DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Taj opći zemaljski karakter tom vrijednosnom obliku izražavanja konkretnih drvnih masa omogućuju upravo različite konkretne diferencijalne zemljišne rente, odnosno ekstra-razlike — plodnosti pojedinih šumskih kompleksa! ZAKLJUČCI 1) U obračunskom razdoblju količina, kvaliteta i asortiman početne, završne i posječene drvne mase na panju, pa i drvnog prirasta, može se sintetski pri bilanciranju uspjeha proizvodnje drva na panju pratiti paralelno jedino novčanim konstantnim »induktivnim cijenama proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju«. 2) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju« mogu se iskalkulirati na temelju prosječno godišnje ukupne cijene proizvodnje prosječno godišnjeg drvnog prirasta na panju te šumskih taksa po jedinicama drvnih sortimenata ekonomski opravdanog razreda najnepovoljnijih transportnih troškova pri kojem su šumske takse svih drvnih sortimenata još uvijek pozitivne. 3) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju« ne sadrže nikakvih diferencijalnih zemljišnih renti položaja, odnosno planskih ekstra-dobiti ili ekstra-gubitaka zbog položaja. To je i pravilno, jer te razlike stvara djelatnost iskorišćivanja šuma, a ne djelatnost proizvodnje drva na panju — koja nas ovdje jedina interesira. 4) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju« teorijski mogu se temeljiti na ekonomski opravdanim najgorim uvjetima plodnosti (staništa, šuma) pri kojima treba još proizvoditi da bi se pokrile društvene potrebe za drvom. U tom slučaju su one opće, obično zemaljske, i svaka šumsko-privredna organizacija putem njih ostvaruje nikakvu ili stanovitu diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti, odnosno obično plansku ekstra-dobit ili ekstra-gubitak zbog plodnosti. One su uporedive za sve šumsko- privredne organizacije u svijetu, odnosno na kontinentu, obično u zemlji. 5) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju« u državno-socijalističkim uvjetima s jedinstvenim državno-socijalističkim budžetom mogu se temeljiti na prosječnim uvjetima plodnosti (staništa, šuma) u državi. U tom slučaju su one opće zemaljske, i svaka šumsko-privredna organizacija putem njih ostvaruje nikakvu ili stanovitu plansku ekstra-dobit ili ekstra-gübitak plodnosti; sve te razlike potiru se u granicama države. I te cijene su uporedive za sve šumsko-privredne organizacije u zemlji. 6) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju« u uvjetima takvog kapitalizma koji ne normira cijene ili u uvjetima socijalizma tipa samoupravljanja koji ne normira cijene — mogu se temeljiti na prosječnim uvjetima pojedine šumsko-privredne organizacije ili njezinih pojedinih šumsko-gospodarskih cjelina ili šumsko-gospodarskih jedinica. U tom slučaju radi se o konkretnim tj. regionalno različitim (prema plodnosti staništa, šuma) »induktivnim cijenama po jedinicama drvnih sortimenata na panju«, koje su faktično karaktera »regionalnih financijskih normativa za jednostavnu biološku reprodukciju na panju posječenog drva« (4). U tom slučaju te induktivne cijene odnosno financijski normativi za biološku reprodukciju posječenog drva nerazlučno sadrže manju ili veću diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti, a nižim teritorijalnim jedinicama od one za koju su utvrđene pružaju mogućnost da ostvare stanovitu ili nikakvu plansku ekstra-dobit, odnosno ekstra-gübitak, plodnosti — koji se potiru u okviru teritorijalne jedinice |