DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Taj opći zemaljski karakter tom vrijednosnom obliku izražavanja konkretnih
drvnih masa omogućuju upravo različite konkretne diferencijalne zemljišne
rente, odnosno ekstra-razlike — plodnosti pojedinih šumskih kompleksa!


ZAKLJUČCI


1) U obračunskom razdoblju količina, kvaliteta i asortiman početne, završne
i posječene drvne mase na panju, pa i drvnog prirasta, može se sintetski
pri bilanciranju uspjeha proizvodnje drva na panju pratiti paralelno jedino
novčanim konstantnim »induktivnim cijenama proizvodnje po jedinicama drvnih
sortimenata na panju«.


2) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na
panju« mogu se iskalkulirati na temelju prosječno godišnje ukupne cijene proizvodnje
prosječno godišnjeg drvnog prirasta na panju te šumskih taksa po
jedinicama drvnih sortimenata ekonomski opravdanog razreda najnepovoljnijih
transportnih troškova pri kojem su šumske takse svih drvnih sortimenata
još uvijek pozitivne.


3) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na
panju« ne sadrže nikakvih diferencijalnih zemljišnih renti položaja, odnosno
planskih ekstra-dobiti ili ekstra-gubitaka zbog položaja. To je i pravilno, jer
te razlike stvara djelatnost iskorišćivanja šuma, a ne djelatnost proizvodnje
drva na panju — koja nas ovdje jedina interesira.


4) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na
panju« teorijski mogu se temeljiti na ekonomski opravdanim najgorim uvjetima
plodnosti (staništa, šuma) pri kojima treba još proizvoditi da bi se pokrile
društvene potrebe za drvom. U tom slučaju su one opće, obično zemaljske,
i svaka šumsko-privredna organizacija putem njih ostvaruje nikakvu ili
stanovitu diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti, odnosno obično plansku
ekstra-dobit ili ekstra-gubitak zbog plodnosti. One su uporedive za sve šumsko-
privredne organizacije u svijetu, odnosno na kontinentu, obično u zemlji.


5) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na
panju« u državno-socijalističkim uvjetima s jedinstvenim državno-socijalističkim
budžetom mogu se temeljiti na prosječnim uvjetima plodnosti (staništa,
šuma) u državi. U tom slučaju su one opće zemaljske, i svaka šumsko-privredna
organizacija putem njih ostvaruje nikakvu ili stanovitu plansku ekstra-dobit
ili ekstra-gübitak plodnosti; sve te razlike potiru se u granicama države. I te
cijene su uporedive za sve šumsko-privredne organizacije u zemlji.


6) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na
panju« u uvjetima takvog kapitalizma koji ne normira cijene ili u uvjetima
socijalizma tipa samoupravljanja koji ne normira cijene — mogu se temeljiti
na prosječnim uvjetima pojedine šumsko-privredne organizacije ili njezinih
pojedinih šumsko-gospodarskih cjelina ili šumsko-gospodarskih jedinica. U
tom slučaju radi se o konkretnim tj. regionalno različitim (prema plodnosti
staništa, šuma) »induktivnim cijenama po jedinicama drvnih sortimenata na
panju«, koje su faktično karaktera »regionalnih financijskih normativa za jednostavnu
biološku reprodukciju na panju posječenog drva« (4). U tom slučaju
te induktivne cijene odnosno financijski normativi za biološku reprodukciju
posječenog drva nerazlučno sadrže manju ili veću diferencijalnu zemljišnu
rentu plodnosti, a nižim teritorijalnim jedinicama od one za koju su utvrđene
pružaju mogućnost da ostvare stanovitu ili nikakvu plansku ekstra-dobit, odnosno
ekstra-gübitak, plodnosti — koji se potiru u okviru teritorijalne jedinice