DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 6     <-- 6 -->        PDF

PROSJEČNE VISINE BILJAKA Tb. 1
Jednogodišnji sijanci
s
broj
RODITEL J I
? đ*
RI
E P EII
Tcm
I CIII
I J A
IV
Aritmetička
sredina
cm
101
102
150
131
S.fragilis L.
(Mp1)
Sfragilis L.
(MpD
S.alba L.
V87
Üa.xS.avar.
vitellina)VA6
Sfragilis L.
(IV)
S.alba L
V100
S.fragilis L.
(IV)
S.alba L.
V95
62´07
127´22
6A´A8
97´22
82´AA
145´18
75´22
12 A´33
8 3% A
126´96
91 ´07
131´50
73´70
1A9´11
9A´33
100´78
75´A1
137´12
81´22
113´A6


Dvogodišnji sijanci


S R OD I TE LJ I RE P E T 1cm
C 1 J A A r i t m e t i č k a
broj ? cm
66 Sfragilis L.
(MpD
S.fragilis L.
(IV) 227´50 152´41 218´05 199´32
68 Sfragilis L.
(MpD
Salba var.
vitellinaCVIl) 255´70 265´33 227´23 249´A2
72 Salba L.
V 87
Sfragilis L.
(IV) 259´61 15A´78 329´AA 2A7´9A
71 S.albaV87
L. S.albaV 95
L. 2 98´67 218´05 200´33 239´01


Opaska: Svako tretiranje - repeticija predstavlja srednju vrijednost od 27 podataka kod jednogodišnjih
sijanaca, a 18 podataka kod dvogodišnjih


Određivanjem količina suhe tvari lišća ustanovili smo da unutarvrsni hibridi
bijele vrbe imaju općenito najmanju količinu suhe tvari, što vrijedi za
jednogodišnje i dvogodišnje sijance.


Međuvrsni hibridi istraživanih vrsta imaju u pojedinim slučajevima i do
2,5 puta veće količine suhe tvari lišća od unutarvrsnih hibrida bijele vrbe dok
se u tom pogledu bijela i krhka vrba izjednačuju ili pak krhka vrba ima veće
količine suhe tvari lišća.


Prema istraživanjima Burger-a (1948) volumni prirast nekog stabla
ovisan je u prvom redu o težini odnosno površini lišća (iglica), a koja stoji u
uskoj vezi s veličinom krošnje. Ova se pojava koristi i u praktičnom uzgoju
šuima kada se određenim uzgojnim zahvatima kod mladih sastojina ostavljanjem
manjeg broja stabala po jedinici površine (do određene granice) ne gubi
na prirastu. Ako pojedino stablo s istom ili čak manjom težinom lišća stvara
više drvne tvari, asimilacijska aktivnost njegovog lišća je veća.


Prema Wehrmann-u (1959) kao mjera asimilacijske aktivnosti lišća
(iglica) mogu poslužiti koncentracije mineralnih hraniva u lišću kada drugi
faktori rasta ne ograničavaju rast drveća kao npr. svjetlo, opskrbljenost vodom,
ugljičnim dioksidom i si.


Ako su objekt istraživanja vrste s jednakim količinama lišća, tada se može
očekivati korelativna veza između rasta i koncentracija mineralnih hraniva u
lišću. U protivnom, kao što je to i u našem slučaju treba tražiti vezu između
rasta i ukupnih količina mineralnih hraniva u lišću. Zbog toga smo u našem
radu i uspoređivali rast biljaka sa količinama mineralnih hraniva u lišću.