DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Nakon što se snimač i radnici dobro uvježbaju u tom radu, dobivaju se vrlo dobri rezultati snimanja, koji su pouzdano tačni, a znatno su jeftiniji od podataka dobivenih snimanjem na neki od prethodno spomenutih načina. ZAKLJUČCI Iz prethodnih razmatranja o primjeni radio-tehnike u iskorišćivanju šuma, možemo izvući slijedeće zaključke: 1) Primjena radio-tehnike u iskorišćivanju šuma novost je i vrši se u zemljama s visoko razvijenom i modernom tehnologijom. Suvremeno iskorišćivanje šuma u brdskim i planinskim šumama na vrletnim i teško prohodnim terenima razvija se sve više u pravcu primjene specijaliziranih šumskih strojeva snabdjevenim radio-uredajima. 2) Svrha je primjene radio-tehnike u iskorišćivanju šuma: da se pojednostavni i učini efikasnijom služba prenošenja informacija; da se pojednostavni, olakša pa i zamijeni rad radnika pri izvođenju teških radnih operacija na terenu; da se poveća proizvodnost rada na sječi, izradi i transportu drva. 3) Primjena radio-tehnike ostvaruje se do sada pri izvođenju radnih operacija (sječa, izrada i izvlačenje drva pomoću žičara te utovar cijelih debala u kamione), pri uspostavljanju radio-veza na terenu, pri znastvenom istraživanju rada u iskorišćivanju šuma. U Jugoslaviji su neka šumska gospodarstva počela s primjenom radio-veza pomoću ručnih tranzistorskih primo-predajnih radio- stanica dometa do 6 km kao i jačih primo-predajnih radio-stanica dometa od 30 do 100 km. 4) Dosadašnja iskustva na primjeni radio-tehnike u iskorišćivanju šuma u inozemstvu i u našoj zemlji — dobra su i najbolja preporuka za daljnje uvođenje radio-tehnike u šumarstvu. 5) Jugoslovenska radio-industrija proizvodi ručne tranzistroske primo-predajne radio-stanice dometa do 6 km, kao i specijalizirane primo-predajne radio- stanice dometa do 100 km namijenjene za šumarstvo i druge potrošače. Te radio-stanice mogu se uspješno koristiti za uspostavljanje radio-veza na području šumskih gospodarstava. Ostali radio-uređaji, koji se upotrebljavaju za izvođenje radnih operacija u iskorišćivanju šuma — za sada se ne proizvode kod nas. Budući da ti posljednji nisu tako složene konstrukcije, niti naročito skupi — postoje realne mogućnosti da se i ti uređaji proizvode u našoj zemlji. No, za to treba doći inicijativa od zainteresiranih u šumarstvu. LITERATURA 1. Cvetkovi ć M. — Vrbava c P.: »Osnovi tranzistorske tehnike«. Beograd. 1968. 2. Daud t W.: »Radiotehnika I, II i III dio«. Zagreb, 1961. 3. Dragovi ć I.: »Mikrofon, osobine i primjena«. Beograd, 1966. 4. M a r k o v i ć A.: »Opšti priručnik za raidotehniku«. Beograd, 1965. 5. Milosavljevi ć R.: »Radio-predajnici«. Beograd, 1963. 6. Norveški institut za šumarska istraživanja Voliebekk: Dokumentacioni mateterijali o istraživanju mogućnosti primjene radio-tehnike u iskorišćivanju šuma. 7. Richte r H.: »Nova škola radiotehnike i elektronike I, II, III, IV i V dio«. Zagreb, 1968. 8. Sam s et I.: »Timber Transportation with a Bell 204-B Helicopter in the Mountainous Regions of Norway«. Vollebekk, 1964. 9. Skaa r R.: »Biltransport av hele stammer«. Det Norske Skogforsöksvesen, Driftsteknisk Rapport Nr. 6, Vollebekk, 1967. 10. Tijani ć M.: »Elektrotehnika za radioamatere«. Beograd, 1967. 11. Zida n A.: »Priručnik za popravak radio-prijemnika«. Zagreb, 1965. |