DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 45 <-- 45 --> PDF |
DEDUKTIVNA ŠUMSKA TAKSA ILI INDUKTIVNA CIJENA ZA DRVO NA PANJU? Kako je poznato, šumska taksa utvrđuje se deduktivnim računanjem polazeći od tržišne cijene šumskog drvnog proizvoda. Od te cijene odbijaju se svi troškovi i (neka redovna) dobit (odnosno fond) iskorišćivanja tog konkretnog drvnog sortimenta pod konkretnim uvjetima (transportne prilike, relacija ukupnog šumskog transporta, i dr) — razumljivo, bez utrošene cijene drva na panju koja se time upravo izračunava... (1) Iz toga proizlazi da tako izračunata šumska taksa sadrži i diferencijalne zemljišne rente položaja (jer čim su manji troškovi ukupnog šumskog transporta to su veće razlike do maksimalnog objektivnog iznosa koji u tu svrhu sadrži tržišna cijena)... A poznato je da zemljišne rente položaja uopć e ne ovise o proizvodnji drva na panju — već isključivo o djelatnosti iskorišćivanja šuma... (1) O samoj proizvodnji drva na panju ovise količina, kvaliteta i asortiman drvnog prirasta. Budući da troškovi pa i cijena proizvodnje drvnog prirasta, po njegovoj jedinici mjere (ili tačnije po njegovim jedinicama mjere), ovise o plodnosti staništa i o stanju šumskih sastojina — očigledno je da proizvodnja drva na panju stvara diferencijalne zemljišne rente plodnosti... (1) Odatle slijedi, da s gledišta praćenja količine, kvalitete i asortimana drvne mase (osnovne ili prirasta) pri određenim staništima i šumskim sastojinama putem novčanog sintetskog pokazatelja — treba od šumske takse oduzet i diferencijalne zemljišne rente položaja... To pak znači da treba kao sintetski pokazatelj uzeti induktivno izračunate cijene proizvodnje drvne mase! (1) To je nužno , ako se želi putem novčanog pokazatelja pratiti količina, kvaliteta i asortiman drvne mase. To se vidi po tome: u toku obračunskog razdoblja samo jedna npr. novosagrađena šumska komunikacija može — pri istom »cjeniku šumskih taksa« — tako izmijeniti konkretne transportne uvjete, da konkretne šumske takse porastu i tako zamagle rastenje ili opadanje količine, kvalitete i asortimana drvne mase. Tako i pored istih šumskih taksa, zbog različitih transportnih uvjeta, gubi se tražena paralelnost odnosnih novčanih pokazatelja s naturalnim stanjima. To, drugim riječima, ugrožav a praćenje održavanja drvne mase putem novčanih pokazatelja, dovodi do izračunavanja netačn e vrijednosti drvnog prirasta, i si. Odatle neminovno slijedi, da drvnu masu pri određenim staništima i šumskim sastojinama sintetski novčano treba pratiti putem jediničnih induktivno izračunatih cijena proizvodnje. One, konstantne, jedine će vjerno pratiti količine, kvalitete i asortimane drvnih masa koje interesiraju djelatnost proizvodnje drva na panju... One uopće ne će reagirati na promjene transportnih uvjeta interesantnih samo za djelatnost iskorišćivanja šuma... Kako da se izračunaju induktivne cijene po jedinicama drvnih sortimenata drva na panju? Potrebno je utvrditi npr. za neku jedinicu trajno g šumskog gospodarenja (npr. šumsko-gospodarsku jedinicu, šumsko-gospodarsku cjelinu ili seriju, šumsko-privredno područje) prosječne godišnj e redovne (ne investicione) troškove proizvodnje drva na panju i rasporediti ih na jedinice drvnih sortimenata iz (prosječno-periodski) godišnje g drvnog prirasta, a zatim ih povećati za određeni postotak (neke redovne) dobiti (odnosno fonda) proizvođača drva na panju. Ili još bolje prosječnu godišnj u ukupnu cijenu proizvodnje drva na panju potrebno je rasporediti na jedinice drvnih sortimenata iz (prosječno-periodski) godišnje g drvnog prirasta. (1) |