DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Na temelju iznesenog izvršena je slijedeća rajonizacija istraživanih područja Hrvatske: 1. Područje istočne Slavonije — tla na karbonatnom lesu; 2. Područje beskarbonatnih pleistocenskih ilovina i tercijarnih ilovßstih sedimenata: a) srednji dio sjeverne Hrvatske (istočna zona), b) zapadni dio sjeverne Hrvatske (zapadna zona); 3. Područje na kompleksu jezerskih sedimenata mlađeg neogena sjeverne Hrvatske; 4. Područje kiselih paleozojskih matičnih supstrata gora i planina sjeverne Hrvatske te flišolikog mlađe paleozojskog kompleksa Petrove gore i Gorskog kotara; 5. Područje niskog krša (bujadično-vrištinsko područje); 6. Centralno planinsko područje Dinarskog sistema sa vapnenačko-dolomitnom podlogom; 7. Područje Istre i Hrvatskog primorja. Istraživanja su se uglavnom odnosila na automorfna (terestrička) tla, tj. ona, koja bivaju vlažena isključivo putem atmosferskih oborina, bez dodatnog vlaženja podzemnom vodom. Hidromorfna (semiterestrička) tla za sada su od sporednog značenja zla uzgajanje vrsta četinjača kod nas, te su istraživana tek iznimno. Kao temelj za determiniranje pedosistematskih jedinica služila je postojeća »Klasifikacija zemljišta Jugoslavije« od Nejgebauera V. et al. (1963), a zatim noviji prijedlozi dopune iste klasifikacije. Pri tome se vodilo računa o šumarsko- praktičnoj svrsi pretežnog broja istraživačkih zadataka. * 1. Područje istočne Slavonije — tla na karbonatnom lesu Degradirani černozem, eutrofno smeđe i lesivirano smeđe tlo na karbonatnom lesu mogu vrlo dobro poslužiti za podizanje kultura četinjača brzog rasta. Pogodnost istih tala za poljoprivrednu proizvodnju predstavlja osnovni limitirajući faktor sadnje na većim površinama. 2. Područje beskarbonatnih pleistocenskih ilovina i tercijarnih ilovastih sedimenata Područje je dosta prostrano, pretežno pokriveno šumskom asocijacijom hrasta i graba. Obuhvaća donje rubove slavonskih i posavskih brda i gora, zapunjuje bjelovarski bazen te se međurječjem Kupe, Save i Drave proteže dalje prema zapadu. Opisani prostor može se najvećim dijelom poistovjetiti (prema Janekoviću 1967.) sa zonom beskarbonatnih eolskih sedimenata tj. smeđeg (soliflukcionog) i pseudootglejenog prapora. Slijedeći promjene vlažnosti klime u horizontalnom smjeru od sjeveroistoka prema jugozapadu uočava se u načelu povećavanje učešća sedimenata vlažnijeg facijesa, odnosno lesivirana tla prelaze postepeno preko niza evolucionih stadija u pseudoglej. Povećavanje vlažnosti klime u vertikalnom smislu uz obode slavonskih i drugih gora izraženo je sličnom pravilnošću. Značajne pedoekološke razlike između pojedinih sistematskih jedinica unutar ovog područja nameću potrebu za detaljnijom podjelom rJa istočn u i zapadn u zonu . Orjentaciona granica kretala bi se pravcem smjera sjeverozapad- jugoistok, položenim kroz mjesto Vrbovec (40 km istočno od Zagreba). 324 |