DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 43 <-- 43 --> PDF |
i Ličko-goransko g područja praktički ni sada ne uzgajaju listače za podizanje i popunjavanje ugroženih sastojina tih područja, onda se mora zamisliti nad njihovom budućom obnovom. Znamo da je veliki dio jelovih sastojina Gorskog kotara i Like napadnut od moljca jelovih iglica. Iglice napadnutih stabala otpadaju, stabla se suše i sastojine prorjeđuju. Trebati će u najskorije vrijeme riješiti problem zamjene za posušene jelove sastojine. Priroda radi prepolako. Treba u što kraće vrijeme u rasadnicima uzgojiti milijune sadnica smreke, duglazije i onih vrsta listača, koje odgovaraju fitosociološkom sastavu i ekološkim okolnostima tih sastojina, kao što su vrste javora, jasena i dr. Možemo općenito reći da je zdravstveno stanje šumskih rasadnika u Hrvatskoj u posljednje dvije godine bilo dobro. Najviše su bile ugrožene topolove i borove biljke. Na topolovim biljkama nađeno je preko 30 raznih štetnika, od kojih se po brojnijim lokacijama i mjestimičnim štetama ističu gljive : Cryptodiaporthe populea (Sacc.) — Syn., Dothichiza populea Sacc. et Biard, Melampsora sp., Dreponopeziza punctiformis G r e m e n — konidijska forma Marsonina brunea (Eilet) P. Magu. te insekti: Melasoma populi L., Cryptorrynchus lapathi L., Plagiodera versicolor Laich, Saperda populnea L. i Saperda Carcharias L. Borove su biljke u posljednje dvije godine u mnogim našim rasadnicima na području ŠG Bjelovara, Podravske Slatine, Karlovca, Koprivnice, Senja, Rijeke i Zagreba dosta stradale od osipa iglica Lophodermium pinastri Schrad (Chev). Svuda su poduzete mjere da se spriječi daljnje širenje te štetne bolesti. Pojava ostalih štetnih gljiva i insekata bila je najčešće pojedinačna, lokalnog značenja, te u većini slučajeva nisu prouzrokovane štete od većeg ekonomskog značenja, a neki od njih nisu načinili nikakve štete, tako da stručnjaci zaduženi za pregled rasadnika nisu smatrali potrebnim da ih evidentiraju. Lokalno su se pojavile u rasadnicima i štete od v o 1 u h a r i ca (Bilje), miševa (Bjelovar), krtica (Zagreb) te puževa (Makarska). U nekim rasadnicima na području Bjelovara, Bilja, Osijeka, i Zagreba bilo je i šteta od divljači . Kako se iz naprijed iznesenih podataka vidi, zabilježeno je s obzirom na brojna područja, razmjerno malo šteta od abiotski h faktora. Tu se ističu štete od mraza, suše i tuče. U rasadnicima Bilja, Bjelovara, Osijeka i Podravske Slatine evidentiranes u i štete od primjene herbicid a što upozorava na oprez pri toj metodi borbe sa korovom. Završavajući ovaj rad zahvaljujemo se svim onim suradnicima na terenu, koji su nam svojim izvještajima pružili iscrpne i vjerne podatke o zdravstvenom stanju pregledanih rasadnika. Hvala i stručnom suradniku Stjepanu Opalički dipl. inž. šumarstva, koji se trudio oko svrstavanja podataka u pregledne tabele. |