that the determination of the nutrient content in leaves could be
used perhaps as one of the early test methods in the works of seelction and
improvement of arborescent species of Willows in respect of growth.


Between the heights and amounts of the investigated biogenic elements in the
foliage of one-year hybrid families highly significant correlation ratios were
obtained, while in two-year hybrid families these same ratios were positive —
nonsignificant (Tabs. 2—8, Graphs 1—2). In spite of the highest concentrations of
N, P, Ca and Mg in the foliage, the within-species hybrids of White Willow contained
relatively smallest amounts of the same elements in relation to the height
growth of plants.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 14     <-- 14 -->        PDF

LITERATURA


1.
Burger , H. (1948): Holz, Blattmenge und Zuwachs. IX. Die Föhre. .Mitt
Schweiz. Anst. forstl. Versuchw., 25, pp. 435—492.
2.
Dekanić , I. (1967): Intenziviranje proizvodnje proređivanjem mješovitih sastojina
nizinskih šuma. Jug. polj. šum. Centar, Beograd, 44 pp.
3.
Klepac , D. (1961): Rast i prirast, Zagreb, 299 pp.
4.
Kom leno vi ć, N. i Mart ino vic, J. (1966): Utjecaj plodnosti tla na rast
obične smreke u kulturi: »Vrelo« kod Jastrebarskog. Sum. List. 3/4, Zagreb, pp.
213—227.
5.
Krstinić , A. (1967): Varijabilnost i nasljednost boje izbojaka kod bijele
vrbe (S. alba L.) populacia Bakovci i Lipovljani. Šum. List, 5/6, Zagreb, pp.
205—223.
6.
Ley ton, L. (1958): The mineral requirements of forest plants. Band IV, Berlin,
pp. 1026—1039.
7.
Škorić , A. (1961): Pedološka istraživanja (priručnik), Zagreb.
8.
Ta mm, C. O. (1964): Determination of nutrient requirements of forest stands.
Int. Rev. For. Res., Vol. 1. New York, pp. 115—170.
9.
Vi dako vić, M. (1966): Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Zagreb,
277 pp.
10.
Wehrmann , J. (1959): Die Mineralstoffernährung von Kiefernbeständen (P.
silvestris L.) in Bayern. Forstw. Cbl., pp. 129—150.
HEIGHT GROWTH AND CONTENT OF MINERAL NUTRIENTS
IN THE FOLIAGE OF INTRA — AND INTERSPECIFIC HYBRIDS
OF WHITE AND CRACK WILLOWS


Summary


When establishing forest cultures in the region of lowland forests an ever
increasing care has been paid recently to the arborescent species of the genus
Salix. For this reason an intensive work is under way in this country in the field
of selection and improvement of these species aiming at a production of clones
suitable for the cultivation in the mentioned localities. The authors are of the
opinion that for this purpose would serve best as initial stock spontaneous intraspecific
and interspecific hybrids of our autochthonous aborescent species of
Willows. Concurrently with the works on selection and improvement of arborescent
Willows it is also necessary to undertake intensive studies of their biological and
ecological characters. Within the framework of these problems an important
question is represented also by their requirements for mineral nutrients.


In this work was investigated the height growth of one- and twoyear-old intra-
and interspecific hybrids of White and Crack Willows in respect to the content of
N, P, K, Ca and Mg in the foliage.


The controlled intra- and interspecific hybridization was performed in the
open on grafted flowering branches and on one standing tree. Three clones were
used as female parents and four clones as male parents. When the cultivated
hybrid plants had developed the first pair of leaves they were set in beds at 10X20
cm. spacing in which they were cultivated for two years. The experiment was laid
out as a randomized block system (one-year seedlings in 4 replications and two-
year seedlings in 3 replications). The heights of plants were measured at the end
of the first and second growing seasons.


For the determination of mineral nutrient contents there were taken average
samples of leaves before they begun to yellow, and that from 18 plants per
replication (treatment). Immediately on taking samples of leaves, the leaves were
dried in a thermostat, first at 65°C, and after that at 105°C up to a constant weight.


The N-content in leaves was determined after K j e 1 d a h 1. For the determination
of the content of other biogenic elements in the foliage the dry matter
was burned by wet process (sulphuric and perchloric acids). From the solution K
and Ca were determined flame-photometrically, and P and Mg colorimetrically.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 13     <-- 13 -->        PDF

hraniva u lišću dvogodišnjih biljaka s njihovim visinama, a koje su rezultat
rasta kroz dvije vegetacijske sezone, kao i na činjenici što u račun nije uzeta
drvna tvar postranih grana na koju se u drugoj godini troši velika količina
asimilata. Grafički prikaz uzajamnih odnosa između visina i sadržaja mineralnih
hraniva u lišću dan je u grafikonima 1 i 2, a rezultati statističke obrade
podatak dani su u tabeli 8. Iz spomenute tabele je evidentno kako kod jednogodišnjih
tako i kod dvogodišnjih biljaka da su veće vrijednosti za koeficijent
korelacije dobivene u onom slučaju kada u račun nismo uzimali unutarvrsne
hibride bijele vrbe. Ova pojava je još bolje vidljiva iz međusobnih odnosa regresionih
pravaca koji su dani na grafikonima 1 i 2, tj. količine hraniva u lišću
kod unutarvrsnih hibrida bijele vrbe su relativno manje u odnosu na visinski
rast. Kako je poznato da šumske vrste troše najveću količinu mineralnih hraniva
na produkciju lišća, to proizlazi da bijela vrba odnosi iz tla relativno najmanje
količine mineralnih hraniva obzirom na proizvedenu drvnu tvar, što
se vidi iz tabele 10.


Tab. 10
Količine mineralnih hraniva u lišću kg/ha


Starost


godina Hibridna familija N P K Ca Mg
Unutarvrsni hibridi krhke vrbe 81 6 49 26 5
Međuvrsni hibridi
Unutarvrsni hibridi bijele vrbe
Unutarvrsni hibridi krhke vrbe
124
109
388
9
8
31
83
51
167
47
40
281
7
6
48
Međuvrsni hibridi
Unutarvrsni hibridi bijele vrbe
629
341
61
33
306
157
402
274
72
41


Smatramo da bi trebalo ova istraživanja nastaviti. Među ostalim potrebno
bi bilo istražiti uspijevanje i stanje mineralne ishrane unutarvrsnih i međuvrsnih
hibrida bijele odnosne krhke vrbe na tlima različite plodnosti. Kod toga
bi naročito bilo interesantno utvrditi da li će odnosi utvrđeni u ovom radu
biti slični, ili će se promijeniti.


ZAKLJUČAK


Na osnovu dobivenih rezultata i diskusije mogu se donijeti slijedeći zaključci:


1.
U našim uvjetima istraživanja unutarvrsni hibridi bijele vrbe kao i međuvrsni
hibridi bijele i krhke vrbe pokazuju u najranijoj mladosti brži
rast u odnosu na unutarvrsne hibride krhke vrbe.
2.
Koncentracije svih istraživanih biogenih elemenata izuzev kalija, najviše
su u lišću unutarvrsnih hibrida bijele vrbe.
3.
Unatoč najvišim koncentracijama spomenutih biogenih elemenata u lišću,
unutarvrsni hibridi bijele vrbe sadrže relativno najmanje količine tih elemenata
u lišću u odnosu na njihov rast.
4.
Između visina i količina istraživanih biogenih elemenata u lišću kod jednogodišnjih
hibridnih familija dobivene su visoko-signifikantni korelativni
odnosi, dok kod dvogodišnjih hibridnih familija ti isti odnosi su pozitivni

nesignifikantni.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 12     <-- 12 -->        PDF

čiju N u lišću 1,88%, a klan bijele vrbe V95, koji je kod istih radova korišten
kao otac, ima koncentraciju N u lišću 2,92´% tj. 1,55 puta višu.


Iz tabela 2—7 se vidi da su koncentracije svih istraživanih biogenih elemenata,
izuzev kalija najveće u lišću unutarvrsnih hibrida bijele vrbe. U tom
pogledu dobivene su signifikantno veće koncentracije dušika, magnezija i kalcija
kod jednogodišnjih biljaka bijele vrbe, te kalcija kod dvogodišnjih, u odnosu
na unutarvrsne hibride krhke vrbe odnosno njihove međuvrsne hibride.


Za očekivati je da bi spomenute razlike u koncentraciji biogenih elemenata
u lišću unutarvrsnih hibrida bijele vrbe s jedne strane, te međuvrsnih
hibrida bijele i krhke vrbe s druge strane, bile još veće kada tretirane hibridne
familije ne bi bile rodbinski povezane, kao što je to bio kod nas slučaj.


Kako su vrijednosti koncentracija nekih biogenih elemenata karakteristične
za unutarvrsne hibride bijele odnosno krhke vrbe i njihove međuvrsne
hibride, to bi se određivanje koncentracije hraniva u lišću moglo eventualno
koristiti kao jedna od metoda ranog testa za ispitivanje rasta kod radova na
selekciji i oplemenjivanju stablastih vrsta vrba.


Iz tabela 2—6, u kojima su dane količine mineralnih hraniva u lišću, vidi
se da bijela vrba unatoč najvišim koncentracijama većine biogenih elemenata
u lišću ne sadrži i najveće količine mineralnih hraniva u lišću. Uspoređivanjem
uzajamne zavisnosti sadržaja mineralnih hraniva u lišću i visinskog rasta
biljaka dobivene su visoko signifikantne vrijednosti koeficijenata korelacije
kod jednogodišnjih hibridnih familija za sve istraživane biogene elemente.
Kod dvogodišnjih hibridnih familija dobiveni su pozitivni nesignifikantni korelativni
odnosi. Izuzetak čini magnezij za koji je vrijednost za koeficijent korelacije
r bila signifikantna. Jedan od razloga za dobivene nesignifikantne vrijednosti
za koeficijent korelacije r leži u činjenici, što smo uspoređivali sadržaj


UZAJAMNA OVISNOST VISINA I KOLIČINA HRANIVA U UŠĆU Tb.8


Hibridna N P K Mg Ca


Ö cn familija


r t r t r t r t r t
S-101 , S-102 ** -** **


07112 57587 07088 5´6977 06506 45118 07091 ** 06748 4954 5
1 57047


S-150. S-131
bez *-*


X*
07825 ** 07888 7´2433 07871 69964 07652 64087 07639 63658


S-131


7´0054


S-66 , S-68


01755 0´6270 0T083 03803 00429 01682 03660 14663 02502 0´9263


S-72 , S-71


2


bez


04185 V5218 0´338 9 T1484 01961 06118 06430 37 890 05306 22154


S-71


S-101 S.fragilis L(Mp1) X Sfragilis L(IV) S-66 S.fragilis L.tMpD X Sfragilis L.(IV)


S-102 S.fragilis L(Mpl) X Salba L V 100 S-68 Sfragilis L. (Mpl) X S.alba var. vitelline (VII)


S-150 S.alba L V 87 X S.fragilis L.( IV) S-72 S.alba L. V 87 X Sfragilis L.(IV)


S-131 (SaxSavarvitelljna)V46XS.alba L V95 S-71 Salb a L V 87 X S.alba L.V95


MEHANIČKI SASTAVI NEKA KEMIJSKA SVOJSTVA TLA T b. 9


Sadržaj čestica u 7o pH u R. 0S I K,0


Dubina OaCO, Humus N C:N


002 -mg/100g tla


u cm 20-07 02-002 - 0002 <0´002 7. H,0 n-KCl 7. 7. po Al-metodi


0-20 n´6 40´5 295 18´4 19 7/6 72 353 019 11 350 133


20-40 54 49´1 28´4 17´1 10 7´4 6´8 167 010 9 5´1 4´8


238




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 11     <-- 11 -->        PDF

237




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 10     <-- 10 -->        PDF

236




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Na temelju utvrđenih koncentracija mineralnih hraniva u lišću (tab. 2—7)
može se na osnovu iznesenog pretpostaviti da se u lišću bijele vrbe odvijaju
intenzivniji procesi asimilacije nego u lišću krhke vrbe i njihovih međuvrsnih
hibrida. Koncentraciju biogenih elemenata u lišću istraživali smo također i
kod klonskog materijala. Tako smo npr. ustanovili da klan krhke vrbe Mp 1,
kojeg smo kod kontrolirane hibridizacije koristili kao majku, ima koncentra-


KO´NCENTRACIJA Mg U LIŠĆU I KOLIČINA PO BILJCI
Tb. 6


Jednogodišnji sijanci


R E P E T 1 C 1 J A Aritmetička


R 0 D I T E LJ l


s
sredina


I
IV


n m


broj Y tf 7. mg /. mg 7. mg ´/. mg 7. mg
Sfragilis L. Sfragilis L.


101
0739 8 0´232 1.0 0722 9 0´217 14 0728 1075


(Mp1) (IV)
Sfragilis L Salba L.


102
0732 17 0715 23 0222 19 0248 21 0729 2000


(Mp1) V100


5. alba L. Sfragilis L.
150
0717 9 0195 5 0739 17 0´195 7 0712 9´50


V 87 (IV)
(SaxS.a.var. Salba L.


131
0263 8 0727 9 0263 19 0739 17 0748 1375


vitellina)V46 V95


Dvogodišnji sijanci


R
E P E T I C I J A Ar itmet ićka


RODITE LJ´I


S
sredina


I IH
broj ? n mg 7. mg_ 7. mg


Sfragilis L. Sfragilis L


66
0´333 127 0314 64 0735 100 0´327 97´00


(MpD (IV)
S.fragilisL. Salba var.


68
03 71 191 0´306 175 0314 140 0´330 168´67


(MpD rfitellincKVTI)
Salba L Siragilis L


72
0´371 156 0´263 101 0´362 142 0´33 2 133´00


V87 (IV)
Salba L Salba L.


71
0´371 56 03 40 126 0´340 65 0´350 82´33


V 87 V95


ANALIZA VARUANCE ZA KONCENTRACIJE MINERALNIH HRANIVA U LIŠĆU
Tb. 7


J5
N p K Mg Ca N P K Mg Ca


:


! RODITELJI
L % % % % SIGN


/0


ć

i W
X f \ ! I a


Sfragilis L. Sfragilis L.


o
3"6A7 0307 IV-1 0378** 0´324* 0´020 JV,-i
(Mp1 ) (IV)
2 225 0728 1151
LO IV—II 0243 J´/.C?* 0019 0057


CM Sfragilis L. S.alba L. .-;.
-


Ln


O
3782 0280 2370 0729 1434


= (Mp1) (V100) | * IV—IM Ö228 -0475** 0´036** 0´040


o S.alba L. Sfragilis L. *
i
r-II! -1 0150 0151 0016 0300**


E in
3797 0294 2376 0712 1451 i


(V87) (IV)


TO *


11 111-11 0015 0´006 0017 0017
> tn 4025 0310 1901 li_ 0748 Li. 1491


1


(S.a.xSa.var Salb a L.
ii II


vitellina)V46 (V9a) II
b_ il-l 0135 0145 0001 0´283**


-


li-


Sfragilis L. Sfragilis L.


vu-v 0337*
(MpD (IV)


> $
2´623 0721 T156 0´327 V930 ---


5 VB-VI
Ö515**


CO Sfragilis L. Salba var --->
Mp1 vitellina(Vll) 2680 § 0270 1339 0´330 1788 Vlll-VB ---_ 0530**


2
cn VI-V 0157


S.alba L. S.fragilis L.
CD


:> !*-(V 87) (IV) 2883 0´268 ft 72 0*332 $3 1773 ---


s* :D o


VB-VI
0005


S.alba L. Salba L.
11 --


t-
2´867 u. U-Li. U


" (V87) (V95) 0´273 1345 0-350 2303 Vl-V --0142


-




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 8     <-- 8 -->        PDF

KONCENTRACIJA K U USCU I KOLIČINA PO BILJCI Tb.4


Jednogodišnji sijanci
R E P E T 1 C I J A


Aritmetička


RODITELJ I


s


1 II ili IV sredina


broj


? Sfragilis L. Sfragilis L.


101 2´158 77 2´291 96 2´324 92 2125 133 Z225 99´50


(Mp1) (IV)
Sfragilis L. S.albaL


102 2191 162 2556 271 2´390 207 2´341 200 2r370 210-00


(Mpl) V100
Salba L. Sfragilis L.


150 2025 86 2´556 66 2´490 181 2´434 86 2´376 10475


V87 (IV)
Sa.xSa.var: Salba L.


131 1´826 59 V859 73 1´992 144 V926 138 T901 103´50


vitellina)V46 V95


Dvogodišnji sijanci


REPET 1 ČIJA A r i t m e t i ć k a


RODITELJI


S


1 II III sredina
broj ? J 7. mg 7. mg 7. mg 7. mg
Sfragilis L. SfragilisL.


66 1162 442 T3 61 278 0´946 283 1156 334´33


(Mp1) (IV)
Sfragilis L. Salba var.


68 1129 582 T461 834 T428 640 1´339 678´67


(Mpl) vitelline VII)
Salba L. Sfragilis L


72 1729 517 1726 665 1162 457 V372 546´30


V 87 (IV)
Salba L. S.alba L.


71 V325 200 1278 473 V42 8 273 V345 315´33


V87 V95


KONCENTRACIJA Ca ,U LIŠCU I KOLIČINA PO BILJCI Tb. 5


Jednogodišnji sijanci


R E P E T I C I J A Aritmetička


R 0 Dl TE LJ 1


S


I II III IV sredina
broj J i 7. mg 7. mg 7. mg 7. mg 7. mg
Sfragilis L. Sfragilis L.


101 1729 44 1101 46 1-073 42 1701 75 1151 5175


( Mp1) (IV)
S.fragilis L. Salba L.


102 1516 112 1*316 139 1430 124 1´473 126 1434 12575


(Mp1) V100
Salba L. S.fragilis L.


150 T630 69 V416 36 1´530 111 1229 43 V451 6475


V 87 (IV)
´Sa.xS.avar Salba L.


131 T559 50 1387 54 1401 101 1´616 116 1-491 8075


vitellina)V46 V95


Dvogodišnji sijanci
REPET I C I J A Aritmetička


RO D I TE LJ I


S


sredina
broj ? / 7. mg 7. mg 7. mg 7. mg
Sfragilis L. S.fragilis L.


I II III


66i 1´830 696 2´045 418 1-91 6 574 V930 562-67


(Mp1) (IV)
S.fagilis L. Salba var


68 1716 841 1788 1020 T859 832 1788 897´67


(Mp1) vitellina(VII)
Salb a L. Sfragilis L.


72 T902 801 1´630 628 1788 703 1773 710-67


V87. (IV)
Salba L. Salba L.


71 2´503 378 2360 8 74 2´045 391 2-303 547´67


V 87 V 95


234




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 7     <-- 7 -->        PDF

KONCENTRACIJA N U USCU I KOLIČINA PO BtLJCI.


Tb.2


Jednogodišnji sijgnci


R E P E T 1 C 1


R 0 D I T E LJ I


s


1 II III broj 2 i 7. mg 7. mg 7. mg
Sfragilis L. S.fragilis L.


101 3´82 136 375 157 3´52 139


( Mp1) (IV)
S.fragilis L. S alba L


102 380 281 407 431. 3´63 314


(MpD V100
Salba L. Sfragilis L.


150 3´73 159 384 98 3´62 263


V 87 (IV)
(S.a.xSavar S.alba L.


131 4-02 130 3´9 5 155 42 2 305


vitellina)V46 V95


Dvogodišnji sijanci


R E P E T 1 C 1 J A


RO D I TE LJ I


S


I II in broj ? / /. mg 7. mg 7. mg
Sfragilis L. S.fragilis L.


66 2´69 1023 2´91 595 227 680


(Mpl) (IV)
Sfragilis L Salba var.


68 257 1324 2´5 8 1472 2´89 1293


(MpD vitellina(VII)
Salb a L S.fragilis L.
V87 (IV)


72 2´90 1221 3´00 1155 275 1082


Salba L. S.alba L.


71 290 438 2´89 1071 2´81 537


V 87 V95


KONCENTRACIJA P U LlŠĆU I KOLIČINA PO BILJCI


Jednogodišnji sijanci


R E P E T I C 1


R 0 D I T E LJ I


S


I II III
broj ? đ* /. mg 7. mg 7. mg
Sfragilis L S.fragilis L.


101 0´323 11 0´301 13 0´340 13


(MpD (IV)
Sfragilis L. Salba L.


102 0´280 21 0´298 31 0774 24


(MpD V100
S.alba L. S.fragilis L.


150 0´270 11 0´298 8 0784 21


V87 (IV)
5a.xSa.var Salba L.


131 0´340 11 0798 12 0-315 23


vitellina) V46 V95


Dvogodišnji sijanci
R E P E T 1 ČIJA


RODITELJI


S


I ffl


a


broj ? S.fragilis L, Sfragilis L.


66 0704 77 07 56 52 0704 61


(MpD (IV)
S.fragilis L. S.alba var.


68 0739 123 0´323 184 0749 111


(MpD vitellines VII)
S.alba L. S.fragilis L.


72 0704 86 0*316 122 0283 111


V 87 (IV)
S.alba L. S.alba L.


71 0228 34 0316 117 0-274 52


V87 V 95


J A Aritmetička
IV sredina


/. mg 7. mg
3´50 219 3´647 163
3´63 309 3782 334
400 141 3797 165
3T91 281 4025 218


Aritmetička
sredina


7. mg
2´623 766
2´680 1363
2´883 1153
2´8 67 682


Aritmetička
[V sredina


J A


7. mg 7. mg
0´2 63 16 0´307 1375
0767 23 07 80 24´75
0-322 11 0794 12-75
0´287 21 0´310 1675


Aritmetička
sredina


7. mg
0721 63-33
O270 139-33


0-268 106´33
0-273 67´66


233




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 6     <-- 6 -->        PDF

PROSJEČNE VISINE BILJAKA Tb. 1
Jednogodišnji sijanci
s
broj
RODITEL J I
? đ*
RI
E P EII
Tcm
I CIII
I J A
IV
Aritmetička
sredina
cm
101
102
150
131
S.fragilis L.
(Mp1)
Sfragilis L.
(MpD
S.alba L.
V87
Üa.xS.avar.
vitellina)VA6
Sfragilis L.
(IV)
S.alba L
V100
S.fragilis L.
(IV)
S.alba L.
V95
62´07
127´22
6A´A8
97´22
82´AA
145´18
75´22
12 A´33
8 3% A
126´96
91 ´07
131´50
73´70
1A9´11
9A´33
100´78
75´A1
137´12
81´22
113´A6


Dvogodišnji sijanci


S R OD I TE LJ I RE P E T 1cm
C 1 J A A r i t m e t i č k a
broj ? cm
66 Sfragilis L.
(MpD
S.fragilis L.
(IV) 227´50 152´41 218´05 199´32
68 Sfragilis L.
(MpD
Salba var.
vitellinaCVIl) 255´70 265´33 227´23 249´A2
72 Salba L.
V 87
Sfragilis L.
(IV) 259´61 15A´78 329´AA 2A7´9A
71 S.albaV87
L. S.albaV 95
L. 2 98´67 218´05 200´33 239´01


Opaska: Svako tretiranje - repeticija predstavlja srednju vrijednost od 27 podataka kod jednogodišnjih
sijanaca, a 18 podataka kod dvogodišnjih


Određivanjem količina suhe tvari lišća ustanovili smo da unutarvrsni hibridi
bijele vrbe imaju općenito najmanju količinu suhe tvari, što vrijedi za
jednogodišnje i dvogodišnje sijance.


Međuvrsni hibridi istraživanih vrsta imaju u pojedinim slučajevima i do
2,5 puta veće količine suhe tvari lišća od unutarvrsnih hibrida bijele vrbe dok
se u tom pogledu bijela i krhka vrba izjednačuju ili pak krhka vrba ima veće
količine suhe tvari lišća.


Prema istraživanjima Burger-a (1948) volumni prirast nekog stabla
ovisan je u prvom redu o težini odnosno površini lišća (iglica), a koja stoji u
uskoj vezi s veličinom krošnje. Ova se pojava koristi i u praktičnom uzgoju
šuima kada se određenim uzgojnim zahvatima kod mladih sastojina ostavljanjem
manjeg broja stabala po jedinici površine (do određene granice) ne gubi
na prirastu. Ako pojedino stablo s istom ili čak manjom težinom lišća stvara
više drvne tvari, asimilacijska aktivnost njegovog lišća je veća.


Prema Wehrmann-u (1959) kao mjera asimilacijske aktivnosti lišća
(iglica) mogu poslužiti koncentracije mineralnih hraniva u lišću kada drugi
faktori rasta ne ograničavaju rast drveća kao npr. svjetlo, opskrbljenost vodom,
ugljičnim dioksidom i si.


Ako su objekt istraživanja vrste s jednakim količinama lišća, tada se može
očekivati korelativna veza između rasta i koncentracija mineralnih hraniva u
lišću. U protivnom, kao što je to i u našem slučaju treba tražiti vezu između
rasta i ukupnih količina mineralnih hraniva u lišću. Zbog toga smo u našem
radu i uspoređivali rast biljaka sa količinama mineralnih hraniva u lišću.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 5     <-- 5 -->        PDF

SU LISTOVI UNUTARVRSNIH I MEDUVRSNIH HIBRiDA BIJELE I
KRHKE VRBE




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Cvjetne grane sa muških roditelja sabrane su neposredno prije početka
prirodne cvatnje. Polen je sabiran pomoću kista i satnog stakla. Izolacija ženskih
cvatova vršena je pomoću pergamentnih vrećica. Hibridizacija je vršena
pomoću kista. Oplođene rese su sabirane onog momenta kada su tobolci počeli
pucati. Sjeme je sijano omaške sa kunadrom. Uzgoj sijanaca vršen je prema
opisanoj metodi (5). Za vrijeme letenja sjemena sa okolnih stabala vrba, salonita!
sanduci sa biljkama bili su zaštićeni u zatvorenom klijalištu. Kada su
biljke imale razvijen prvi par listova pikirane su na gredice u vrtu Katedre
za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta Zagreb — Maksimir,
u razmacima 10 X 20 cm. Pokus je postavljen kao randomizirani blok
sistem (jednogodišnji sijanci u 4, a dvogodišnji u 3 repeticije). Visine biljaka
su mjerene na kraju prve odnosno druge vegetacijske sezone.


Kod jednogodišnjih biljaka, za određivanje koncentracije biogenih elemenata
u lišću uzimani su prosječni uzorci lišća, prije početka žućenja i to tako
da smo od prvih 18 biljaka (ukupno 27 po repeticiji — tretiranju) kod jednogodišnjih
sijanaca uzimali po jedan list ,a kod dvogodišnjih od svake biljke
također po jedan list (ukupno 18 biljaka po repeticiji — tretiranju). Neposredno
nakon uzimanja uzoraka lišća, lišće je sušeno u termostatu najprije za
65u C a zatim na 1Ü5´J C do konstantne težine.


Sadržaj dušika u lišću određen je po Kj eldahl-u . Za određivanje sadržaja
ostalih biogenih elemenata u liscu vršeno je spaljivanje suhe tvari mokrim
postupkom, (sumporna i perkiorna kiselina). Iz rastvora su kalij i kalcij
određeni piamem-fotometnjsKi, a fosfor i magnezij koloarimetrijski.


Količine suhe tvari lišća odreaene su uzimanjem uzoraka lišća sa biljaka
koje su bile najbliže srednjim vrijednostima za visine po tretiranju — repeticiji.


Mehanički sastav i kemijska svojstva tla rasadnika određeni su prema
metodama opisanim u priručniku S k o r i ć A. (7) dok je sadržaj P2O0 i K2O
određen Al-metodom (tab. S).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA


Iz tabele 1 je vidljivo da su unutarvrsni hibridi bijele vrbe te međuvrsni
hibridi bijele i krhke vrbe superiorniji u rastu u odnosu na unutarvrsne hibride
krhke vrbe. U tom pogledu analogni rezultati mogu se konstatirati kako
kod jednogodišnjih, tako i kod dvogodišnjih hibridnih familija. Najmanje razlike
u tom pogledu dobivene su između jednogodišnjih unutarvrsnih hibrida
krhke vrbe i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Male diference u korist
međuvrsnih hibrida nisu posljedica slabijeg rasta, već su one prouzrokovane
činjenicom, što je u ovom slučaju kada je kod međuvrsnih hibrida spomenutih
vrsta kao majka uzeta bijela vrba, sjeme sazrelo 15 dana kasnije, pa su prema
tome unutarvrsni hibridi krhke vrbe kao i međuvrsni hibridi krhke i bijele
vrbe i ranije pikirani na gredice u odnosu na spomenute međuvrsne hibride.
Iz iste tabele je vidljivo da se relativno zaostajanje u rastu jedngodišnjih međuvrsnih
hibrida bijele i krhke vrbe u odnosu na međuvrsne hibride krhke i
bijele vrbe, na koncu druge vegetacijske periode gubi, tj. međuvrsni hibridi
bijele i krhke vrbe u pogledu visinskog rasta izjednačuju se sa unutarvrsnim
hibridima bijele vrbe te međuvrsnim hibridima krhke i bijele vrbe.


Veličina lišća kod unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe
nije mjerena, ali se već na temelju okularne procjene prosječnih veličina listova
koji su prikazani na slici 1 vidi da u tom pogledu postoje velike razlike.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 93 SRPANJ—KOLOVOZ
GODINA 1969


UDK 561.1:634.0.160/161:582.623.2


VISINSKI RAST I SADRŽAJ MINERALNIH HRANIVA U LIŠCU
UNUTARVRSNIH I MEĐUVRSNIH HIBRIDA BIJELE I KRHKE VRBE*


Mr N. KOMLENOVIĆ, dipl inž. šum. i Mr A. KRSTINIĆ, dipl. inž. šum.


UVOD


U posljednje vrijeme kod podizanja šumskih kultura u području nizinskih
šuma, sve veća pažnja se obraća na stablaste vrste roda Salix. Zbog toga se
kod nas intenzivno radi na selekciji i oplemenjivanju ovih vrsta kako bi se
proizveli klonovi pogodni za uzgoj na spomenutim staništima. Pretpostavljamo
da će nam u tu svrhu kao polazni materijal najbolje poslužiti spontani unutarvrsni
ili pak međuvrsni hibridi naših autohtonih stablastih vrsta vrba. Radi
toga smo i težište rada obzirom na selekciju i oplemenjivanje postavili na domaće
vrste. Paralelno sa radovima na selekciji i oplemenjivanju stablastih
vrsta vrba, potrebno je također pristupiti intenzivnijem izučavanju njihovih
bioloških i ekoloških svojstava. U sklopu izučavanja spomenute pirobleniatike
važno pitanje predstavlja i njihov zahtjev za mineralnim hranivima. Od posebnog
praktičnog značenja je pitanje da li u toni pogledu postoje razlike
između unutarvrsmih hibrida kod različitih vrsta te njihovih međuvrsnih hibrida.
Bolje poznavanje bioloških i ekoloških svojstava olakšat će nam također
i usmjeravanje radova na selekciji i oplemenjivanju.


Kao prvi korak u rješavanju ove problematike pristupili smo u ovoim radu
izučavanju sadržaja mineralnih hraniva u lišću jednogodišnjih i dvogodišnjih
biljaka unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Obratili smo
također pažnju i na uzajamne odnose između sadržaja mineralnih hraniva u
lišću i visinskog rasta biljaka kao i na razlike u koncentraciji mineralnih hraniva
u lišću.


Koncentracija mineralnih hraniva u lišću kao odraz stanja ishrane kod
stablastih vrsta vrba slabo je istražena za razliku od nekih drugih šumskih
vrsta, za koje su utvrđene optimalne i minimalne koncentracije, pa će ovaj rad
biti prilog poznavanju i spomenute problematike.


METODE RADA


Kontroliranu unutarvrsnu i među vrsnu hibridizaciju vršili smo na otvorenom
na cijepljenim cvjetnim granama i na jednoni dubećem stablu. Kao ženske
roditelje koristili smo 3 klona, a 4 klona kao muške roditelje.


* Zahvaljujemo se Prof. dr J. Anić i Prof. dr M. Vidakoviću koji su pregledali
ovaj
rad.
Istraživannja su financirana od strane Republičkog fonda za naučni rad SRH.