DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 51 <-- 51 --> PDF |
vrednoj organizaciji, ili u njezinim pojedinim šumsko-gospodarskim cjelinama, odnosno šumsko-gospodarskim jedinicama kao teritorijama trajnog šumskog gospodarenja. Pri tome će u prvom slučaju pojedine šumsko-gospodarske cjeline iste šumsko-privredne organizacije ostvarivati konkretnu plansku ekstra- dobit, odnosno konkretni planski ekstra-gubitak — s obzirom na induktivne cijene koje odgovaraju prosjeku čitave šumsko-privredne organizacije. U drugom slučaju će pojedine šumsko-gospodarske jedinice iste šumsko-gospodarske cjeline, odnosno šumsko-privredne organizacije, ostvarivati konkretnu plansku ekstra-dobit, odnosno konkretni planski ekstra-gubitak — s obzirom na induktivne cijene koje odgovaraju prosjeku pojedine šumsko-gospodarske cjeline konkretne šumsko-privredne organizacije. ltd. Te ekstra-dobiti, odnosno ti ekstra-gubici — posljedice su različitih plodnosti staništa i šuma, pojava monopola, i si. unutar iste šumsko-privredne organizacije, iste njezine šumsko- gospodarske cjeline. Analogno i pojedina šumsko-privredna organizacija unutar svoje induktivne cijene, tj. odnosnog financijskog normativa za reprodukciju posječenog drva na panju, nerazlučeno obuhvaća stanovitu plansku ekstra- dobit, odnosno stanoviti planski ekstra-gubitak — s obzirom na neutvrđene induktivne cijene koje bi odgovarale prosjeku čitave zemlje. —´ Ako je pak ta zemlja socijalističkog sistema privređivanja tipa državnog socijalizma, gdje svaka privredna organizacija ne treba u načelu pozitivno financijski poslovati već treba financijski pozitivno poslovati samo čitava privreda zemlje ujedinjena putem državno-socijalističkog budžeta (suglasno tzv. sumarnom zakonu vrijednosti) — opća zemaljska cijena privređivanja putem tla (pomoću poljoprivrede, šumarstva, i si.) treba se temeljiti na prosječnimuvjetima (staništa, odnosno šuma) određene zemlje — kao i pri industrijskim proizvodnjama — iako još nisu tehnički savladane razlike plodnosti, položaja, i si. (1) Takva opća zemaljska cijena pri konkretnim boljim ili gorim uvjetima od prosječnih osigurava pojedinim proizvođačima stanovite konkretne planske ekstra-dobiti ili ekstra-gubitke. Oni se ovdje unutar određene zemlje u pravilu potiru — ne uzrokujući dakle prave diferencijalne zemljišne rente (pri proizvodnji drva na panju — zemljišne rente plodnosti, monopolne zemljišne rente, i si.). Pri takvim zemljama redovito će biti moguće sabrati vjerodostojne podatke o tečajnom drvnom prirastu te o prosječnim tečajnim godišnjim troškovima odnosno cijeni proizvodnje drva na panju. U njima će dakle biti moguće, unutar opće važećeg sistema normiranju prodajnih cijena proizvođača — normirati i kalkulativne opće zemaljske induktivne cijene po jedinicama mjere pojedinih šumskih drvnih sortimenata na panju... Te induktivno normirane cijene pri pojedinom proizvođaču drva na panju uzrokovat će stanovite konkretne planske ekstra-dob:t´, odnosno ekstra-gubitke — ali u čitavoj zemlji ne će uzrokovati prave diferencijalne zemljišne rente plodnosti! (1) — Razumljivo, ni u zemljama kapitalističkog sistema privređivanja ni u zemljama socijalističkog sistema privređivanja tipa državnog socijalizma ili samoupravljanja — induktivne cijene drva na panju ne će uzrokovati nikakvih konkretnih planskih ekstra-razlika, niti diferencijalnih zemljišnih renti — položaja... To stoga što ove ovise o troškovima ukupnog šumskog transporta, dakle o troškovima iskorišćivanja šuma, a ne ovise o troškovima proizvodnje drva na panju! Ukoliko je drvna masa sintetski novčano iskazana putem općih zemaljskih induktivnih cijena drva na panju, imat će vrijednosni oblik općegzemaljskog nivoa, pa će npr. po ha biti uporediva unutar cijele određene zemlje! |