DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Suš a — God. 1967. ŠG Našice, Podravska Slatina, Zagreb, Senj. — God. 1968. ŠG Osijek, Bjelovar, Zagreb, Slavonski Brod, Senj. Pregrijavanje tla — God. 1968. ŠG Senj. Tuč a — God. 1967. ŠG Bilje, Vinkovci, Bjelovar, Podravska Slatina, Zagreb, Karlovac. — God. 1968. ŠG Osijek, Bilje. Vjeta r — God. 1967. Osijek. — God. 1968 Bilje. Štetna primjena herbicida — God. 1967. ŠG Bilje, Bjelovar, Podrav ska Slatina. — God. 1968. ŠG Osijek, Belovar. Ovaj je pregled štetnika i šteta u našim šumskim rasadnicima u posljednje dvije godine svakako nepotpun, jer mnogi izvještaji nisu sadržavali sve podatke koje su trebali da sadrže. Ponovno ističemo da će stručnjaci, zaduženi za pregeld rasadnika, trebati ubuduće obratiti što veću pažnju ne samo na pojavu karantenskih bolesti i štetnika, već i na pojavu drugih ekonomski štetnih biljaka i životinja. Važno će biti vršiti opažanja o pojavi štetnog k or o v a te evidentirati štete, koje gotovo stalno biljkama nanose abiotski faktori. Ne smije se zanemariti ni stanje tla na kome se biljke uzgajaju, jer o zdravosti tla mnogo zavisi zdravstveno stanje biljaka i njihova otpornost prema štetnim biotskim i abiotskim faktorima. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Iz iznesenih podataka vidimo, da je koncem 1968. god. bio broj šumskih rasadnika, zatim njihova površina, a i broj biljaka znatn o manji nego prije dvije godine. Na čitavom području Hrvatske danas je 21 rasadnik manje nego 1966. god. dok je ukupna površina svih rasadnika smanjena za 68,55 ha ili za 11,1´%. Broj rasadnika i njihove površine najviše su smanjene u nizinsko m području istočne Hrvatske kao i prigorsko brdskom području. U Hrvatsko-primorskom području sa Istrom i u Dalmatinsko m području te su površine tek neznatno smanjene. U Ličko-go ransko m su područj u površine rasadnika povećane za više od 100fl/o i ako je njihov broj smanjen za 50% što je svakako znak racionalizacije iako to nije došlo do izražaja u proizvodnji biljaka, koja je tu najjače smanjena, čak za 34,2%. U nizinskom je području Hrvatske, unatoč smanjenja broja rasadnika i njihove površine, brojčano stanje biljaka koncem 1968. ostalo gotovo nepromijenjeno. U svim je ostalim područjima, izuzev Dalmatinskog, proizvodnja biljaka, kako smo već i prije vidjeli, više ili manje znatno opala. U Dalmatinskom je području proizvodnja biljaka povišena čak za 215% što je dobar znak za buduća pošumljavanja i podizanje kultura u tom našem šumama najdeficitanijem kraškom području, dakako, ako se sa povećanjem proizvodnje biljka i dalje nastavi u još daleko većoj mjeri. Činjenica, da je koncem godine 1968. brojčano stanje topolovih sadnica svedeno na polovicu od onog u godini 1966. osobito zabrinjava, s obzirom na postavljeni plan podizanja topolovih kultura i proizvodnje topolovog drveta na kojem bazira za budućnost planirana industrija celuloze. Isto tako zabrinjava i znatno smanjenje proizvodnje sadnica crnogoričnih vrsta drveća. Ona je smanjena u Prigorsko-brdskom, a još jače u Ličko-goranskom području. Ako još tomu dodamo, da se u šumskim rasadnicima Hrvatsko-primorskog |