DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 77 <-- 77 --> PDF |
aktivan su potporanj dobivanju visokog i postojanog uroda poljoprivrednih kultura. U carskoj Rusiji radovi na selekciji šumskih vrsta drveća ograničavali su se na pokusne sa najboljim stablima odabranim u prirodnim uvjetima. U sovj. periodi od 30-tih godina izvode se selekcijski radovi planski sa mnogim vrstama šumskog drveća. Pojedinačno odabiranje osnovano na pojavi i proučavanju unutarvrsnih promjena kod drveća, omogućilo je da se odvoje mnoge forme koje se odlikuju brzim rastom, kvalitetom drveta i ploda, količinom smole, otpornošću spram trulenja i dr. Znatni su uspjesi postignuti dobivanjem novih formi i sorti putem hibridizacije i usmjerenog uzgoja hibridnog potomstva. Naročito plodnim pokazali su se radovi na selekciji topola, ariša i hrasta. Sa genetskog gledišta kao teorijske osnovice selekcije, dobiveni su zanimljiiv podaci o umjetnoj mutagenezi i poliploidiji, a tako i u proučavanju heterozisa. Mnogo se radi na organizaciij elitnog sjemenarstva (uglavnom četinjača) na osnovici odabiranja plus-stabala u sastounama i osnivanju sjemenskih plantaciia. Razrađene su originalne metode kalemljenja četinjača. Velika dostignuća na području selekcije i sjemenarstva, vezana su sa radovima Sukačeva, Jablokova, Aljbenskog, Pjatnickog, Pravdina, Bogdanova i dr. Vindo mjesto u šumarskoj nauci zauzima taksacija i uređivanja šuma. Velik doprinos u njihov razvitak unijeli su učenjaci starijeg pokoljenja: Orlov, Tjurin, Šustov, Tolstoles, Zaharov i dr. Oni su 20-tih i 30-tih godina izvršili obilna istraživanja o zakonitosti strukture sastojina i na toj osnovici sastavili tablice prirasta, drvnih masa i sortimenata. Tridesetih godina oblikovalo se i počelo razvijati učenje Tret´jakova o elementima šume. U to je doba i Tjurin otkrio zakon raspodjele stabala po debljinskim stepenima i relativnim veličinama. Iskorišćavanje zakonitosti u izmjeni obličnih brojeva i zavisnosti o visini i obličnom koeficijentu omogućilo je primjenu monografske metode za određivanje drvne mase dubećih stabala i sastojina (akad. Anučin). Sovj. je nauka predložila originalne metode određivanja tekućeg prirasta pojedinačnih stabala i sastojina. Učenjaci i pronalazači (Lesproe´kt) konstruirali su nove mjerače pribore i instrumente iskorišćavajući fizičke zakone: optičke visinomjere, visinodaljinomjere, dendometre, optičku prizmu Anučina za određivanje kružne plohe stabala i drvne mase po kružnim primjernim plohama i dr. Novi pribori povisuju tačnost procjene šuma i skraćuju vrijeme kod taksacije. Za izmjeru areala šuma uvelike služi avijacija i primjena spektrozonalne aero-fotosnimke. Razrađene su i usavršavaju se nove metode taksacije. Kroz cijelu periodu razvoja sovj. uređivanja šuma, usavršavala se instrukcija o uređivanju šuma, tako, da danas odrazuje najnovija dostignuća nauke. Poslije Revolucije osnovana je ekonomika šumarstva, a prije su se rjojedina ekonomska istraživanja osnivala na postavkama vulgarne političke ekonomije. Reforma ekonomike i organizacije šumoprivrede na bazi marksističko-lenjinističke teorije, počela je koncem 20-tih godina. U to su doba u centru pažnje bila pitanja zrelosti šuma i eksploatacija. Daljnja se istraživanja tiču ekonomske klasifikacije šuma, strukture, razmještaja i diamike potrošnje drva, metoda planiranja šumoprivrede, organizacije rada i tehničkog normiranja itd. Danas su ekonomski problemi postali neraskidljivo vezani sa istraživanjima u šumoprivredi. Osobito su vrijedni radovi prof. Bogoslovskoga o zrelosti šume i o ekonomskoj ocjeni šumskog fonda; akad. Perehod´a o osnovama šumarske ekonomike; Ivaškeviča i Cymenka o eksploataciji i obnovi šumskog fonda Dalekog istoka. Udžbenike o ekonomici šumarstva izdali su: prof. Vasiljev, Voronin, Motovilov i Sudačkov (1959 i 1965). Momentano ekonomisti obrađuju pitanja intenzifikacije šumoprivrede, povišenja efektivnosti šumskogospodarskih mjera i usavršavanja planiranja. Veći su uspjesi postignuti i u zaštiti šuma od kukaca i bolesti. Sada se provode istraživanja biološkim metodama borbe i u kombinaciji sa kemijskim mjerama. Tu su se pojavila dva smjera: iskorišćavanje entomofaga kao prirodnih bioregulatora broja štetnika i razrada bakterioloških metoda. Počelo se i sa virusnim preparatima. Predložene su i metode borbe sa štetnicima u kombinaciji sa šumoprivrednim mjerama (prof. Voroncov) što će osigurati povišenje biološke otpornosti šume. Razrađene su i efektivne mjere (agrotehničke i kemijske) borbe sa bolestima biljaka u rasadnicima (Lophodermium pinastri). Posljednjih je godina predložen specijalni sistem mjera proti nekrozno- kanceroznih bolesti. U carskoj se Rusiji nisu provodila istraživanja o borbi sa šumskim požarima. Počelo se tek 30-tih godina našeg vijeka. 303 |