DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 22 <-- 22 --> PDF |
toga je neophodno potrebno nakon zahvata čiste sječe izvršiti brzo pošumljavanje površine sa nešto gušćom sadnjom biljaka. Jedan zapaženiji problem javlja se u vezi slabe iskorištenosti ovih potencijalno visoko produktivnih talü. U Gorskom kotaru postoje na silikatima znatne površine obrasle malovrijednim bukovim panjačama. Zamjena postojećih bjelogoričnih vrsta s četinjačama imala bi punu ekonomsku opravdanost. Taktav uzgojni zahvat uspješno je izveden na većim površinama Šumarije Gerovo, predjel Pintarica. U pogledu primjene postojeće klasifikacione sheme javlja se potreba za detaljnijim razgraničavanjem između kiselih smeđih i podzolastih smeđih tala obzirom, da su utvrđena i humusna kiseta smeđa tla (lokaliteti Moslavačka gora i Donja Dobra). Ovo pitanje bilo je već ranije obrađivano (Antić, M. et al. 1963.), a također i predmet diskusije na stručnoj pedološkoj ekskurziji po Crnoj Gori 1969. (profil br. 4). 5. Područje tzv. niskog krša (bujadično-vrištinsko područje) Tek posljednjih desetak godina vršena su intenzivniju istraživanja tala pod bujadično-vrištinskom vegetacijom Like, Korduna i dijela Gorskog kotara u šumarske svrhe. U tom periodu objavljeno je ili zadržano u obliku elaborata niz radova naučnog i stručnog karaktera, koji su pretežno povezani uz podizanje kultura četinjača brzog rasta ili pak obrađuju već postojeće starije šumarske objekte. Paralelno sa podizanjem pokusnih kultura četinjača od stmne Jugoslavenskog instituta za četinjače vršena su pedološka i biljnohranidbena istraživanja. Već rezultati prvih detaljnijih fundamentalnih radova 1963. g. od A. Škorića (Vodič za ekskurzije, 1967.) i Z. Racza (1964.) pokazali su da treba odstupiti od stare koncepcije o postojanju bujadično-vrištinskih tala kao jednog tipa tla. Tada je utvrđen čitav niz pedosistematskih jedinica, koje se međusobno značajno razlikuju kako po endomorfološkoj građi profila tako i po ekološkim svojstvima tla. Kod mnogih kultura podignutih na području Šumskog gospodarstva Karlovac praćeno je uspijevanje pojedinih vrsta četinjača putem izmjera. Pritom su utvrđene razlike kod jedne te iste vrste uz približno jednake klimatske uvjete i uzgojni tretman (Orlić, 1965.; Halambek, 1968.). Istraživajući bujadično-vrištinska tla na potezu Grad Bosiljevo-Lešće A. Škorić je sa suradnicima (Zavod za pedologiju, 1966.) izvršio ekološko grupiranje utvrđenih sistematskih jedinica prema dubini pojavljivanja sloja reliktne crvenice. Navodi se, da je razvoj korijenovog sistema sadnica u ovisnosti od dubine pojavljivanja horizonta reliktne crvenice i o stupnju njegove kompaktnosti. Odgovor na pitanje — do koje mjere utječu heterogena fizikalna svojstva ovih tala na uspijevanje pojedine vrste četinjača — trebaju pružiti daljnja istraživanja od kojih su neka već u toku. Prilikom provođenja pedoloških kartiranja u svrhu usmjeravanja šumskouzgojnih zahvata potrebno je na tom području pratiti kretanje podzemnog reljefa reliktne crvenice i njene kompaktnosti te eventualnog pojavljivanja vupnenačko- dolomitne matične podloge. Ovi podaci uvažavaju se prilikom donošenja preporuka za izbor i razmještaj vrsta četinjača prema dosadašnjim saznanjima. |