DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Karbonatna lapornia rendzina razlučivana je na temelju fiziološki aktivne dubine profila, s kojom se mijenjaju ekološka svojstva tla. Izdvajanje posmeđene izlužene laporne rendzine vršeno je zbog njenog pojavljivanja na površinama, koje su po veličini interesantne zla´ šumsko-uzgojne zahvate. Može se pretpostaviti, da u klimatskim uvjetima Dilj gore ovakva rendzina predstavlja trajniji evolucioni stodij te se ukazuje potreba za detaljnijim istraživanjima. Posmeđene izlužene laporne rendzine javljaju se pretežno povrh mlađih (nižih) facijesa neogena, što nameće potrebu istraživanja eventualne povezanosti tvorbe određenog evolucionog stadija uz specifični matični supstrat, a posebno uz sadržaj CaCOa, koji opada po facijesima od vrha prema podnožju (gornja tabela). U slučaju postojanja takve veze bilo bi moguće u budućim istraživanjima vršiti efikasnije kartografsko izlučivanje određenog razvojnog stadija tla na neogenim naslagama uz pomoć detaljne geološko-litološke karte SFRJ 1 : 25.000 koja je u izradi. Prvenstveni zadatak pedoloških istraživanja za potrebe pošumljavanja s četinjama ma predmetnom području sastoji se od pažljivog otkrivanja i kartografskog izlučivanja lesiviranih tala na laporu i lesiviranih tala na pliocenskim pijescima, na kojima se može preporučiti širi izbor vrsta četinjačia. U uži izbor povoljnih tala dolazi također i gore opisana izlužena posmeđena laporna rendzina. Uspjeh pošumljavanja s četinjačama na karbonatnim lapornim rendzina- ma problematičan je osobito ako je fiziološki aktivna dubina plića. Visoki sadržaj CaCO,-) znatno ograničava izbor vrsta četinjača, a sadnja na mnogim južnim ekspozicijama sa termofilnom vegetacijom može se smatrati zaštitnom mjerom. Pronalaženje mogućnosti aktiviranja ovih površina u smislu podizanja kultura četinjača brzog rasta predstavlja slijedeći važan istraživački zadatak. Kod toga neke već postojeće kulture na sličnim staništima (lokalitet Zavinje i dr.) mogu pružiti korisne indikacije. Na kraju potrebno je spomenuti, da se u okviru istog područja mjestimice javlja kompleks jezerskih sedimenata starijeg neogena i oligocena u čijem sastavu dolaze tvrdi vapneni lapori, grebenski vapnenci i škriljave tvrde gline. Za sada ne raspolažemo sa dovoljno podataka za davanje osvrta o seriji tala povrh opisanog matičnog supstrata. 4. Područje kiselih paleozojskih matičnih supstrata gora i planina sjeverne Hrvatske te flišolikog mlađepaleozojskog kompleksa Petrove gore i Gorskog kotara Ovim područjem obuhvaćeni su najizdignutiji dijelovi gora i planina sjeverne Hrvatske. Psunj, Papuk i Moslavačku Goru najčešće izgrađuju granit, gnajs, tinjčcv´ škriljevci i filiti, a u Zagrebačkoj gori dolaze i zeleni škriljevci. Flišoliki permo-karbonski kompleks (mlađi paleozoik) Petrove gore i Gorskog kotara zastupljen je uglavnom sa tamnim glinenim škriljevcima, tinjčevim škriljevcima, sitnozrnatim pješčenjacima i konglomeratima. Značajni dio Macelj gore pokriven je tzv. maceljskim pješčenjakom. Na opisanim stijenama pretežno se razvijaju kisela smeđa i lesivirana kisela smeđa tla te rankeri, a tek mjestimično podzoli i podzolasta tla. Učešće skeleta u profilima znatno varira. Ukoliko je matična stijena dovoljno duboko rastrošena ova su tla vrlo pogodna za uzgajanje četinjača. Posebnu pažnju treba obratiti stepenu i karakteru erozije, kojoj su takvi tereni vrlo podložni. Zbog |