DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 30 <-- 30 --> PDF |
primorske šume bukve evropski ariš s obzirom na magnezij i bukva s obzirom na kalcij. U zoni zajednice Blechno-Fagetum ista svojstva u odnosu na dušik i fosfor ima jela. Ove će konstatacije ako ih daljnja istraživanja potvrde imati posebnu važnost, jer pokazuju da se vrstama drveća može utjecati na poboljšanje šumsko uzgojnih svojstava tla. Tlo kao komponenta šumskog staništa mijenja svoja svojstva pod utjeca jem šumske vegetacije. Općenito uzevši u istraživanim se šumskim kulturama analizirani faktori plodnosti nisu mijenjali u nepoželjnom pravcu. U istraživanim kulturama 80 godina nakon osnivanja nema morfoloških znakova da bi erozija tla vodom imala nepovoljniji tok pod šumskim, kulturama nego pod prirodnom šumskom vegetacijom. Pitanja o djelovanju vrsta šumskog drveća na svojstva plodnosti tla stalno su aktuelna. Bez znanja o njima ne mogu se na naučnoj osnovi razraditi n; idejni projekti osnivanja mješovitih nasada. U Hrvatskoj je u tom pogledu utvrđeno veliko zaostajanje posebno u nauci. Svjesni da sva pitanja koja su u ovom radu razmatrana nisu dovoljno i jednako razjašnjena, nadamo se da će dobiveni rezultati istraživanja pokrenuti interes za daljnji rad i biti korisni u uzgajanju šuma i šumskog drveća na istraživanim i vrlo sličnim staništima. LITERATURA Ani ć M. (1959): Uzgajanje šuma, Ekologija šumskog drveća i šuma, Zagreb. Anti ć M. (1962): Metode ispitivanja zemljišta za šumsku proizvodnju. Agrohe mija No. 1, Beograd. Braun-Blanque t I. (1964): Pflanzensociologie. Wien. Czerne y P., Fiedle r H. (1968): Frame-volues for the Chemical properties of spruce humus. Zemljište i biljka Vol. 17, No 1, Beograd. Čiri ć M. (1962): Pedologija za šumare. Beograd. Gračani n M. (1931): Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice. Glasnik za šumske pokuse 3, Zagreb. Gračani n Z. (1962): I suoli della regione carsica Croata. Firenze. Karpaeevskij L. O., Kiseleva N. K., Popova S. I. (1968): Pestrota poč vennogo pokrova pod širokolistvenno-elovim lesom. Počvovedenie No 1., Moskva. Kirigi n B. (1968): Opis klimatskih prilika na području šumskog gospodarstva Delnice. (Rukopis, dokumentacija Šumskog gospodarstva Delnice). Lutz H. I., Chandler R. F. (1969): Forest Soils. New York. Martinovi ć J. (1968): Prilog poznavanju sastava otpada lišća (iglica) drveća u nekim šumskim fitocenozama na području Krša zapadne Hrvatske, Šumarski list No 11/12. Zagreb. Peliše k J. (1964): Lesnicke pudoznalstvi. Praha. Pe r el m an A. I. (1966): Geohimija landšafta. Moskva. Pogrebnja k P. S. (1963): Obšćee lesovodstvo. Moskva. Remezov N. P., Pogrebnjak P. S. (1965): Lesnoe počvovedenie. Moskva. Sobole v L. N. (1966): O nekaterih voprosah ekologičeskogo poevovedenija. Poč vovedenie, No 10, Moskva. So l ov e v P. E. (1967): Vlijanie lesnih masaždenij na počvoobrazovatelnij process i plodorodie stepnih poev. Moskva. Šafa r J. (1963): Uzgajanje šuma, Zagreb. Škori ć A. (1960): Pedologija, Zagreb. Zon n S. V. (1964): Visokogornie lesnie poevi vostočnogo Tibeta. Moskva. |