DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 32 <-- 32 --> PDF |
UDK 634.0.232.32- -04"1967/1968" STANJE ŠUMSKIH RASADNIKA U SR HRVATSKOJ GOD. 1967. I 1968. Prof. dr ZLATKO VAJDA Katedra za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu U Šumarskom listu br. 7—8/1967. prikazali smo stanje šumskih rasadnika u SR Hrvatskoj prema podacima koji su nam stajali na raspolaganju za god. 1966. Uz statističke podatke o broju rasadnika ,njihovoj površini te broju proizvedenih biljaka prikazali smo i njihovo zdravstveno stanje, te dali svoje primjedbe. U ovom članku prikazati ćemo kakvo je stanje tih rasadnika bilo u 1967. i 1968. Pri tom ćemo se držati istih metoda kakve su primijenjene u našem ranijem prikazu za god. 1966. Mišljenja smo, da je iznošenje ovih podataka u cjelini u svakom pogledu korisno, posebno radi orijentacije u daljnjoj proizvodnji biljaka šumskog drveća na području Hrvatske. Općenite podatke o našim šumskim rasadnicima, koji se odnose na posljednje dvije godine najbolje će nam pružiti priloženi tabelarni pregledi. BROJ I POVRŠINA ŠUMSKIH RASADNIKA U prikazu stanja šumskih rasadnika za god. 1966. (ŠL br. 7—8/1967) razdijelili smo teritorij Hrvatske u pet područja, te po njima grupirali rasadnike šumskih gospodarstava zajedno sa rasadnicima privatnika, koji spadaju u ta područja. Tu istu razdiobu zadržali smo i u ovom prikazu. U nizinskom području istočne Hrvatske sa Šumskim gospo darstvima Osijek, Bilje i Vinkovci održavalo se: u god. 1967. ukupno 46 rasadnika na površini od 180,10 ha u god. 1968. ukupno 41 rasadnik na površini od 126,39 ha. S obzirom na god. 1966. kada je tu bilo 47 rasadnika na 187,31 ha broj se rasadnika u god. 1968. smanjio za 6, a rasadnička površina za 60,92 ha (32,6%). Prosječna veličina rasadnika iznosi 3,08 ha dok je u god. 1966. iznosila 3,98 ha. Prigorsko-brdsko područje Hrvatske u koje spada ŠG Bjelovar, Podravska Slatina, Našice, Slavonska Požega, Slavonski Brod, Nova Gradiška, Sisak, Kutina, Koprivnica, Varaždin, Zagreb i Karlovac imalo je: godine 1967. — 116 rasadnika na površini od 374,90 ha, a godine 1968. 110 rasadnika na površini od 310,22 ha. S obzirom na god. 1966. kada je u tom području bilo 120 rasadnika sa površinom od 358,71 ha, koncem god. 1968. broj se rasadnika smanjio za 10 (8,3%), a njihova površina za 48,49 ha (13,5%). Prosječna veličina rasadnika iznosi u toj god. 2,82 ha, dok je u god. 1966. iznosila 2,98 ha. Hrvatsko primorsko područje s Istrom sa ŠG Senj i Buzet te dijelom ŠG Delnice imalo je: u 1967. god. 22 rasadnika na površini od 23,05 ha, a u 1968. god. 18 rasadnika na površini od 21,26 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 33 <-- 33 --> PDF |
TABELARNI PREGLED PODATAKA 0 ŠUMSKIM RASADNICIMA NA PODRUČJU SR HRVATSKE U GODINI 1967. Tab. I o u ,0 -a 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 5. 6. /. a. 9. 10. 11. 12. 13. 1. 2. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Šumska gospodarstva i ustanove 2 ŠG Osijek ŠG Bilje ŠG Vinkovci Ukupno: ´»/» ŠG Bjelovar ŠG Našice ŠG Nova Gradiška ŠG Podravska Slatina ŠG Slavonska Požega ŠG Varaždin ŠG Zagreb ŠG Koprivnica ŠG Sisak ŠG Kutina ŠG Slavonski Brod ŠG Karlovac Jug. institut za četinjače Jastrebarsko i Ukupno: "/» ŠG Buzet sa dijelom ŠG Delnice ŠG Senj Ukupno: o/o ŠG Gospić ŠG Ogulin ŠG Delnice Ukupno: P/o ŠG Knin ŠG Sinj ŠG Zadar ŠG Šibenik ŠG Drniš ŠG Split ŠG Makarska ŠG Dubrovnik ŠG Metković Ukupno: D/o o >´S ´3 fl 5 . a 6 o (Uo 1=Q 2 On IHJ3 3 4 5 Nizinsko 14 61,55 područje 22 67,40 istočne 10 51,20 Hrvatske 46 180,15 22,22»/» . 28,20»/» 24 7 6 4 Prigorsko 1 i srednje 13 brdsko 23 područje 9 7 2 4 15 1 116 56,04»/» Hrvatsko primorske i 13 s Istrom 9 22 10,62»/» Ličko 2 goransko 2 područje 4 8 2,90»/» 1 1 5 Dalma3 tinsko 1 područje 3 1 1 1 17 8,22»/o 53,57 13,08 14,25 18,00 8,50 47,40 73,26 3941 9,30 48,00 22,00 22,14 6,00 374,91 58,69»/» 15,75 7,30 23,05 3,61»/» 14,80 20,00 14,50 49.30 7,72»/» 0,52 0,90 2,62 2,45 1,20 2,42 0,40 0,30 0,50 11,31 l,78»/<» Broj b cd 6 707860 588310 397000 1693170 96,89´/» 114400 59800 146850 86820 35000 185650 192980 339590 52100 198000 197200 176240 — 1784630 5,58´Vo 23470 630 24100 2,90»/» — — — — 610 — 3400 4800 — — — — — 8810 4,77»/» iljaka rt u to cđ > B O ^ > S M u u 3T3 U) 7 8 — 40 — — 54000 56 54000 3,ir% 4337700 1333800 — 1743000 — 925320 — 2255000 2 657000 — 2939830 76 1892500 855 1327320 — 753000 1 4012050 20 2520830 13 5398000 — 30095350 94,42»/» 502300 125 365170 110 867470 97,10»/» 2756900 — 1022500 — 3707400 — 7486800 100»/» 1250 8 — — 61050 40 113500 36 — — — — — — — — — — 175800 95,23»/» o uJ * ´ 9 707860 588310 451000 1747170 100»/» 4452100 1393600 1889850 1012140 2290000 842650 3132810 2232090 1379420 951000 4209250 2697070 5398000 31879980 100V» 525770 365800 891570 100»/o 2756900 1022500 3707400 7486800 lOO´/o 1860 — 64450 118300 — — — — — 184610 100»/o 259 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 34 <-- 34 --> PDF |
REKAPITULACIJA 1967. Broj rasad. Površina Listače Četinjače Ukupno istočne Hrvatske Nizinsko područje «Vo Prigorsko brdsko područje Vo Hrvatsko primorsko područje s Istrom Vo Ličko goransko Dalmatinsko Vo 46 116 22 8 17 180,15 28,20;"´„ 374,90 58.69% 23,05 3,61´Vo 49,30 7,72´/,, 11,31 l,78Vo 1693170 96,89´:´/„ 1784630 5,58V„ 24100 2,90Vo 8810 4,77//, 54000 3,1 IV» 30095350 94,42»/,, 867470 97,10´Y„ 7486800 10O:»/i, 175800 95,23Vo 1747170 lOOVo 31879980 lOOVo 891570 lOOVo 7486800 lOOVo 184610 lOOVo Ukupno : Vo 209 lOOVo 638,70 lOOVo 3510710 8,32% 38679420 91,68´A» 42190130 100% Godine 1966. bilo je u tom području 17 rasadnika sa 24,02 ha kultivirane površine. To znači da je god. 1968. bio 1 rasadnik više, dok je kultivirana površina za 2,76 (11,5%) ha manja. Prosječna veličina rasadnika iznosi 1,18 ha dok je god. 1966. iznosila 1,41 ha. Ličko-goransko područje sa ŠG Gospić, Ogulin i Delnice imalo je: u 1967. god. 8 rasadnika sa površinom od 49,30 ha, a u 1968. god. 6 rasadnika sa površinom od76,50 ha. U tom je području god. 1966. bilo 12 rasadnika sa površinom 32,06 ha, tako da se tu s obzirom na god. 1966. broj rasadnika u 1968. god. smanjio za 6 (50%), ali se njihova površina povećala za 44,44 ha (58"´,´«) iz razloga što su neki manji rasadnici napušteni, a neki su (na području Delnica i Gospića) svoju površinu povećali. To se vidi iz prosječne veličine rasadnika koja sada iznosi 12,75 ha dok je god. 1966. bila 5,39 ha. Dalmatinsko područje sa ŠG Knin, Sinj, Zadar, Šibenik, Drniš, Split, Makarska i Dubrovnik održavalo je: u 1967. god. 17 rasadnika sa površinom od 11,31 ha, a u 1968. god. 15 rasadnika sa površinom od 12,91 ha. U tom je području bilo god. 1966. također 15 rasadnika sa površinom od 13,73 ha, pa je prema tome broj rasadnika u god. 1968. ostao nepromijenjen tek je obrađena površina nešto smanjenja (6%). Prosječna veličina rasadnika iznosi 0,86 ha, dok je godine 1966. iznosila 0,91 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 35 <-- 35 --> PDF |
TABELARNI PREGLED PODATAKA O ŠUMSKIM RASADNICIMA —1 0 X) -j 1 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 1. 2. 1. 2. 3. 1. 2. 1 4. 5. 6. 7. 8. 9. NA PODRUČJU SR HRVATSKE U GODINI 1968. Tab. II Šumska o M cd Broj biljaka o KS »Ä H gospodarstva i ustanove 5 X) 0PH I a a rt t ci -Q s-H .a-a P-tuJZ o 2 ca a > L rt w-0 r-> a tu rto a ^ 2 3 4 5 6 7 8 9 ŠG Osijek ŠG Bilje ŠG Vinkovci Nizinsko područje istočne 13 19 9 59,42 39,50 27,47 684100 772010 302740 208500 96000 34 — 60 684100 980510 398740 Hrvatsk e Ukupno : 41 126.39 1758850 304500 94 2063350 %> ŠG Bjelovar ŠG Našice ŠG Nova Gradiška ŠG Podravska Slatina ŠG Slavonska Požega ŠG Varaždin ŠG Zagreb ŠG Koprivnica ŠG Sisak ŠG Kutina ŠG Slavonski Brod ŠG Karlovac 21,58»/» : 26 Prigorsko i srednje brdsk o područje 6 4 3 1 9 23 12 7 2 5 12 23,09»/» 47,89 12,45 11,62 12,30 13,75 28,10 64,58 29,44 11,60 34,00 19,25 19,24 85,25»/» 386600 35360 23080 49280 24300 111310 193190 173470 27500 149800 258370 44160 14,75»/» 4224010 1301250 1227000 1136100 1169000 1833800 3292040 1474740 607900 589000 4098430 1162270 — 9 3 — 136 838 8 16 — 30 36 100»/» 4610610 1336610 1250080 1185380 1193300 1945110 3485230 1648210 635400 738700 4356800 1206430 Jug. institut za četinjače Jastrebarskc > 1 8,00 — 4191000 — 4191000 Ukupno : 110 310,22 1476420 26306540 1076 27782960 "Vo 57,89»/» 56,68´/» 5,31»/» 94,69»/» 100»/» ŠG Buzet saŠG Delnice ŠG Senj dijelom Hrvatsk o primorsk o 10 s Istro m 8 14,57 6,69 — — 319900 488600 215 65 319900 488600 Ukupno : 18 21,26 — 808500 280 808500 "Vo 9,47»/o 3,88% 100»/» 100»/» ŠG Gospić ŠG Ogulin ŠG Delnice Ličko goransko područje 1 2 3 32,00 20,00 24,50 — — — 5721800 1528500 2573700 — — — 5721800 1528500 2573700 Ukup n o : 6~ 76,50 — 9824000 — 9824000 »/o 3,15»/o 13,98»/» 100»/o 100»/, ŠGŠGŠG Knin Sinj Zadar 1 1 3 0,59 3,00 0.91 2280 — — 177000 — 367000 — 10 66 179280 — 367000 ŠG Šibenik ŠG Drniš ŠG Split ŠG Makarska ŠG Dubrovnik ŠG Metković Dalmatinsko područj e 2 1 3 1 2 1 2,00 1,00 1,81 0,80 2,50 0,30 — 8700 — — — 20000 77000 136000 — 50300 100000 10500 67 5 68 23 25 — 77000 144700 — 50300 100000 30500 Ukupno : 15 12,91 30980 917800 264 948780 Vo 7,89»/» 2,31»/» 3,27»/» 96,73»/» 100»/» |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 36 <-- 36 --> PDF |
REKAPITULACIJA 1968. Broj rasad. Površina Listače Četinjače Ukupno Nizinsko područje istočne Hrvatske »/o 41 21,58»/o 126,39 23,09Vo 1758850 85.25»/o 304500 14,75»/» 2063350 100»/o Prigorsko brdsko područje 110 57,89Vo 310,22 56,68t0/<> 1476430 5,31»/o 26306540 94,69% 27782970 100% Hrvatsko primorsko područje s Istrom *>/o 18 9,47»/o 21,26 3,88% — 808500 100% 808500 100% Ličko goransko područje 6 o/o 3,15´°/» 76,50 13,98´% — 9824000 100»/o 9824000 100% Dalmatinsko područje 15 7,89% 12,91 2,3 rv» 30980 3,27% 917800 96,73% 948780 100% Ukupno : 190 547,28 3266260 38161340 41427600 i0 /o lOOVo 100% 7,88% 92,12% 100% _BROJ I VRSTA BILJAKA ŠUMSKOG DRVEĆA UZGOJENIH U ŠUMSKIM RASADNICIMA GOD 1967. I 1968. U 209 rasadnika na površini od 638,70 ha uzgojeno je u 1967. god. svega 42,190.300 biljaka od kojih je bilo 3,510.710 biljaka listača i 38,679.420 biljaka četinjača. U 190 rasadnika na površini 547,28 ha uzgojeno je u 1968. god. 3,266.260 biljaka listača i 38,161.340 biljaka četinjača tj. svega 41,427.600 biljaka. Usporedimo li ove podatke sa onima iz 1966. god. vidimo, kako je to već naprijed istaknuto, da je broj rasadnika opao za 21 (10%), a njihova se površina smanjila za 68,55 ha (11,1%). Pritom je ukupni broj biljaka listača smanjen za preko 1,500.000 (31,2%) a četinjača za preko 7,000.000 (15,4%), tako da se koncem godine 1968. nalazilo u rasadnicima za preko 8,500.000 (17%) manje biljaka nego koncem godine 1966. Brojčana stanja biljaka u rasadnicima posljednje 2 godine mijenjala su se u pojedinim područjima Hrvatske prema tabelarnim podacima ovako: u rasadnicima nizinskog područja istočne Hrvatske nalazilo se: God. bilj. listača bilj. četinjača svega biljaka 1966. 1,861.400 124.000 1,985.400 1967 1,693.170 54.000 1,747.170 1968. 1,758.850 304.500 2,063.350 U rasadnicima Prigorsko-brdskog pod: ručja: 1966. 2,882.270 28,946.150 31,828.420 1967. 1,784.630 30,095.350 31,879.980 1968. 1,476.430 26,306.540 27,782.970 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 37 <-- 37 --> PDF |
U rasadnicima Hrvatsko-primorskog područja sa Istrom: 1966. 22.200 897.540 919.740 1967. 24.100 867.470 891.570 1968. — 808.500 808.500 U rasadnicima Ličko-goranskog područja: 1966. — 14,911.060 14,911.060 1967. — 7,486.800 7,486.800 1968. — 9,824.000 9,824.000 U rasadnicima Dalmatinskog područja: 1966. 36.830 263.820 300.650 1967. 8.810 175.800 184.610 1968. 30.980 917.800 948.780 Iz ovih brojčanih podataka možemo zaključiti, da je u odnosu prema godini 1966. brojčano stanje biljaka u rasadnicima Istočn e Hrvatsk e vrlo malo izmijenjeno. Uzgojeno je nešto manje biljaka listača (5,5%) ali je broj biljaka četinjača povećan (145,5´%). U rasadnicima Prigorsko brdskog područja bilo je koncem, godine 1968. za 12,7% manje biljaka nego god. 1966. Biljaka listača manje je uzgojeno za 48,8% a četinjača za 9,1%. U rasadnicima Hrvatsko-primorskog područja nalazilo se koncem godine 1968. čak za 34,1% manje biljaka četinjača nego godine 1966. U tim se rasadnicima posljednje 3 godine ne uzgajaju biljke listača. Na malim površinama (12,91 ha) rasadnika Dalmatinsko područ j a uzgojeno je u god. 1968. razmjerno znatno više biljaka četinjača nego goidine 1966., za više od 215%, dok je biljaka listača uzgojeno u tim rasadnicima za 15,8% manje. Nemamo dovoljno prostora, da po pojedinim područjima šumskih gospodarstava detalnjo prikažemo kako se u rasadnicima posljednje dvije godine kretalo.brojčano stanje biljaka za svaku vrstu drveća u odnosu na 1966. god. Usporediti ćemo ta brojčana stanja tek za neke i najvažnije vrste biljaka listača i četinjača. Godine 1966. u svim je našim rasadnicima broj biljaka topola , pretežno klona 1-214 zajedno sa biljkama drugih vrsta topola iznosio 3,618.690. Godine 1967. njihov je broj opao na 2,454.230, a 1968. čak na 1,821.890. To znači da je proizvodnja topolovih sadnica danas gotovo za polovicu manja nego što je bila godine 1966. Uzgajanje vrbovi h biljaka je u porastu. Dok su godine 1966. bile u rasadnicima manje količine tih biljaka koje nismo u prikazu te godine niti zabilježili, godine 1967. nalazilo se u njima 355.230 biljaka a koncem godine 1968. bilo ih je preko 567.000. Najviše ih je uzgojeno u Bilju — preko 191.700 koimada. Bagremovi h biljaka uzgojeno je godine 1968. gotovo dvostruko nego godine 1966., preko 470.000 komada, od toga najviše u rasadnicima Slavonskog Broda (150.000) i Zagreba (103.400). U rasadnicima na području ŠG Bjelovar uzgojilo se u godini 1968. oko 193.000 hrastovi h biljaka. Od biljaka ostalih listača najviše se uzgajale jasenov e i johin e biljke. Godine 1966. bilo ih je u našim rasadnicima 310.670, godine 1967. 245.920, a godine 1968. 84.800, što znači, da je i njihov broj do danas znatno opao. Slično je i sa biljkama crn e johe . Dok ih je god. 1966. evidentirano 430.160, godine 1967. ima ih 211.000, a godine 1968. tek 116.930. Broj j a vo r ovi h biljaka također je opao, tako da ih je godine 1968. bilo samo u rasadniku ŠG Koprivnica 4170 komada, a i broj lipovi h biljaka iznosio je tek 15.000, dok se te biljke godine 1966. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 38 <-- 38 --> PDF |
uzgojile u više rasadnika i u većem broju. Orahov e biljke uzgajale su se u rasadnicima na području Bjelovara, Koprivnice i Kutine u manjim količinama — svega oko 19.130 komada. Neki naši rasadnici obiluju sa razmjerno mnogo vrsta parkovnog i ukrasnog drveća i grmlja. Mi ćemo ovdje navesti za neke rasandike broj vrsta tog bilja, koje se tu nalazilo koncem godine 1968. Tako se npr. u rasadnicima na području Vinkovaca nalazilo 60 vrsta, Osijeka 34, Slavonskog Broda 30, Senja 64, Zadra 66, Šibenika 67, Buzeta 215 a u svim rasadnicima na području Zagreba nalazilo se čak 838 vrsta, dakako mnogi su od tih rasadnika imali i više zajedničkih vrsta. Iz rekapitulacija brojčanih podataka za godine 1967. i 1968. vidimo, da je ukupno brojčano stanje crnogorični h biljaka bilo u tim godinama približno jednako. Ali, ako ga usporedimo sa godinom 1966. tada je u godini 1968. bilo biljaka četinjača za 17,0% manje. Svrstamo li količine biljaka crnogoričnog drveća po vrstama, koje su rasadnici imali u prošle tri godine, tada dobivamo ove pregledne podatke: Ostale God. Smreka Bijeli bor Crni bor Borovac Ariš Duglazija vrste 1966. 22,308.500 5,095.040 2,100.610 7,515.940 4.560.300 1,932.900 1,370.490 1967. 14,473.450 8,460.410 1,880.730 7,763.350 4,325.750 1,076.360 699.340 1968. 13,995.080 7,757.260 2,690.240 7,350.600 4,010.620 1,062.510 1,295.010 Iz ovog brojčanog pregleda možemo općenito zaključiti da je brojčano stanje biljaka četinjača bilo koncem godine 1968. kod nekih vrsta znatno manje nego godine 1966. Ističe se, da je najviše smanjen broj smrekovi h i duglazijini h biljaka i to smrekovih za 37,2% a duglazijinih za 45,2%. Broj biljaka bijelog a bor a porastao je u odnosu na godinu 1966. za 52,2% a crnog bora za 28%. Broj borovčevih biljaka približno je ostao na istoj visini, dok je broj ariševi h manji za 12%. Broj biljaka ostalih crnogoričnih vrsta drveća (jela, omorika, alepski i primorski bor i dr.) pao je u godini 1967. gotovo na polovicu od onog u godini 1966., ali je u 1968. skoro dostigao brojčano stanje od prije dvije godine. ZDRAVSTVENO STANJE ŠUMSKIH RASADNIKA U GODINI 1967. I 1968. Iako raspoloživi podaci o zdravstvenom stanju naših šumskih rasadnika u posljednje dvije godine nisu potpuni, ipak možema zaključiti, da je ono bilo općenito uzevši zadovoljavajuće. Primjećuje se, da i ovoga puta nije u nekim rasadnicima obraćena pažnja i onim manjim štetnicima i štetama, koje je također trebalo u izvještajima navesti, tako da su ti štetnici i štete iz ovog pregleda izostali. Podatke o uzročnicima šteta, bolesti i šetnicima prikazat ćemo prema vrstama drveća na kojima su ustanovljeni i lokalitetima na kojima su nađeni. LISTACE Štetne gljive Cryptodiaporthe populea (Sacc.) Butin — Syn. Dothichiza populea Sacc et Biard. god. 1967. — ŠG Osijek, Podravska Slatina, Zagreb. — God. 1968. ŠG Osijek i Bilje. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Melampsora sp. — God. 1967. ŠG Osijek, Bilje, Bjelovar, Varaždin, Zagreb. Slavonski Brod, Karlovac, Senj, Knin, Zadar, Split. — Godine 1968. ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci, Nova Gradiška, Knin, Sinj i Zadar. Drepanopeziza punctiformis, Gremen — konidijska forma Marssonina brunnea (Eilet Ev.) P. Mag. God. 1967. — ŠG Bilje, Vinkovci, Bjelovar, Nova Gradiška, Podravska Slatina, Kutina, Slavonski Brod. Godine 1968. — ŠG Bilje, Osijek, Vinkovci, Nova Gradiška, Varaždin, Slavonski Brod. Valsa sordida N. — God. 1967. Vinkovci. Topole i vrbe Štetni insekti Tetranychidae (grinje) — God. 1967. i 1968. ŠG Bilje. Trips — God. 1967. i 1968. ŠG Bilje. Melasoma tremulae L. — God. 1967. ŠG Bjelovar, Karlovac. Melanophila picta Pali. — God. 1967. ŠG Bilje, Osijek. Phyllodecta vitellinae L. — God. 1967. ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci, Bjelovar, Nova Gradiška, Podravska Slatina, Varaždin, Zagreb. Melasoma populi L. — God. 1967. ŠG Vinkovci, Nova Gradiška, Podravska Slatina, Slavonska Požega, Varaždin, Zagreb, Karlovac, Drniš. God. 1968. ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci, Zagreb, Drniš. Bictiscus populi L. — God. 1967. i 1968. ŠG Osijek, Bilje i Vinkovci. Cruptorrynchus lapathi L. — God. 1967. ŠG Vinkovci, Nova Gradiška, Podravska Slatina, Varaždin. — God. 1968. ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci, Zagreb, Slavonski Brod. Chlorophanus viridis L. — God. 1968. ŠG Vinkovci. Haltica sp. — God. 1968. ŠG Bilje, Nova Gradiška. Plagiodera versicolor Laich. — God. 1967. ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci, Bjelovar, Zagreb. — God. 1968. ŠG Osijek, Vinkovci, Zagreb. Saperda populnea L. — God. 1967. — ŠG Vinkovci, Zagreb. — God. 1968. ŠG Vinkovci, Varaždin, Zagreb. Dasyneura marginetorquenis — God. 1968. ŠG Vinkovci, Nova Gradiška. Pontania viminalis — God. 1968. ŠG Vinkovci, Nova Gradiška. Trichocampus viminalis Fali. — God. 1967. ŠG Bilje, Vinkovci. Acronycta megacephala — God. 1967. ŠG Vinkovci. Clostera (Pygera) anastomosis L. — God. 1967. ŠG Vinkovci. Dicranura vinula L. — God. 1968. ŠG Vinkovci. Lithocolletis populifoliella Fr. — God. 1967. ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci. Nycteola asiatica — God. 1967. ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci. Phyllocnistis suffusella Z. — God. 1967. ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci, Podrav ska Slatina. — God. 1968. ŠG Osijek, Bilje, Zagreb. Paranthrene (Sciapteron) ta.banijormis, Roth. — God. 1967. ŠG Bilje, Bjelovar, Podravska Slatina, Koprivnica. — God. 1968. ŠG Osijek, Vinkovci, Nova Gradiška, Varaždin, Koprivnica. Pygaera pigra — God. 1967. ŠG Vinkovci. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Stilponotia (Leucoma) Salicis L. — God. 1967. ŠG Vinkovci. Ceresa bupalus Fabr. — God. 1967. i 1968. ŠG Vinkovci. Croesus septentrionalis L. — God. 1967. ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci, Nova Gra diška, Podravska Slatina, Varaždin. Cimbex sp. — God. 1967. ŠG Bilje, Vinkovci. — God. 1968 ŠG Bilje, Vinkovci, Osijek. Javor Štetne gljive Rhytisma acerinum Pers. — God. 1967. ŠG Nova Gradiška, Varaždin. — God. 1968. ŠG Varaždin. Divlji kesten Guingardia aesculi (Pk.) Stek. — God. 1967. ŠG Varaždin, Rijeka. — God. 1968. ŠG Rijeka. Jasen Štetni insekti Stereonychus fraxini L. — God. 1967. ŠG Vinkovci. Lyta vesicatoria L. — God. 1967. i 1968. ŠG Zagreb. Platana Štetni insekti Lythocolletis platani Ltgr. — God. 1967. ŠG Varaždin, Zagreb. Ruža Štetna gljiva Microsphaera alphitoides Griff. — God. 1968. ŠG Varaždin. ČETINJAČE Smreka Štetni insekti C7ierm.es sp. — God. 1967. i 1968. ŠG Zagreb, Karlovac. Bor Štetne gljive Septoria acicola. -— God, 1967. ŠG Bjelovar, Karlovac. Melampsora pinitorqua Rostr. — God. 1967. ŠG Bjelovar, Varaždin, Zagreb. Lophodermium pinastri Schrad (Cher.) — God. 1967. ŠG Bjelovar, Podravska Slatina, Varaždin, Zagreb, Karlovac. — God. 1968. ŠG Varaždin, Zagreb, Koprivnica, Karlovac, Sen,j Rijeka, Ogulin, Institut Jastrebarsko. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Ariš Štetni insekti Cacoecia piceana L. — God. 1967. ŠG Bjelovar. — God. 1968. ŠG Nova Gradiška. Coleophora laricella Hb. — God. 1967. SG Bjelovar. — God. 1968. ŠG Nova Gradiška. Borovac Štetna gljiva Hypoderma brachysporum Tub. — God. 1967. ŠG Bjelovar Varaždin, Zagreb, Karlovac. — God. 1968. ŠG Bjelovar. Štetni insekti Pineus strobi L. — God. 1968. ŠG Zagreb God. 1968. ŠG Osijek, Bilje, iVnkovci, Varaždin, Nematode sp. — God. 1967. i 1968. ŠG Varaždin. NA RAZNIM VRSTAMA Aphididae (lisne uši). — God. 1967. ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci, Podravska Sla tina, Varaždin. — Karlovac, Rijeka, Zagreb. ŠTETNICI U TLU Gljive uzročnici truleži korijenja, sjemenja i polijeganja biljaka. Fusarium sp. Botrytis cinerea, Pythium de Baryanum, Phitophthora omnivora itd. God. 1967. ŠG Bjelovar, Nova Gradiška, Slavonski Brod, Institut Ja strebarsko, Senj, Zadar, Šibenik. — Godine 1968. ŠG Bjelovar, Slavonski Brod, Zadar, Drniš, Rijeka. ŠTETNIINSEKTI Gryllotalpa gryllotalpa L. — God. 1967. ŠG Bjelovar, Našice, Zagreb, Zadar. Elateridae — God. 1967. ŠG Senj. Grčice hrusta — God. 1967. ŠG Nova Gradiška, Varaždin, Zagreb, Senj, Ogulin. —God. 1968. ŠG Zagreb, Vinkovci, Karlovac. Voluharice — God. 1968. ŠG Bilje. Miševi — God. 1967. ŠG Bjelovar. Krtice — God. 1967. ŠG Zagreb. Puževi — God. 1968. ŠG Makarska. ŠTETE OD DIVLJACI God. 1967. Bjelovar, Zagreb. God. 1968. Osijek, Bilje, Bjelovar. ŠTETE OD ABIOTSKIH FAKTORA Mra z — God. 1967. ŠG Zagreb, Karlovac, Senj, Ogulin, Sinj. — God. 1968. ŠG Osijek, Vinkovci, Podravska Slatina, Zagreb, Karlovac, Senj. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Suš a — God. 1967. ŠG Našice, Podravska Slatina, Zagreb, Senj. — God. 1968. ŠG Osijek, Bjelovar, Zagreb, Slavonski Brod, Senj. Pregrijavanje tla — God. 1968. ŠG Senj. Tuč a — God. 1967. ŠG Bilje, Vinkovci, Bjelovar, Podravska Slatina, Zagreb, Karlovac. — God. 1968. ŠG Osijek, Bilje. Vjeta r — God. 1967. Osijek. — God. 1968 Bilje. Štetna primjena herbicida — God. 1967. ŠG Bilje, Bjelovar, Podrav ska Slatina. — God. 1968. ŠG Osijek, Belovar. Ovaj je pregled štetnika i šteta u našim šumskim rasadnicima u posljednje dvije godine svakako nepotpun, jer mnogi izvještaji nisu sadržavali sve podatke koje su trebali da sadrže. Ponovno ističemo da će stručnjaci, zaduženi za pregeld rasadnika, trebati ubuduće obratiti što veću pažnju ne samo na pojavu karantenskih bolesti i štetnika, već i na pojavu drugih ekonomski štetnih biljaka i životinja. Važno će biti vršiti opažanja o pojavi štetnog k or o v a te evidentirati štete, koje gotovo stalno biljkama nanose abiotski faktori. Ne smije se zanemariti ni stanje tla na kome se biljke uzgajaju, jer o zdravosti tla mnogo zavisi zdravstveno stanje biljaka i njihova otpornost prema štetnim biotskim i abiotskim faktorima. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Iz iznesenih podataka vidimo, da je koncem 1968. god. bio broj šumskih rasadnika, zatim njihova površina, a i broj biljaka znatn o manji nego prije dvije godine. Na čitavom području Hrvatske danas je 21 rasadnik manje nego 1966. god. dok je ukupna površina svih rasadnika smanjena za 68,55 ha ili za 11,1´%. Broj rasadnika i njihove površine najviše su smanjene u nizinsko m području istočne Hrvatske kao i prigorsko brdskom području. U Hrvatsko-primorskom području sa Istrom i u Dalmatinsko m području te su površine tek neznatno smanjene. U Ličko-go ransko m su područj u površine rasadnika povećane za više od 100fl/o i ako je njihov broj smanjen za 50% što je svakako znak racionalizacije iako to nije došlo do izražaja u proizvodnji biljaka, koja je tu najjače smanjena, čak za 34,2%. U nizinskom je području Hrvatske, unatoč smanjenja broja rasadnika i njihove površine, brojčano stanje biljaka koncem 1968. ostalo gotovo nepromijenjeno. U svim je ostalim područjima, izuzev Dalmatinskog, proizvodnja biljaka, kako smo već i prije vidjeli, više ili manje znatno opala. U Dalmatinskom je području proizvodnja biljaka povišena čak za 215% što je dobar znak za buduća pošumljavanja i podizanje kultura u tom našem šumama najdeficitanijem kraškom području, dakako, ako se sa povećanjem proizvodnje biljka i dalje nastavi u još daleko većoj mjeri. Činjenica, da je koncem godine 1968. brojčano stanje topolovih sadnica svedeno na polovicu od onog u godini 1966. osobito zabrinjava, s obzirom na postavljeni plan podizanja topolovih kultura i proizvodnje topolovog drveta na kojem bazira za budućnost planirana industrija celuloze. Isto tako zabrinjava i znatno smanjenje proizvodnje sadnica crnogoričnih vrsta drveća. Ona je smanjena u Prigorsko-brdskom, a još jače u Ličko-goranskom području. Ako još tomu dodamo, da se u šumskim rasadnicima Hrvatsko-primorskog |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 43 <-- 43 --> PDF |
i Ličko-goransko g područja praktički ni sada ne uzgajaju listače za podizanje i popunjavanje ugroženih sastojina tih područja, onda se mora zamisliti nad njihovom budućom obnovom. Znamo da je veliki dio jelovih sastojina Gorskog kotara i Like napadnut od moljca jelovih iglica. Iglice napadnutih stabala otpadaju, stabla se suše i sastojine prorjeđuju. Trebati će u najskorije vrijeme riješiti problem zamjene za posušene jelove sastojine. Priroda radi prepolako. Treba u što kraće vrijeme u rasadnicima uzgojiti milijune sadnica smreke, duglazije i onih vrsta listača, koje odgovaraju fitosociološkom sastavu i ekološkim okolnostima tih sastojina, kao što su vrste javora, jasena i dr. Možemo općenito reći da je zdravstveno stanje šumskih rasadnika u Hrvatskoj u posljednje dvije godine bilo dobro. Najviše su bile ugrožene topolove i borove biljke. Na topolovim biljkama nađeno je preko 30 raznih štetnika, od kojih se po brojnijim lokacijama i mjestimičnim štetama ističu gljive : Cryptodiaporthe populea (Sacc.) — Syn., Dothichiza populea Sacc. et Biard, Melampsora sp., Dreponopeziza punctiformis G r e m e n — konidijska forma Marsonina brunea (Eilet) P. Magu. te insekti: Melasoma populi L., Cryptorrynchus lapathi L., Plagiodera versicolor Laich, Saperda populnea L. i Saperda Carcharias L. Borove su biljke u posljednje dvije godine u mnogim našim rasadnicima na području ŠG Bjelovara, Podravske Slatine, Karlovca, Koprivnice, Senja, Rijeke i Zagreba dosta stradale od osipa iglica Lophodermium pinastri Schrad (Chev). Svuda su poduzete mjere da se spriječi daljnje širenje te štetne bolesti. Pojava ostalih štetnih gljiva i insekata bila je najčešće pojedinačna, lokalnog značenja, te u većini slučajeva nisu prouzrokovane štete od većeg ekonomskog značenja, a neki od njih nisu načinili nikakve štete, tako da stručnjaci zaduženi za pregled rasadnika nisu smatrali potrebnim da ih evidentiraju. Lokalno su se pojavile u rasadnicima i štete od v o 1 u h a r i ca (Bilje), miševa (Bjelovar), krtica (Zagreb) te puževa (Makarska). U nekim rasadnicima na području Bjelovara, Bilja, Osijeka, i Zagreba bilo je i šteta od divljači . Kako se iz naprijed iznesenih podataka vidi, zabilježeno je s obzirom na brojna područja, razmjerno malo šteta od abiotski h faktora. Tu se ističu štete od mraza, suše i tuče. U rasadnicima Bilja, Bjelovara, Osijeka i Podravske Slatine evidentiranes u i štete od primjene herbicid a što upozorava na oprez pri toj metodi borbe sa korovom. Završavajući ovaj rad zahvaljujemo se svim onim suradnicima na terenu, koji su nam svojim izvještajima pružili iscrpne i vjerne podatke o zdravstvenom stanju pregledanih rasadnika. Hvala i stručnom suradniku Stjepanu Opalički dipl. inž. šumarstva, koji se trudio oko svrstavanja podataka u pregledne tabele. |