DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 43     <-- 43 -->        PDF

i Ličko-goransko g područja praktički ni sada ne uzgajaju listače za
podizanje i popunjavanje ugroženih sastojina tih područja, onda se mora zamisliti
nad njihovom budućom obnovom. Znamo da je veliki dio jelovih sastojina
Gorskog kotara i Like napadnut od moljca jelovih iglica. Iglice napadnutih
stabala otpadaju, stabla se suše i sastojine prorjeđuju. Trebati će u najskorije
vrijeme riješiti problem zamjene za posušene jelove sastojine. Priroda radi
prepolako. Treba u što kraće vrijeme u rasadnicima uzgojiti milijune sadnica
smreke, duglazije i onih vrsta listača, koje odgovaraju fitosociološkom sastavu
i ekološkim okolnostima tih sastojina, kao što su vrste javora, jasena i dr.


Možemo općenito reći da je zdravstveno stanje šumskih rasadnika
u Hrvatskoj u posljednje dvije godine bilo dobro. Najviše su
bile ugrožene topolove i borove biljke.


Na topolovim biljkama nađeno je preko 30 raznih štetnika, od kojih se po
brojnijim lokacijama i mjestimičnim štetama ističu gljive : Cryptodiaporthe
populea (Sacc.) — Syn., Dothichiza populea Sacc. et Biard, Melampsora sp.,
Dreponopeziza punctiformis G r e m e n — konidijska forma Marsonina brunea
(Eilet) P. Magu. te insekti: Melasoma populi L., Cryptorrynchus lapathi L.,
Plagiodera versicolor Laich, Saperda populnea L. i Saperda Carcharias L.


Borove su biljke u posljednje dvije godine u mnogim našim rasadnicima
na području ŠG Bjelovara, Podravske Slatine, Karlovca, Koprivnice, Senja,
Rijeke i Zagreba dosta stradale od osipa iglica Lophodermium pinastri Schrad
(Chev). Svuda su poduzete mjere da se spriječi daljnje širenje te štetne bolesti.
Pojava ostalih štetnih gljiva i insekata bila je najčešće pojedinačna, lokalnog
značenja, te u većini slučajeva nisu prouzrokovane štete od većeg ekonomskog
značenja, a neki od njih nisu načinili nikakve štete, tako da stručnjaci zaduženi
za pregled rasadnika nisu smatrali potrebnim da ih evidentiraju.


Lokalno su se pojavile u rasadnicima i štete od v o 1 u h a r i ca (Bilje),
miševa (Bjelovar), krtica (Zagreb) te puževa (Makarska).


U nekim rasadnicima na području Bjelovara, Bilja, Osijeka, i Zagreba bilo
je i šteta od divljači . Kako se iz naprijed iznesenih podataka vidi, zabilježeno
je s obzirom na brojna područja, razmjerno malo šteta od abiotski h
faktora. Tu se ističu štete od mraza, suše i tuče. U rasadnicima Bilja,
Bjelovara, Osijeka i Podravske Slatine evidentiranes u i štete od primjene
herbicid a što upozorava na oprez pri toj metodi borbe sa korovom.


Završavajući ovaj rad zahvaljujemo se svim onim suradnicima na terenu,
koji su nam svojim izvještajima pružili iscrpne i vjerne podatke o zdravstvenom
stanju pregledanih rasadnika. Hvala i stručnom suradniku Stjepanu Opalički
dipl. inž. šumarstva, koji se trudio oko svrstavanja podataka u pregledne
tabele.