DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 80 <-- 80 --> PDF |
cStcana Alcucna lilecatuca Köstlcr J. N., Brückner E., B ibelriethex H.: Die Wurzeln der Waldbäume, Untersuchungen zur Morphologie der Waldbäume in Mitteleuropa (Korijenje šumskog drveća, Prilog izučavanju morfologije šumskog drveća srednje Evrope). Nakladnik Paul Parey, Hamburg- Berlin 1968. Knjiga ima 135 fotografija, crteža i grafikona, 20 tabela i ukupno 284 stranice. Ova je knjiga prvi iscrpan prikaz dosadašnjih saznanja o zakorjeniivanju šumskog drveća srednje Evrope. To je djelo rezultat 12-godišnjeg napora profesora Köstlera i njegovih suradnika u Institutu za šumarska istraživanja u Münchenu. U predgovoru knjige profesor Köstlcr opisuje historijat istraživanja zakorjenjivanja šumskog drveća i napominje, da je već pred 100 godina K. Gayer postavio zahtjev da se sprovedu komparativni pokusi s ciljem da se utvrdi kako tvore korijenje različite vrste šumsko» drveća, različite starost i u raznim tikovima tala. Osim Gavera autor snominje brojne istraživače (Duhamel du Monceau, G. L. Hartig, H. Cotta, G. König) i naglašava da problem proučavanja zakorienjivanja šumskog drveća datira od samoa početka šumarske struke. U našem je stoljeću takvih istraživanja sve više. Na XII kongresu IUFRO, održanom 1956. godine u Oxfordu, predlaže Köstler u 23. sekciji te organizacije da se proučavanja zakorjenjivanja šumskog drveća intenziviraju. Prijedlog je nrihvaćen i ta istraživanja dobivaju iza toga posebno mjesto i značaj. Profesor Köstler napominje da su Brückner i Bibelriether znatno doprinijeli izlaženju knjige. Brückner je 1950. godine predložio da se izda atlas korijenja najvažnijih vrsta šumskog drveća. To je prihvaćeno ,a materijal koji ie pripreman za atlas poslužio je, prema dogovoru, kao građa za ovu knjigu. Bibelriether je radio na sistematskom prikupljanju materijala. Kod to^a su mu pomogli asistenti i naučni suradnici Instituta za šumarska istraživanja u Munchenu. Uvod u knjigu obrađuje pojmove, metode rada i način prikazivanja korijenja s pomoću fotografija i crteža. Iza uvoda slijede tri poglavlja i to: — A. Općenito o korijenju šumskog drveća — B. Zakorjenjivanje šumskog drveća — C. Njega korijenja u uzgaianm šuma U prvom poglavlju autori govore o nasljednim svojstvima i rastu korijenja. Opisani su tipovi korijenove mreže, ritam života, fiziološki i genetski problemi kao i bolesti korijenja šumskog drveća. U tome se poglavlju govori o utjecaju prilika u tlu na tvorbu i rast korijenove mreže šumskog drveća i to o utjecaju vode u tlu, mehaničkih otpora u tlu i kemijskih svojstava tla. U ekološkoj komponenti koja se odnosi na zakorjenjivanje šumskog drveća opisani su utjecaji korijenove mreže na tlo koji se ogledaju u mehaničkom djelovanju (različito prodiranje korijenja raznih vrsta drveća u slojeve tla raznolikog mehaničkog sastava), promjeni kapaciteta tla na zrak, kemijskom djelovanju i dr. U istom je poglavlju govora o srašćivanju korijenia, konkurenciji korijenja, prorašćivanui prostora između stabala korijenjem kao i o mikorizi. U drugom, najopširnijem poglavlju obrađen je način zakorjenjivanja obične smreke, obične jele, običnog (crvehoa) bora, američkog borovca, evropskog i Japanskog ariša ,hrsta lužnjaka, hrasta kitnjaka, crvenog hrasta, obične bukve, običnog graba, malolisne lipe, obične breze, crne johe, običnog jasena, gorskog javora, javora mliječa, klena, gorskog brijesta, nizinskog brijesta, veza i trepetliike. Tu je iscrpno obrađena tendencija razvoja zakorjenjivanja s obzirom na različite razvojne stadije šumskog drveća kao i reagiranje korijenja pojedinih vrsta na prilike u tlu. Manje detaljno je opisano zakoriennvanje crnog bora, sitkanske smreke, nekih forma eurameričkih topola, jarebike, divlje trešnje i bagrema. Treće poglavlje — »Njega korijenja u uzgajanju šuma«, daje upute o onim šumsko-uzgojnim postupcima kod kohh je, za njihovo uspješno rješenie, nužno znanje o zakorjenjivanju šumskog drveća. To je poglavlje podijeljeno u pet dijelova i to: Izbor vrsta drveća Pomlađivanje, Obrada i melioracija tla, Učinak njege sastojina i Problemi genetske prirode. Kod izbora vrsta drveća posebno je opisan razvoj korijenja u mješovitim sastojinama. Tu je opisano prodiranje korijenja pojedinih vrsta drveća u čistim kulturama i u mješovitim sastojinama, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 81 <-- 81 --> PDF |
povoljne kombinacije vrsta drveća za različite edafske prilike, vrste drveća čije se korijenje pokazalo sposobnim za kritična šumska tla (tla teškog mehaničkog sastava, fiziološki plitka tla, šljunci i dr.) kao i problem pošumljivania u nepovoljnim prilikama. Kod pomlađivanja sastojina su opisani problemi koji su u uskoj vezi sa zakorjenjivanjem, a odnose se na prirodno pomlađivanje, sjetvu i sadnju. U onom dijelu poglavlja koji se odnosi na obradu i melioraciju tla onisane su razlike razvoja korijenova sistema u netretiranim površinama s jedne strane i obrađenim i gnojenim površinama s druge strane. Kada autori govore o učinku njege sastojine, ukazuju na potrebu da se daleko više pažnje posveti problemu konkurencije korijenja i proširenju korijenove mreže, srazmjerno s dobi stabala. Tu je posebno opisana njega pomlatka i mladika, a posebno prorijeda. U istom poglavlju autori se ukratko osvrću i na problem klimatskih rasa između kojih su se u nekim slučajevima pokazale diferencije kako u veličini korijenja tako i u tendenciji tvorbe različitih tipova korijenova sistema. Tu se ukazuje i na odnos »nadzemni dio bilike: korijenov sistem« koji je u mnogim slučajevima odlučan za uspjeh sadnje. Iz pregleda literature od 830 naslova vidljivo je koliko je napora uloženo da se sakupi gotovo sve što je do izlaženja knjige objavljeno iz zakorjenjivanja šumskog drveća. Na kraju knjige autori napominju da je njen sadržaj namijenjen kako bi poslužio kao ishodište istraživačima za daljnji rad, šumsko-uzgojnoj nraksi za orijentaciju i pomoć u sprovođenju radova, a studentima kao uvod u dosadašnja saznanja o zakorjenjivanju šumsko? drveća. B. Prpić |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Obavijest PROSLAVA PEDESETGODIŠNJICE FAKULTETSKE NASTAVE NA ŠUMARSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 1. Svečani dio održat će se dne 14. XII 1969. god. od 10 sati u velikoj dvorani Studentskog centra Zagreb, Savska 25. Tom prigodom će se dodijeliti Spomen diplome inženjerima šumarstva koji su diplomirali pred 50 ili više godina. 2. Šumarski simpozij održat će se 15. XII 1969. god. od 9 sati u dvoranama Šumarskog fakulteta Zagreb, Šimunska c. 25. Do sada su najavljeni slijedeći referati: — Prof. dr M. Androić: Značenje određivanja kritične gustoće populacije šumskih štetnika za zaštitu šuma. — Prof. dr D. Klepac: Opadanje prirasta u našim vrijednim hrastovim šumama. — Prof. dr D. Klepac: Značenje i uloga šume u budućnosti. — Prof. dr B. Kraljić: Priprema proizvodnje, optimalna veličina šumarije i zaposljivanje diplomiranih inženjera šumarstva. — Prof. ing. N. Lovrić: Dimenzioniranje kolničkih konstrukcija šumskih puteva. — Prof. dr M. Plavšić: Istraživanje sadanje najpovoljnije sjeeive zrelosti u sastoijnama hrasta lužnjaka. — Dr B. Prpić: Primjena radioaktivnih izotopa u uzgajanju šuma. — Ing. Đ. Rauš: Recentna nalazišta bukve u nizinskim šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. — Ing. S. Tomanić: Neke mogućnosti unapređenja radnog procesa pri sječi, izradi i transportu drva. — Dr I. Trinajstić: O arealu šuma jele u Hrvatskoj. — Prof. dr Z. Vajda: Problemi zaštite šuma od požara u Hrvatskoj. 3. Drvno-industrijski simpozij će se održati također 15. XII 1969. god. u 9 sati u dvoranama Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Šimunska c. 25. Do sada su najavljeni slijedeći referati: — Mr V. Bruci: Spajanje furnira. — Prof. ing. D. Hamm: Energetika parionica i sušionica piljene građe. — M. Lončarić: Kontrola ljepila za drvo. — Prof. ing. N. Lovrić: Suvremena izgradnja i održavanje prometnih površina na pilanskom prostoru. — Ing. B. Ljuljka: Ispitivanje postojanosti lakova i boja. — Prof. dr I. Opačić: Oksidativno izbjeljivanje drva. — Mr Z. Pavlin: Paletizacija. — Ing. I. Popp: Metode ispitivanja materijala zajpovršinsku obradu drva i njihova primjena u industriji proizvodnje namještaja. — M. Rašić: Greške kod obrade drva sa nitrolakom. Nakon održanih referata očekuje se diskusija. ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske — Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuraničev trg 11, tel. br. 36-473 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 — Godišnja pretplata na šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeča 100,00 N. d. Pojedinci 20,00 N. d., studenti i učenici 5,00 N. d. Inozemstv o 10 dolara USA — Tisak : Izdav. tisk. poduzeće »A. G. Matoš« Samobor |