DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 27 <-- 27 --> PDF |
ste sa šumskim bon-tonom, osnivati zelene pojase, očuvati rubove šume, gospodariti ne samo s kubikom drveta, ne sjeći izuzetno lijepa i stara stabla, saditi spomendrveće, održavati značajne solitere osobito u nizinama, podsaditi TT i druge vodove, ne graditi neukusne betonske mostove, smanjiti eroziju. M. Ciglar: šumar — učitelj posjetilaca šume. Također opsežan i vrlo sažet prikaz, s ovim poglavljima: 1. suvremenom čovjeku potrebna je pouka o životu prirode i o životu u prirodi, 2. uzgojni radovi s omladinom, 3. logorovanje s radnim rekreacijskim programom, 4. putovanje i izleti, 5. automobilski putnici, 6. propagiranje šumarstva i zaštite prirode, 7. sažetak i zaključci. S. Peterlin: Zaštićena priroda. Zaštita prirode (sozologiia, sosielogija) nastoji odrediti odnos čovjeka prema prirodi tako da se očuva prirodna ravnoteža, da se racionalno iskorišćuje priroda, da se zaštite posebni dijelovi prirode značajni naučno, kulturno i uzgojno. tj. tzv. gospodarski, urbanistički i klasični smjer zaštite prirode. Gradivo je razvrstano na ova poglavlja: kratka povijest zaštite prirode, što zaštićujemo, narodni parkovi, naravni rezervati, pokrajinski parkovi, naravni spomenici, bortikulturni spomenici; zaštićene vrste biljaka i životinja. J. Petrič: Program za uređivanje šumskih prediela u rekreacijske i šumskopropagandne namjene na šumsko-nrivrednom području Novo Mesto. Sažet historiografski, orografski .klimatski, komunikacijski, populacijski, balneološko-rekreaciiski, silvotehnički i silvotaristički pregled područja koie se nalazi na domaku velikih središta Zagreba i Ljubljane odakle to područje ima najviše posjetilaca. U ovdašnjim šumama borave nedjeljni turisti, posietioci spomenika NOB-e (osobito učenici), rekonvalescenti, izletnici iz Dolenjskih toplica, ekskurzije i planinari. Svaka od tih, ukratko opisanih kategorija posjetilaca, treba specifičnu rekreaciiu. Predavač iznosi vrlo značajan rezultat ankete gostiju navedenih toplica; na temelju dobivenih rezultata i drugih anketa izvršit će se potrebni radovi u naiposiećenijim šumama za »nešumske privredne namjene«, odrediti etapne ciljeve i dr. F. Avčin: Homo contra naturam. Tehnika je reforma prirode, novo tvorba na prirodi. Tehnokrati postaju čudovišta strogo ograničene specijalnosti, uski stručnjaci bez dovoljno široikih pogleda, i u tome je opasnost za prirodu, osobito za šumu. Milijuni hektara šume su nestali, ogađuju se vode i zrak, nestaiu mnoge vrste životinia i biliaka. a ljudi ie sve više: ravnoteža prirode, biocenoza, ie poremećena ,vrlo labilna; zbog erozije, plodne zemlie je sve manie. Pesticidi, umjet na rrnoüva i radioaktivni otpaci = homicidi. Osnivaiu se biocenotski loše monokulture četinjača. Onćenito, autor fniie biolog, nego prof. Tehničkog fakulteta) nam je u vrlo opsežnom i uv´erliivom prikazu veoma crno obiavio današniu i buduću sliku civilizacije. Izlaz iz tog propadanja čovječanstva je zaštita prirode od Čovjeka i Čovjeka pred Čovjekom. D. Mlinšek: Nekoliko uputstva za izradu i izvedbu programa uređivanja šumskih prediela za šumsko-nropagandne i za rekreacijske namjene. U granicama poiedinog šiimsko-nrivrednog područia nalaze se rekreacijske cjeline koje treba valorizirati s obzirom na »vrijednost šumske prirode«. U vezi s time predavač ie iznio shemu plana. Potrebno ie da se prethodno upoznaju potrebe društva i pojedinca; da se studiiski odrede poiedini ciljevi; da se prouče i odrede zadaci za postizavanje određenih ciljeva i načini za izvedbu zadataka; da se dadu histon´iski podaci o šumi, opišu staništa i šumsko-gospodarske znaačinosti o proizvodnu: opišu biološke karakteristike; predvide potrebne naprave (cam™ staze, sa.nitari´e i dr.); prinreme objekti za igru; izrade džepni vodiči (karte, opisi i si.). J. Šafar SIMPOZIUM O MOLICI (Pinus peuce, Grisebach) Ovai simpozium održan je 2. — 6. IX 1969. povodom 20-godi=niice Univerziteta u Skoplm (1949—1969) i 130-godišniice otkrivanja moiike od strane niemačkog botaničara A. Grisebačha na PERISTERU (1839—1969). Simpozium ie održan na područiu nadonalnof* parka »PERISTER«-Bitolj te Prespanskog i Ohridskog jezera. Organizacioni komitet sačinjavali su: — proif. dr ing. Bran i si av Pejoski, — prof. Hans Em. dipl. ing., — prof. Dima Bećar. dipl. ing., — dr ing. ?.ivko Pariško, — dr ing. Milena Đorđeva, — Jovan Petrovski, dipl. ing. Za prisustvovanje simpoziumu prijavilo se oko 150 učesnika iz 13 zemalja svijeta i to: Bugarska 29, SR Njemačka 11, 333 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Čehoslovaoka 7, Rumuni ja 2, Turska 2, Francuska 2, Grčka 2, Poljska 1, DR Njemačka 1, Danska 1, Austrija 1, SSSR 1 i Jugoslavija 90. Ukupno je prijavljeno 53 referata. Simpoziumu su bez malog izuzetka prisustvovali skoro svi prijavljeni učesnici. Program rada simpoziuma kao cjeline odvijao se u nekoliko oblika i to: kroz svakodnevna zasjedanja, putem nekoliko naučnih i stručnih ekskurzija te razgledavanjem suvremenih i historijskih nacionalnih bogatstava makedonskog naroda. Težište rada simpoziuma predstavljala su zasjedanja. Ona su bila organizirana na tri načina i to: kao plenarna (s ukupno 5 predavanja), u sekcijama A — biološka i B — tehnološka s ukupno 26 predavanja u sekciji A i 7 predavanja u sekciji B) i kombinirana između sekcija sa zajedničkom ili srodnom problematikom (s ukupno 15 predavanja). Plenarna predavanja održana su zajednički za sve učesnike na našem ili jednom od svjetskih jezi´ka. Od tih predavanja posebno ističemo slijedeća: FUKAREK, P. (Sarajevo): Otkrivanje i današnia raširenost molike. ´ FERRfi de, Y. — GAUSSEN, H. (Tuluza): Sistematski afinitet molike. EM, H. — D?.EKOV, S. (Skoplje): Suma molike na Peristeru. Istog dana nakon prve plenarne sjednice razgledane su šume molike na Peristeru. Ujedno je otkrivena spomen ploča (na jednoj izrazitoj stijeni usred šume! nedaleko od »BEGOVE ČESME« na okol 1.300 m n.v.) posvećena A. GRISEBACH-u.[ Glavni dio rada simpoziuma praktički! se odvijao na zasjedanjima radnih sekcija, koje su bile formirane u okviru problematike iz slijedeće dvije oblasti: biološka (A)_ i tehnološ´ka (B). Rad tih sek-l čija odvijao se odvojeno i istovremeno! tokom cijelog dana. Iz područja rada o-\ vih sekcija navodimo kao osobito zani-| mljive i značajne slijedeće referate: Sekcija »A« MARINOV, M. (Sofija): Tipološka ka-´l rakteristika šuma molike na PIRIN nla- ILTEV, A i dr. (Sofija): Rasprostranjenost, rast i prouktivnost molike u Bugarskoj. DEKANIĆ, I. (Zagreb): Kultura molike na Medvednici kraj Zagreba. PANIC, D i dr. (Beograd—Peć): Struktura i produktivnost molikovih saslojina na glavnim nalazištima u SR Srbiji na silikatnoj podlozi. NICOTA, B. i dr. (Skoplje): Vegetativno razmnožavanje molike i sjemenske plantaže. Sekcija »B« PEJOSKI, B i dr. (Skoplje): O tehnološkim svojstvima drveta molike. KOEV, D. (Sofija): Proučavanje smolnog sistema molike. PARUŠEVA, A. (Sofija): Istraživanje kemijskog sastava kore i drveta molike. U okviru trećeg načina zasjedanja (kombiniranih između radnih sekcija) održani su također inteersantni referati. Za učesnike simpoziuma organizirane su naučne, stručne i turističke ekskur zije. Na potezu Peristcr—Oteševo (Prcspa) pregledali smo uspjelo pošumljivanie raznim vrstama četinjača na ĐAVATU. Na Prespi je posječen otok »GOLEM GRAD« na kojem se vrlo usniešno od prirode razvija divlja foja (Juniperus excelsa) tvoreći sastojine. Prelazom preko Galićice dobili smo uvid u vertikalno rasprostranjenie šumske vegetacije u tom dijelu Makedonije. Vrlo slikoviti krajolici oko Ohridskog jezera oduševili su mnoge učesnike simpoziuma. U Bitolju smo razgledali iskopine drevnog grada HERAKLEJE. Suvremeno uređeno odmaralište i kupalište »OTEŠEVO« na Prespi privuklo je svojom Drirodnom urbanom ljepotom pažnju mnogih učesnika simpoziuma. Razgledanje muzeja, manastira i fresaka u Sv. Naumu, Ohridu Si Strugi ostavilo je duboke impresije i Jizazvalo divljenje svih učesnika na tako I bogatu kulturno-historijsku prošlost Ma ji kedonije. jj$ Ing. Đuro Rauš |