DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Takvo raspoređivanje je jedino objektivno i teorijski ispravno, jer vodi računa o tržišnim cijenama ali i o cijenama drva na mjestima gdje ne sadrži nikakvih diferencijalnih zemljišnih renti položaja. To znači da takvo raspoređivanje vodi računa o tržišno-društvenom vrednovanju rada u proizvodnji drva na panju, na temelju njome stvorene količine, kvalitete i asortimana drva na panju. A to nas upravo interesira pri bilanciranju konkretnog uspjeha proizvodnje drva na panju! Takvo raspoređivanje uvažava upravo one odnose cijena između jedinica pojedinih drvnih sortimenata koje važe u potencijalnim sjecištima u ekonomski opravdanom najnepovoljnijem razredu transportnih troškova pri kojem su deduktivno izračunate šumske takse svih drvnih sortimenata još uvijek pozitivne. Prema »zakonu račvanja šumskih taksa«, između vrednijeg drvnog sortimenta A i manjevrijednog sortimenta B, što je razred transportnih troškova nepovoljniji — odnosi su šumskih taksa veći (1) (tj. konkretno upravo mak simalni , a to znači veći od svih mogućih odnosa na bazi tržišnih [to su najblaži odnosi] cijena ili ostalih šumskih taksa)... Prema tome, ti maksimalni odnosi putem takvih analognih induktivnih cijena stimuliraju proizvodnju vrednijih, tj. deficitnijih drvnih sortimenata — upravo onoliko koliko to društvo putem tržišta priznaje opravdanim u datim društvenim uvjetima. OPĆE INDUKTIVNE CIJENE ILI KONKRETNE (REGIONALNO RAZLIČITE) INDUKTIVNE CIJENE DRVA NA PANJU? Pod općim cijenama ovdje razumijemo one koje se odnose na svijet, odnosno kontinent, pa i pojedinu zemlju (odnosno njihova tržišta drvom)... Zasad je vrlo teško u nekoj zemlji služiti se i tržišnim cijenama svjetskog ili kontinentalnog tržišta drvom, zbog različitih standarda drvnih proizvoda koji važe u pojedinoj zemlji, zbog različitih odnosa ponude i potražnje pojedinih drvnih sortimenata pojedine vrste drveća i dimenzije u pojedinoj zemlji, zbog često netačnih ključeva manje konvertibilne valute pojedine zemlje, zbog različitih »mjesta prodaje« drvnih sortimenata u pojedinim zemljama, i si. (3) Prema tome, dolaze u obzir uglavnom opće cijene koje se odnose na neku zemlju... — Ako je ta zemlja kapitalističkog sistema privređivanja ili socijalističkog sistema privređivanja tipa samoupravljanja (npr. Jugoslavija), gdje svaka privredna organizacija treba u načelu pozitivno financijski poslovati (inače podliježi tzv. likvidaciji poslovanja!) — opća zemaljska cijena privređivanja putem tla (pomoću poljoprivrede, šumarstva, i si.) teorijski treba se temeljiti na onim najneprikladnijim uvjetima zemljišta (odnosno šume) pri kojima nužno treba da se proizvodi da bi se pokrile društvene potrebe putem tržišta (drva). Takva opća zemaljska cijena ima nivo tzv. »lažne socijalne vrijednosti« (5), pa osigurava svima koji privređuju uz bolje uvjete zemljišta (odnosno šume) manje ili veće diferencijalne zemljišne rente (pri proizvodnji drva na panju — zemljišne rente plodnosti, monopolne zemljišne rente, i si.). Ako se u takvim zemljama ne želi normirati kalkulativna opća zemaljska induktivna cijena drva na panju, budući da se ona sama na tržištu ne oblikuje odvojeno od tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma — ne preostaje drugo nego da je normiraju za sebe same šumsko-privredne organizacije. U tom slučaju u zemlji će postojati konkretne (regionalno različite) induktivne cijene drva na panju. Te konkretne induktivne.cijene drva na panju u pravilu će se temeljiti na prosječnim uvjetima privređivanja putem tla (šuma) u konkretnoj čitavoj šumsko-pri |