DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 29     <-- 29 -->        PDF

clicuMnana BijeSti


ZAPISNIK
sa 85. redovne skupštine Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske održane 20. 6. 1969. god. u Zagrebu


DNEVNI RED:


I. Društveni dio
1.
Otvaranje skupštine
2.
Biranje radnog predsjedništva i radnih
tijela skupštine
3.
Izvještaj o radu Saveza ITŠIDH između
84. i 85. redovne skupštine (od 27.
VI 1966. do 20. VI 1969.)
4.
Izvještaj o financijskom poslovanju
Saveza ITŠIDH
5.
Diskusija o izvještajima i zaključci
6.
Davanje razrješnice Upravnom i Nadzornom
odboru
7.
Prijedlog kandidacione komisije za izbor:
a) predsjednika Saveza
b) članova Upravnog odbora
c) članova Nadzornotg odbora
8.
Razno
II. Stručno savjetovanje
1.
Integraciona kretanja u šumarstvu i
drvnoj industriji
2.
Diskusija
ad 1-1. Ing. Vid Fašaić otvorio je 85. redovnu
skunštinu te je tom prilikom podnio
uvodni referat.


Tajnik Saveza podnijet će detaljni izvještaj
o radu Saveza u vremenskom razdoblju
između 84. i 85. Skupštine tj. 1966.
do 1969. god.


Htio bih međutim iznijeti neke aktuelne
probleme šumarstva i drvne industrije
kao i Saveza inž. i teh. Hrvatske pred
vas da o njima raspravljate i za rješenje
istih da dadete svoje preporuke.


Prema statutu Saveza, zadaća je društva
aktivizacija svih šumarskih i drvno
industrijskih stručnjaka na ekonomskoj
izgradnji zemlje, a osobito sada u sprovođenju
privredne reforme. Baš je u proteklom
periodu u privrednim organizacijama
šumarstva i drvne industrije bilo
mnogo problema. Već koncem 1966. nakon
burne konjunkture u prodaji, nastala
je stagnacija koja je bila na vrhuncu u
1967. god.


Proizvodnja u šumarstvu u 1967. godini
ostvarena je manja. Proizvodnja drvne
industrije Hrvatske pala je za 3,4,0/o prema
ostvarenoj u 1966, a izvoz je pao za
77». Pored ukupnog opadanja izvoza za


brinjavajuće je bilo da je i struktura izvoza
postala nepovoljnija:
Primarna prerada: 1966. 1967.


građa, pragovi, furnir


frize, parket itd. 57%> 60Vo


Finalna proizvodnja:


namještaj, stolice 30´7o 26´Vo
Savez je uočio te probleme opadanja proizvodnje,
te je na Plenumu u Delnicama,
a osobito u Jastrebarskom raspravljao i
dao je konkretne preporuke šumsko privrednim
organizacijama kao i drvnoj industriji
za poboljšanje stanja u tim privrednim
organizacijama.


U 1968. je kretanje cijele privrede znatno
bolje nego nego u 1967. te u vezi toga
i financijski rezultati su bolji u šumarstvu
kao i drvnoj industriji u cijeloj Jugoslaviji
i Hrvatskoj.


Odnos ukupnog prihoda u šumarstvu,
utroška sredstava, netto-iprodukta, dohotka
i fondovskih sredstava u 1968. naprama
1967. god. je bio:


Ukupan prihod — 110


Utrošena sredstva — 106


Netto produkt — 114


Dohodak za raspodjelu — 114


Fondovi — 99
Povećanje ukupnog prihoda je rezultat
neznatnog povećanja obima sječe i novećanja
cijena, ali i rezultat organiziraniieg
rada u šumarstvu ,bolje iskorištene drvne
mase itd.


Ne samo da je u šumarstvu bolja organizacija
na eksploataciji, nego su i šumsko-
kulturni radovi izvršeni na većoj novršini
i kvalitetnije, tako na nrimjer ´u
indeksima) ako je 1964. = 100
pošumljavanje je izvršeno za
cijelu Jugoslaviju u 1965. = 111


u 1967. = 103
u 1968. = 106
a u Hrvatskoj 1965. = 104
1966. = 143
1967. = 200
1968. = 275


Takova aktivnost u šumarstvu, a i postignuti
uspjesi, rezultat su zalaganja članova
inženjera i tehničara.


Velika pozitivna kretanja su nastala u
prošloj godini i u drvnoj industriji:


Ukupan prihod veći je za 17»A>


Netto produkt veći je za 22;0/o


Dohodak za raspodjelu veći je za 24,)/o


335




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Značajno je da je u 1978. god. smanjen
broj radne snage za 2°/o ,da je porast produktivnosti
veći od porasta ličnih dohodaka,
a porast ličnih dohodaka da je manji
od porasta fondovskih sredstava.


Povoljna kretanja u 1968. nastavljena
su i u ovoj godini i u šumarstvu i u drvnoj
industriji.


Savez inženjera i tehničara je također
na Plenumu u Kutini koncem prošle godine,
iako su privredna kretanja bila dovoljna,
opet raspravljao o problemima
privrede. Šumarska društva na terenu na
svakom svom sastanku također su rassnravljala
o mogućnosti sprovođenja boliih
i efikasnijih mjera u šumarstvu i
drvnoj industriji. Rezultati takovog zalaganja
su nama svima dobro poznati i onakvi
su kako sam prije naveo, a ima izgleda
da će ove godine biti još bolji. Iako
su privredna ´kretanja pozitivna, kod nekih
poduzeća čak skokovita, još uvijek
su lični dohoci radnika, tehničara i inženjera
u našim privrednim organizacijama
niski prema ostalim granama "rivrede.
Za rješenje toga potrebna je također
aktivizacija inženjera i tehničara kao i za
rješenje ostalih problema o kojima želim
viće reći.


1. Odnosi šumarstva i drvne industrije
O tim odnosima se raspravlja na svakom
sastanku Saveza inž. i teh. i oni su
čas bolji čas lošiji. Inženjeri i tehničari
šumarstva i drvne industrije koji su organizirani
u jednu organizaciju obavezni
su da te odnose bolje urede, da postoji
između stručnjaka jedne i druge nrivredne
grane međusobno povjerenje, da zajedničke
probleme raspravljaju i rješavaju
zajednički, da pronalaze načina kooperacije
između šumarstva i drvne industrije,
jer svi znamo da solidna drvna
industrija može biti od koristi šumarstvu
kao i obratno. Tom odnosu trebalo
bi ubuduće posvetiti više ipažnje nego u
proteklom periodu.


2. Integraciona kretanja u šumarstvu
Integraciona kretanja u šumarstvu i
drvnoj industriji u poslijeratnom periodu
bila su veoma intenzivna. Bile su veoma
česte reorganizacije u jednoj i drugoj
grani, lokalne integracije, dezintegracije,
pokušaj spajanja šumarstva i drvne
industrije itd. Sva ta integraciona kretania
uglavnom vršena su bez učešća inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije,
a koji bi po svojim stručnim
sposobnostima trebali biti nosioci i organizatori
svih mogućih povezivanja u šumarstvu
i drvnoj industriji, kao i sa drugim
granama privrede. Savez je u toliko


pogriješio što nije u svoj program stavio
raspravu na širem području o tom problemu
nego je raspravljano samo na Plenumima
u Jastrebarskom i Kutini. Kako
je to sada aktuelno u šumarstvu i drvnoj
industriji stavljena su ta integraciona
kretanja kao stručno savjetovanje na ovu
godišnju skupštinu. Poznata je odluka Izvršnog
vijeća Hrvatske o formiranju 7
šumsko ´privrednih područja, ali ta odluka
nije odredila organizaciju šumarstva
na tim područjima i potrebno je da inženjeri
i tehničari šumarstva dadu svoje
prijedloge za rješenje te organizacije, a
koja bi trebala biti što bolja za službu,
što bolja za rješenje kadrovskog pitam´a,
mogućnosti dugoročnijeg povezivanja šumarstva
i prerađivačke industrije itd.


U drvnoj industriji su također intenzivna
kretanja o međusobnom povezivanju-
integraciji na širem području kao i


o fuziji. Cilj privredne politike u Jugoslaviji
i Hrvatskoj je sprovođenje integracije
u privredi i inženieri i tehničari su
svjesni da je integracija nužna, ali treba
naći formu koia bi udovoljila suvremenom
povezivanju privrednih organizacija.
U tom je pogledu rekao drug Jakov Blažević
u svom ekspozeu od 8. 5. 1969.: »To
niie mehaničko fuzioniranje stvoreno Političkim
administrativnim mjerama već
normalan razmah moderno opremljene i
rukovođene .´privrede sa snažnim resursima,
sa nroširenom reprodukciiom i stimuliranim
društvenim i ličnim interesima
proizvođača«.
3.
Stručno uzdizanje kadrova
Također, prema Statutu, organizacije
inženjera i tehničara su dužne stručno
uzdizati svoje članove. I o tome se raspravljalo
na Plenumima Saveza inženiera
i tehničara šum .i drvne ind. Jugoslavije
kao i na sjednici Upravnog odbora
ovog Saveza. Isto tako o stručnim ispitima
raspravljalo je na skupštini inž. i teh.
Jugoslavije. Na svim tim sastancima konstatirano
ie da su stručni ispiti potrebni
radi stručnog usavršavanja mladih inženiera
i tehničara, isto tako su potrebni
i seminari u kojima bi se usavršili inženieri
i tehničari zaposleni u privrednim
organizacijama šumarstva i drvne industrije.
Te seminare trebala bi organizirati
društva inženjera i tehničara na terenu
i Savez.


Stručne ispite sada polažu samo mladi
inženieri zaposleni u šumarstvu, dok inženieri
i tehničari drvne industrije uopće
ne polažu nikakve stručne ispite.


Potrebno je da budući odbor Saveza
razmotri mogućnost polaganja stručnih




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 31     <-- 31 -->        PDF

ispita tehničara i inženjera zaposlenih u
drvnoj industriji.


Ima prijedloga da seminari budu obavezni
za sve inženjere i tehničare, a organizirao
bi ih Savez uz pomoć fakulteta
i naših instituta. Konstatirano je da
školsko obrazovanje nije dovoljno za uspješno
obavljanje poslova u šumarstvu i
drvnoj industriji, jer nauka kao i u drugim
privrednim granama i u šumarstvu
i u drvnoj industriji svaki dan daje nove
rezultate, nova rješenja. Prema tome seminari
su veoma pogodan način za obnavljanje
znanja, kao i za upoznavanje novih
dostignuća nauke. Seminar bi se trebao
održati jedamput godišnje u trajanju
od 15—30 dana.


4. Savez na svojim sjednicama kao i na
Plenumima raspravljao je o stručnom
školstvu u Hrvatskoj. Isto je tako na
Plenumima Saveza inž. i teh. Jugoslavije
raspravljano o školstvu i visokom školstvu.
Sve te rasprave bile su više izmjene
mišljenja i nisu doneseni nikakvi konkretni
prijedlozi.
O srednjem stručnom školstvu raspravljaju
također i Poslovna udruženja šumarstva
i drvne industrije, dok je o fakultetu
Savez imao namjeru, ali ikonkretno
nije raspravljao.


Stanje na šumarskim fakultetima Jugoslavije
je slijedeće:


>3§


´3 ^


o . 0*
Od Skopskog fakulteta nema podataka,
jer ih na pomna traženja nismo mogli
dobiti.


Prema raspoloživim podacima na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu diplomiralo
je u zadnjih 5 godina:


1963/64. 31 na uzgojnom smjeru
39 na drvno ind. smjeru
1964/65. 40 na uzgojnom smjeru
43 na drvno ind. smjeru
1965/66. 33 na uzgojnom smjeru
45 na drvno ind. smjeru
1966/67. 28 na uzgojnom smjeru
51 na drvno ind. smjeru
1968. 39 na uzgojnom smjeru
40 na drvno ind. smjeru


Prema podacima u šumskim gospodarstvima
zaposleno je 425 šumarskih inženjera.


— Opći razvoj proizvodnje usmjerava
sva nastojanja intenzivnom gospodarenju
u cilju kvalitativnog i kvantitativnog povećavanja
šumskog fonda, razvijanja kapaciteta
drvne industrije, mogućnosti otvaranja
nove djelatnosti u prerađivačkoj
industriji, koristeći pri tom sve tekovine
suvremene nauke i tehnike.
Proučavanjem tehnološkog procesa,
funkcionalne organizacije rada, stimulativnog
nagrađivanja iziskuje sve veće potrebe
kvalitete i kvantitete budućih stručnih
kadrova.


Sve jača materijalna baza privrednih
organizacija omogućuje primjenu suvremene
opreme i mehanizacije na bazi rezultata
naučnih istraživanja, a što zahtjeva
postepeni prelaz na veću specijaliza


c/) trt H3 ÜÜ


rt Ü


Bi


Upisan


god. ie
Ukupni
na IV.
godini


o


ciju kadrova.


Prema tome rad fakulteta trebao bi se


O N2 ;


više oslanjati na mišljenja i potrebe privrednih
organizacija. To povezivanje tre


Ljubljana šumsko gosp. 10 67 15
drvnoindust.


bao bi izvršiti Savez inž. i teh. zajedno2 53 3 nastavnicima i studentima fakulteta.


sa


Zagreb
Sarajevo
Beograd


Skoplje
Ukupno


Svega
šum. gosp.
drv. ind.
Svega
šum. gosp.
za iskorištav.
Svega
šumarski
drvnoindust.
hortikultura
erozija^bujice
Svega


šumarski
drvnoind.
šumarski
drvnoindust.
hortikultura
erozija-bujice
Svega


12 120 18
32 202 28
44 354 42
76 556 70
23 34 22
13 27 10
36 61 32
47 169 45
34 526 25
18 281 21
11 119 8
110 1095 99
112 472 110
93 960 80
18 281 21
11 119 8
234 1832 219


— Sada se mnogo raspravlja o financiranju
školstva u Jugoslaviji .Nacrt prijedloga
zakona je na diskusiji i trebalo bi
taj nacrt raspraviti na plenumima Saveza
i teritorijalnih društava. Isto tako bi
trebalo uskladiti potrebe stručnog kadra
sa školovanjem kadrova na fakultetu i
stručnim školama.
5. Aktivizacija stručnih društava
Društva na terenu, mora se priznati .nisu
pokazala osobitu aktivnost na rješavanju
nekih problema u šumarstvu i drvnoj
industriji. Nisu sazivani posebni sastanci
gdje bi se raspravljalo o problemima
koji se nameću, nisu raspravljane ni
mogućnosti povezivanja i kooperacije s
drvnom industrijom i nije također raspravljano
ni o prijemu mladih kadrova


337




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 32     <-- 32 -->        PDF

i zaposlenosti kadrova koji su izašli iz
stručnih škola, iako je o tome raspravljano
na Plenumima Saveza.


Savez inž. i teh. u cjelini, a posebno
društva na terenu moraju imati više utjecaja
na rješavanje vitalnih problema u
šumarstvu i prerađivačkoj industriji. Moraju
dati inicijativu za to rješavanje, jer
prema svojim stručnim sposobnostima,
imaju na to pravo, a to je i društvena
dužnost svakog pojedinca.


U svim ovim dinamičnim zbivanjima
u našem privrednom životu, posebno u
oblasti šumarstva i prerade drveta, nedovoljno
se čuje i ispoljava stručno društveno
mišljenje i stavovi po pojedinim
vitalnim pitanjima daljnjeg rada i razvoja
naših grana privrede. Kroz društveni
rad moguća su veća i češća isticanja
problematike i moguće je izražavanje individualnih
stanovišta pojedinih inženjera
i tehničara. U narednom razdoblju bi
i pojedinci i društva trebali jače i smjelije
utjecati i usmjeravati različita zbivanja
u našim granama privrede.


Molim da se na današnjoj skupštini o
tome raspravi.


Nakon podnesenog uvodnog referata
prihvaćen je prijedlog ing. V. Fašaića da
se u radno predsjedništvo izaberu slijedeći
drugovi:


Prof. dr Zvonimir Potočić


Ing. Slavko Horvatinović


Ing. Branko Tkalčić


Ing. Vladimir Špoljarić


Ing. V. Tomičić


Prof. dr Z. Potočić kao predsjednik radnog
predsjedništva pozdravio je goste iz
drugih republičkih Saveza i predsjednika
Saveza ITŠID Jugoslavije ing. K. Tabakovića.


Ing. K. Tabaković je pozdravio prisut


ne u ime Saveza ITŠID Jugoslavije.


Od strane republičkih Saveza inženje


ra i tehničara šumarstva i industrije za


preradu drveta učesnike skupštine po


zdravili su slijedeći drugovi:


Ing. Cigler — Savez IT SR Slovenije


Ing. Gašić — Savez IT SR BiH


Ing. Stojanovski — Savez IT SR Make


donije.


U ime domaćina, Šumarskog fakulteta


Zagreb, učesnike skupštine je pozdravio


prdodekan fakulteta prof, dr D. Klepac.


Predsjednik radnog predsjedništva či


ta telegram Saveza ITŠID Srbije kojim


pozdravljaju skupštinu i žele uspješan i


plodan rad.


Učesnici skupštine prihvatili su prijed


log radnog predsjedništva za izbor slije


dećih komisija odnosno radnih tijela


skupštine.


Verifikaciona komisija


1. Zorić Zdravko
2. Ing. Stjepan Lukačić
3. Ing. Davor Kapec
Kandidaciona komisija


1. Ing. Dimitrije Brkanović
2. Ing. Ivan Mrzljak
3. Ing. Jugoslav Harapin
Komisija za zaključke društvenog dijela


1. Prof. dr Zvonimir Potočić
2. Ing. Vid Fašaić
3. Ing. Drago Kirasić
Komisija za zaključke stručnog dijela
savjetovanja


1. Ing. Ante Mudrovčić
2. Ing. Mirko Andrašek
3. Ing. Velimir Igrčić
4. Ing. Bogomil Čop
5. Ing. Srećko Vanjković
6. Prof. dr Zvonimir Potočić
Zapisničari
1. Mr Ante Krstinić
2. Zdenka Vojvodić
Ovjerovitelji zapisnika


1. Ing. Žarko Hajdin
2. Dr Branimir Prpić
Tajnik Saveza Mr A. Krstinić podnio je
izvještaj o radu Saveza između 84. i 85.
redovne skupštine.


IZVJEŠTAJ


o radu Saveza inženjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Hrvatske u
razdoblju između 84. i 85. redovne godišnje
skupštine
Uvod


Savez ITŠIDH-e kao stručna organizacija
shvatio je težinu zadataka koji je
pred njega postavilo društvo kao cjelina
i nastojao je u tom smislu najsvrsishođnije
djelovati. Objedinjujući rukovodeće
ljude struke, predstavnike organa uprave,
predstavnike naučnih i nastavnih ustanova
kao i stručnih udruženja, te održavajući
stalnu vezu sa Savezom ITŠIDJ-e i
SITH-e, naš Savez je nastojao pronaći
naj adekvatni ja rješenja za uklapanje šumarstva
i drvne industrije u nova kretanja
privrede.


U proteklom periodu održana su 4 ole


numa i 32 sastanka U. O. i N. O. Zaključ


ci sa spomenutih plenuma odnosno sasta


naka U. O. imali su utjecaja kako na rad


u Savezu tako i na rad teritorijalnih šu


marskih društava.


Rad Saveza kroz proteklo mandantno


razdoblje od 3 godine podjelili smo:




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 33     <-- 33 -->        PDF

1. Organizacioni rad
Na području SR Hrvatske postoje 22
šumarska društva. Kada govorimo o šumarskim
društvima moramo primjetiti
da je između Saveza i većine teritorijalnih
šumarskih društava postojao slab
kontakt. Izuzetak čine šumarska društva
u Vinkovcima, Bjelovaru, Zagrebu, Varaždinu,
Karlovcu, Osijeku, SI. Požegi, Koprivnici
i Kutini, koja su redovito obavještavala
Savez o svojim godišnjim skupštinama
kao i svim vanžijim sastancima,
kojima su prisustvovali i predstavnici


U. Ü. ovog Saveza. Šumasrka društva su
najpozvanija s obzirom na njihovu strukturu,
da diskutiraju o problemima koji se
javljaju u šumarstvu i drvnoj industriji
te da zauzmu svoje stavove za nastaie
probleme. Kroz proteklo razdoblje održan
je niz korisnih sastanaka na kojima
su tretirani problemi struke a tih problema
nije bilo malo. Osobito aktivno učešće
uzela su pojedina šumarska društva
u raspravama koje su vezane za problematiku
osnivanja novih šumsko privrednih
područja na teritoriju naše republike.
Primjećeno je nažalost da u društvima
nisu obuhvaćeni svi inženjeri i tehničari
šumarstva odnosno drvne industrije, što
svakako umanjuje snagu struke. Obuhvaćanje
što većeg broja članova kao i osnivanje
novih teritorijalnih društava trebao
bi biti jedan od narednih zadataka društava
odnosno Saveza.


2.
Stručna aktivnost
Kroz proteklo razdoblje od 3 godine
članovi Saveza održali su slijedeća stručna
predavanja:


1. Ing. Zorko Kovačević: »Program razvoja
Šum. gospodarstva Delnice«, Plenum
u Delnicama 17. 6. 1967. god.
2. Ing. Ante Lovrić: »Naučni rad u šumarstvu
i drvnoj industriji Hrvatske s
posebnim osvrtom na zadatke i rad Jugosl.
instituta za četinjače u Jastrebarskom
«, Plenum u Jastrebarskom 18. 11.
1967. god.
3. Ing. Žarko Hajdin: »Kretanja u rasadničkoj
proizvodnji u Hrvatskoj«, Plenum
u Jastrebarskom.
4. Ing. Srećko Vanjković: »Problemi
prihvaćanja i usavršavanja stručnih kadrova
u šumarstvu i drvnoj industriji«,
Plenum u Kutiji 16. 5. 1968. god.
5. Ing. J. Arpaš: »Aktuelni problemi
Šum. gospodarstva »aGrjevica« — Kutina
«, Plenum u Kutini.
6. Ing. Stjepan Bertović: »Ekološko-vegetacijska
i šumarska istraživanja u Istri
s osvrtom na primjenu«, Plenum u Poreču
21. 11. 1968. god.
7. Ing. Nadan Sirotić i Ing. Radovan
Lukačic: »Privredna situacija i poslovanje
Šum. gospodarstva „Buzet"«.
Na predavanjima su se odvijale žive diskusije,
tokom kojih je došlo do korisne
izmjene mišljenja. Zaključke sa spomenutih
stručnih savjetovanja Savez je redovito
dostavljao Savezu ITŠIDJ-e i
SITH-e, kao i ostalim forumima za koje
se smatralo da su zainteresirani za problematiku,
koju su obrađivali spomenuti
referati. Velik dio stručnih predavanja
također je i publiciran u glasilu Saveza
»Šumarskom listu«.


Teritorijalna šumarska društva također
su održala niz stručnih predavanja, pa
možemo reći da je stručni rad u većini
društava bio plodan.


3.
Naučno istraživački rad
Savez je zastupao mišljenje da bi naučno-
istraživački rad (izuzev strogo fundamentalnih
istraživanja) trebao služiti
praksi. Rad na naučnom polju bilo bi potrebno
tako usmjeriti da odmah ili za
kraće vrijeme posluži potrebama operative
u smislu povećanja produkcije odnosno
poboljšanja njezine modernizacije.
Ostvarena je zamisao da se naučno-istraživački
rad za koji je neposredno zainteresirana
operativa financira iz sredstava
privrednih organizacija. Ovaj rad odvija
se u šumarstvu preko Poslovnog udruženja
šumsko privr. organizacija Zagreb
i dao je do sada pozitivne rezultate.
Integraciona kretanja nisu samo prisutna
među privrednim organizacijama
već i među naučnim ustanovama. Na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu od 17 Zavoda
koji su se bavili naučno-istraživačkim
radom i nastavom, formirana su dva
Zavoda u svrhu naučnih istraživanja u
šumarstvu i drvnoj industriji: Zavod za
istraživanja u šumarstvu i Zavod za istraživanja
u drvnoj industriji.
Na nivou naše Republike osnovana je
Zajednica naučno istraživačkih institucija
za šumarstvo.
Kada je riječ o naučno istraživačkom
radu treba spomenuti i pozitivnu ulogu
koju u pogledu razvoja i usmjeravanja
naučno-istraživačkog rada ima i Glasilo
ovog Saveza »Šumarski list«.


4.
Kadrovi i školstvo
Komisija za kadrove i školstvo pod
predsjedništvom Ing. Ivana Šavora odnosno
Ing. Tomislava Horvata pokazala
je u proteklom periodu znatnu aktivnost.
Da bi se dobio tačan uvid u sadašnje stanje
obrazovnih institucija u drvnoj industriji
SR Hrvatske (izuzev fakulteta) na
inicijativu Savjeta za šumarstvo i drvnu
industriju, Privredne komore SRH, Po


339




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 34     <-- 34 -->        PDF

solvnog udruženja drvne industrije, Instituta
za drvo Zagreb, napravljen je detaljan
prikaz postojećeg stanja s obzirom
na kapacitete i opremljenost, praktičan
rad, organizacionu strukturu, način financiranja,
nastavni kadar, stanje stručnih
kadrova i to po kvalifikacionoj strukturi
i po djelatnostima, po mjestu zaposlenja,
potrebama na stručnim kadrovima, te je
u skladu s tim dan prijedlog nove mreže
institucija za obrazovanje stručnih kadrova
u drvnoj industriji. Konstatirano je,
da se problemi kadrova u drvnoj industriji
u proteklom razdoblju nisu rješavah
smišljeno, planski na dulji rok, već
prilično neorganizirano´ i prema momentanim
potrebama, uslijed nepoznavanja
kvalitativnih i kvantitativnih potreba i
načina obrazovanja. Mreža obrazovnih institucija
po vrstama, kapacitetu i broju
ne odgovara postojećim potrebama. Sam
sistem obrazovanja kadrova u drvnoj
struci nije adekvatan zahtjevima ni nivou
drvne industrije u tehničkom, a ni
tehnološkom pogledu. Potrebno bi bilo
proučiti puteve i način naj svrsishodni j ih
oblika povezivanja obrazovnih institucija
s radnim organizacijama, kako bi proces
obrazovanja postao funkcija proizvodnotehnološkin
zbivanja u neposrednoj proizvodnji.
Anketirana su 64 poduzeća drvne
industrije, da bi se dobio tačan uvid
potreba i zahtjeva na kadrovima. Rezultati
ankete još nisu sređeni.


Sto se tiče zapošljavanja inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije,
situacija u našoj Republici je zadovoljavajuća,
zahvaljujući aktivnosti Poslovnog
udruženja šum. privr. organiz. Zagreb,
odnosno Poslovnog udruženja drv. ind.
Zagreb.


U okviru Zajednice šumarskih fakulteta
Jugoslavije dosta je rađeno na tome
da se heterogeni nastavni planovi i programi
na šumarskim fakultetima u Jugoslaviji
učine čim više srodnim. No usprikos
tome ostaje još mnogo toga da se učini
u smislu modernizacija i racionalizacije
visokoškolske nastave, pošto dinamičan
razvoj nauke i potreba brze primjene
njezinil rezultata u proizvodnji i društvenoj
praksi, izazivaju krupne promjene
u društvenoj podjeli rada. Osnovna
tendencija ovih promjena je zamjena rutinskog
(kako manuelnog tako i intelektualnog)
ljudskog rada radom strojeva,
te rapidno povećavanje potreba za kreativnim
ljudskim radom. Težište rada kadrova
s visokim kvalifikacijama u suvremenim
uvjetima nije na održavanju ustaljenih
tehnoloških postupaika, već na njihovom
stalnom i ubrzanom progresivnom


mjenjanju, pa se težište rada pomiče iz


izvršene faze proizvodnog procesa u studijske,
konstruktivne, razvojne i istraživalačke
službe radnih organizacija. Sve
to postavlja ustanovama za visoko obrazovanje
ikonkretne zadatke kako u pogledu
izgrađivanja profila stručnjaka, sređenosti
sistema studija, izbora nastave i
metoda izvođenja nastave, kao i u pogledu
kvalitete nastavnih kadrova koji rade
u njima.


Nastavni planovi i programi na srednjim
šumarskim školama se svake godine
dotjeruju i mijenjanju prema potrebama
prakse putem Poslovnog udruženja
šumsko privr. organizacija Zagreb, a u
suglasnosti sa Zavodom za stručno osposobljavanje
Sekretarijata za prosvjetu.


Polaganje stručnih ispita za inženjere
i tehničare šumarstva odvija se na do sada
uobičajen ali nezadovoljavajući način.
No, kako šumarstvo osim šum. inž. i tehn.
zapošljava i stručnjake drugih profila, to
se javljaju namjere da i ti kadrovi zaposleni
u šumarstvu polažu stručne ispite.


Dužina trajanja pripravničkog staža u
šumarstvu i drvnoj industriji regulirana
je pravilnikom o pripravničkom stažu.


U. O. ovog Saveza na inicijativu Centralnog
odbora Saveza ITšIDJ-e u više
navrata je razmotrio problem pripravničkog
staža i polaganje stručnih ispita za
inženjere i tehničare šumarstva i drvne
industrije, da bi se iznašla rješenia kako
bi se ovaj važan problem čim jednobraznije
riješio za čitavu našu struku. Nažalost
u tom smislu nismo mnogo učinili
pošto spomenuta akcija nije naišla na potrebno
razumijevanje predstavnika onih
institucija, koja momentano propisuju
programe za stručne ispite, te organiziraju
održavanje stručnih ispita. Smatramo,
da bi pitanje stručnih ispita kao i
pitanje pripravničkog staža moralo spadati
u nadležnost Saveza, a što je u skladu
sa zahtjevom SITH-e odnosno Jugoslavije.
5. Ostale aktivnosti Saveza
— Radilo se na održavanju i popravku
zgrade ovog Saveza. Krovopokrivački i
limarski radovi su završeni.
— Brinuli smo se za prodaju »ciglica«
u svrhu dovršenja Doma Saveza SITJ-e.
— Organiziarno je štampanje »Dnevnika
rada«, koji je ranije bio štampan pod
nazivom »Lugarska knjiga«.
— Razgovaralo se sa članovima U. O.-a
Saveza društava šumarsko - tehničkog
stručnog pomoćnog osoblja SR Hrvatske
(bivše Lugarsko društvo) kako bi se osvjetlio
položaj ovog Saveza u novo nastalim
prilikama u šumarstvu.
— Na plenumu u Poreču dana je inicijativa
za osnivanje »Spomen parka« na


ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 35     <-- 35 -->        PDF

području Istre, kao doprinos Saveza SR
rirvaisjse 23-godišnjici priključenja Istre
i otoka matici zemlji.


— J^reko svojih predstavnika Savez je
sudjelovao u nizu savjetovanja i sastanaka
na .koje je bio pozivan radi davanja
stručnih mišljenja.
— Savez je u nevezanim diskusijama za
»Okruglim stolom« raspravljao o glavnim
problemima šumsko privredne politike u
SRH.
U tim raspravama iskristalizirala su se
neka mišljenja.


Smatra se, da je jedan od osnovnih
problema način raspodjele ukupnog prinoda
u šumsko privrednim organizacijama
što dolazi do izražaja u siabom stimuliranju
radova na (uzgajanju) — njegovanju
šuma. Nadalje se smatra da bi
se cjelokupno rukovođenje šumama trebalo
odvijati putem gospodarskih osnova
uz pretpostavku, da su one tehnički i
privredno dobro postavljene i uravnotežene.


Učesnici skupa složili su se da je jedan
određen način koncentracije sredstava,
kadrova ltd. ne samo koristan nego i nužan.


— Zaključci sa sjednica U. O.-a ovog Saveza
redovito se štampaju u glasilu Saveza
»Šumarskom listu«, kako bi teritorijalna
Šumarska društva bila pravovremeno
obavještavana o svim aktivnostima
U. O.-a ovog Saveza.
Izvještaj o financijskom poslovanju Sa


veza ITŠIDH
za razdoblje od 3 godine


podnio je blagajnik Saveza Ing. A. To


mašević.


IZVJEŠTAJ


Blagajničko-materijalnog poslovanja Saveza
inženjera i tehničara šumarstva i
drvne industrije Hrvatske za razdoblje
od 27. 6. 1966. do 20. 6. 1969. god. tj. od


84. godišnje skupštine održane u Gospiću.
Red.


br. Sadržaj


A. Prihodi
1. Članarina Šumarskih društava
2. Pretplate na Šumarski list i prodaje
3. Oglasi u Šumarskom listu
4. Prihodi od društvene dvorane
5. Realizacija struč. šum. knjiga
6. Realizacija struč. šum. tiskanica
7. Ostali prihodi i višak prihoda iz
prošle
godine
Ukupno prihodi:


B. Rashodi
1. Lični rashodi
2. Operativni rashodi
3.
Funkcionalni rashodi
Ukupno rashodi:
Blagajničko-materijalno poslovanje Saveza
zasniva se na propisima Statuta Saveza,
a vrši se prema jedinstvenom kontnom
planu i jednoobraznom dvojnom
knjigovodstvu. Kao društveno stručna organizacija,
Savez djeluje kao samostalna
obračunska jedinica. Financijsko poslovanje
se vrši na temelju odobrenog godišnjeg
plana prihoda i rashoda za tekuću
godinu.


Prihodi i rashodi Saveza


Za djelovanje, odnosno obavljanje svoje
društvene i stručne funkcije na osnovu
Statuta, Savez mora ostvarivati prihode.


Prihodi Saveza sastoje se od:


— članskih doprinosa,
— prihodi od izdavačke djelatnosti i
— izvanredni prihodi.
Prema odluci ovog Saveza, donesenoj
na Plenumu 18. 11. 1967. god. u Jastreöarskom,
Šumarska društva su obavezna
uplaćivati ovom Savezu 30J/o odnosno´ 3
dm. po članu ubrane članarine godišnje.
Iako je ova obaveza tako minimalna, veći
broj društava uopće je ne podmiruje
unazad nekoliko godina.
U 1966. god. za 1965. g. članarinu je platilo
Šumarsko društvo Zagreb, u 1967. g.
za 1966. g. članarinu je platilo Šumarsko
orustvo Zagreb i Vinkovci, u 1968. g. za
196/. g. članarinu je platilo Šumarsko
društvo Osijek, Ogulin, Senj, Zagreb, i
Pod. Slatina, a u 1969. za 1968. g. članarinu
je platilo samo Šumarsko društvo Zagreb.
Prihodi od članarine od Šumarskih društava
iznose za:
god.
1966. 1967. 1968.
362,82 337,98 1.113,55


Pregled ostvarenih prihoda i izvršenih
rashoda u 1966., 1967. i 1968. god.:


Dinara


1966. g. 1967. g. 1968. g.


362,82 337,98 1.113,55


52.287,55 49.351,60 49.658,40


8.900,— 13.750,— 5.500,—


7.640—
8.920,— 4.050,—


3.355,80
1.264,55 1.143,—


81.265,30
70.475,58 82.759,30


5.368,54 8.709,82 18.869,58
159.180,01 152.809,53 163.113,83


34.553,66
38.485,20 43.590,19


20.685,44
12.222,40 17.599,—


101.764^67
88.704,61 155.971,88


157.003,77 ~ 139.412,21 "155.971,88


341




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Iz ovog pregleda vidi se kako je Savez
ostvarivao prihode i izvršavao rashode.
Ako uporedimo prihode u ove tri godine,
vidimo, da su u 1967. g. bili manji za
6.370,48 din. u odnosu na 1966od. g. a za
10.304,30 din. u odnosu na 1968. god. Kao
što su u 1967. g. bili prihodi najmanji,
isto tako su te godine i rashodi bili u odnosu
na 1966. g. manji za 17.591,56 din. a
u odnosu na 1968. g. manji za 16.559,67
din. 1967. godina bila je izuzetno teška u


1.
Prihod od pretplate i oglasa u
Šumarskom listu
2.
Troškovi
3.
Dobit — gubitak
4.
Stvarnacijeim koštanja Šum. lista
U 1967. g. prihodi šumarskog lista bili
su najviši zahvaljući prikupljenim oglasima
od Šumskih gospodarstava. Jedino
te godine Savez nije imao gubitaka na
Šumarskom listu, dok u 1966. i 1968. g. je
imao. Iz svega proizlazi, da se troškovi
Šumarskog lista ne mogu pokrivati isključivo
pretplatom, već povremenom pomoći
šumarskih i drvno industrijskih poduzeća
u vidu oglasa. Smatramo da ne
treba tražiti izlaza u povišenju pretplate.


Struktura pretplatnika za Šumarski list
u 1966., 1967. i 1968. god. bila je slijedeća:
Šumarska poduzeća i ustanove
Šumarski inženjeri i tehničari
Studenti i đaci šumarskih škola
Inozemstvo


Zamjena inozemstvo
Zamjena u zemlji


Ukupno:


1966.
g. 1967. g. 1968. g.


385 395 380


374 376 361


Vrijednost zaliha iznosila je za


za stručne šumarske tiskanice


za stručne šumarske knjige


U zadnjih nekoliko godina Savez nije
štampao niti jednu stručnu šumarsku
knjigu, te se vrijednost knjiga uglavnom
odnosi na knjigu Uzgajanje šuma od inž.


J.
Šafara.
Realizacija prihoda


ostvarenju prihoda, te su se sve akciie
Saveza tome podređivale.


Šumarski list kao stručno šumarsko
glasilo našeg Saveza je jedan od najvažnijih
publicističkih djelatnosti Saveza.
Bilo bi od interesa prikazati u kakovom
su odnosu i kakovu tendenciju imaju nrihodi
i troškovi koji se na toj publikaciji
ostvaruju. Prikaz se odnosi na god. 1966.,
1967. i 1968.


1966.
g. 1967. g. 1968. g.


61.187,55 63.101,60 55.158,48


63.082,95 53.483,32 55.637,95



1.895,40 + 9.628,28 — 479,55
42,05 44,55 50,15
157 134 67
31 31 31
28 29 2^)
24 23 23
998 986 SŽ9


Iako se na Plenumu u Jastrebarskom
1967. god. donio zaključak, da Šumarska
društva povedu akciju kako bi svi članovi
bili pretplatnici na Šumarski list, vidi
se da broj pretplatnika iz godine u godinu
se ne povećava, nego na žalost i opada.


Zalihe publikacija


Zalihe publikacija sastoje se od:


— zaliha stručnih šumarskih tiskanica
— zaliha stručnih šumarskih knjiga.
Zaliha stručnih šumarskih tiskanica i
knjiga utvrđuje se svake godine inventurnim
popisom. Iz takvog popisa, koii
je prilog završnom računu moguć je uvid
u vrst i količinu tiskanica i knjiga, koje
se nalaze kao zaliha u Savezu.


1966. g. 1967. g. 1968. g.
55.172,51 50.946,61 43.115,50
10.460,95 10.173,95 9.563,45


Iz pregleda ostvarenih prihoda i rashoda
vidi se realizacija prihoda od stručnih
šumarskih tiskanica i knjiga u toku


1966. g. 1967. g." 1968. g.
84.621,10 71.740,13 83.902,30




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Iako su se prihodi od stručnih šumarskih
tiskanica i knjiga povećali u 1968. g.
u odnosu na 1967. g. ne bi se moglo reći,
da je to povećanje rezultat veće prodaje


Imovina Saveza:
Imovina Saveza iznosi u:


Imovina Saveza se sastoji od poslovne
zgrade, inventara, biblioteke, sredstava
na žiro računu kod banke, potraživanja
od dužnika i vrijednosti zaliha stručnih
šumarskih tiskanica i knjiga.


Ako od imovine odbijemo vrijednost
osnovnih sredstava dobijemo stvarnu
obrtnu vrijednost Saveza, koja se u prosjeku
godišnje kreće od 140.000 do 160.000
dinara.


U 1968. g. Savez je utrošio za popravak
krovišta poslovne zgrade iznos od 67.018, 60
dinara. Obzirom da Savez nije raspolagao
sa tolikim sredstvima, obratio se je Šumskim
gospodarstvima i Drvno industrijskim
poduzećima za pripomoć. Do sada
nam je u tu svrhu doznačilo novčana
sredstva Šumsko gospodarstvo Buzet,
Delnice, Gospić, Karlovac, Koprivnica,
Kutina, Podr. Slatina, Sisak, Senj i Bjelovar,
Drvno industrijsko poduzeće Đurđenovac,
»Trudbenik« Bregana, »Zagor


je« Krapina, »Slavonija« SI. Brod i Združeno
poduzeće Perušić u ukupnom iznosu
od 17.775 dinara. Ovom prilikom naš Savez
se svima zahvaljuje na pomoći.


Iz ovog prikaza zaključuje se, da Savez


mora imati organiziranu knjigovodstvenu


i blagajničku službu. U toj službi dieluju


kao stalni službenici 1 knjigovođa i 1 bla


gajnik.


Osnovno je za idući period osigurati što


sigurnije i kontinuirano priticanje priho


da. Ti prihodi se mogu osigurati savo


još sređenijom i redovnom uplatom čla


narine Šumarskih društava te boljom or


ganizacijom izadvačke djelatnosti u čemu


nas jedino mogu pomoći naše šumsko


privredne organizacije.


Predsjednik Nadzorno»´ odbora Ing. Ž.


Hajdin, podme je izvještaj u ime Nad


zornog odbora.


IZVJEŠTAJ
Nadzornog odbora Saveza ITŠIDH-e
85-oj redovnoj skupštini


Iako je funkcija Nadzornog odbora više
vezana za kontrolu financijskog poslovanja
odnosno urednog vođenja blagajničkih
dokumenata Saveza .članovi Nadzornog
odbora prema uvedenoj praksi


tiskanica, već povećanje prodajnih cijena,
koje su uslijedile zbog povećanja troškova
štampanja.


1966. g. 1967. g. 1968. g.
546.944,33 576.217,87 624.374,32


Upravnog odbora prisustvovali su mnogim
sjednicama ovoga Upravnog tijela
Saveza i surađivali na rješavanju raznih
pitanja dnevnog reda sjednica.


Nadzorni odbor je svoj glavni zadatak,
kojega sam uvodno spomenuo, obavljao
u toku cijelog razdoblja mandata. Blagajničko
poslovanje i blagajnički dokumenti
periodički su pregledani i u toku
cijelog razdoblja mandata nije pronađena
u tom smislu bilo kakva neurednost
ili netačnost. Dakle, blagajničko poslovanje
i pripadajući dokumenti uredno su
vođeni.


Međutim, Nadzorni odbor bio je uporedo
sa Upravnim odborom također organ
Saveza koji je razmatrao godišnje financijske
poslove i završne račune. Ako
ste pažljivo pratili izvještaj blagajnika o
kretanju prihoda i rashoda Saveza u razdoblju
1966—1968. godina, mogli ste uočiti
razne činjenice, među kojima smatramo
da treba dati osvrt napose na onaj
prihod Saveza, koji se odnosi na tzv. doprinos
teritorijalnih društava. Vi ste mogli
čuti, da je u godišnjim prihodima koji
su iznosili oko 15 milijuna st. dinara, taj
doprinos okruglo: 36.000 st. din. u 1966.
(od 1 teritorijanlog društva), oko 34.000
st .din. u 1967. (od 2 društva) i oko 113.000
st. din u 1968. god. (od 6 društava).


Ovaj doprinos bazira na određenom r>ostotku
ubrane članarine u teritorijalnim
društvima. Ako su naprijed navedene svote
odraz te obaveze članstva, onda bi se
moglo zaključiti da članovi društva, osim
kod par društava, uopće ne plaćaiu članarinu
ili da plaćaju članarinu, ali mnoga
društva ne šalju Savezu obavezni dio.


Pretpostavimo, da se uredno plaća članarina
i uredno šalje dio Savezu. S obzirom
na broj članstva može se procjeniti
da ukupna svota ne bi premašila cea


300.000 st. dinara što opet ne predstavlja
značajnu stavku u prihodima Saveza u
vezi godišnjih troškova i financijskog plana
u cjelini.
Treba imati u vidu, da Savez godišnje
plaća svoj doprinos Savezu u Beograd u
iznosu od cea 300.000 st. din., DIT-a Hrvatske
40—60.000 st .din., nekim drugim
organizacijama, kao Crvenom križu i si.
daljnje doprinose. To znači da Savez od




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 38     <-- 38 -->        PDF

nosno Upravni odbor i za ovakve rashode
mora »zaraditi« fin. sredstva, jer ne
može pokriti iz doprinosa svojih teritorij
alnin društava.


Zbog ove činjenice Nadzorni odbor
smatra, da financijska obaveza teritorijalnih
društava prema Savezu nije dobro
riješena na bazi doprinosa iz ubrane članarine.


Smatramo, da bi doprinos svakog teritorijalnog
društva trebao biti neovisan o
ubranoj članarini odnosno da se uopće
ne bi bazirao isključivo na članarini. Taj
doprinos, prema našem mišljenju, trebao
bi biti upravo razrezan odnosno ova bi
skupština trebala da to pitanje razmotri
i donese odluku. Vjerojatno jedan doprinos
po jednom teritorijalnom društvu ne
bi trebao biti manji od 50.000 st. din. Dalje
smatramo, da se uopće ne bi trebalo
razmišljati od kuda ta sredstva pribaviti.
Inženjeri i tehničari kao stručni radnici
u svojim poduzećima sigurno mogu reflektirati
na dodjelu i znatno većih novčanih
sredstava iz odgovarajućih fondova
svojih opduzeća.


Molimo delegate i ostale učesnike ove
skupštine da ovo pitanje ne izostane u
diskusiji i u odlukama.


Učesnici skupštine prihvatili su podnesene
izvještaje. Predsjednik radnog predsjedništva
je nakon toga pozvao učesnike
na diskusiju.


DISKUSIJA:


Prof. dr. Z. Potočić se u diskusiji
osvrnuo na prijedlog Ing. Ž. Hajdina kojeg
je on iznio u svom referatu, a odnosi
se na članarinu koju plaćaju teritorijalna
šumarska društva Savezu. Učesnici
skupštine su prihvatili prijedlog Ing. Ž.
Hajdina da ubuduće svako teritorijalno
Šumarsko društvo uplaćuje Savezu godišnji
doprinos u iznosu od 500 n. din.


D. Rudi ć je pred učesnike skupštine
iznio probleme koji tište Savez pomoćnog
stručno-tehničkog osoblja.
U diskusiji je dr. Z. Potoči ć predložio
da teritorijalna šumarska društva riki
j uče u svoj rad sve ono pomoćno stručno-
tehničko osoblje, koje je sada raspoređeno
na radna mjesta za koja se traži
SS sprema.


Ing. V. Š p o 1 j a r i ć je istakao živu
aktivnost članova Šumarskog društva SI.
Brod na stručnom, društvenom i političkom
polju. Istakao je, da pojedini članovi
njegovog društva zauzimaju važne političke
odnosno društvene funkcije u komuni
Slavonski Brod. Kao i u ostalim teritorijalnim
šum. društvima, tako je i među
članovima Šumarskog društva Slav.


Brod problem integracionih kretanja u
šumarstvu kao tema razgovora bio jako
aktuelan. Principijelno se slaže s time, da
je integracija nužna, aji nadodaje da su
ljudi iz struke morali imati više utjecaja
na tak integracionih kretanja.


Na poziv predsjedavajućeg učesnici
skupštine su prihvatili prijedlog da se
dade razriješnica starom Upravnom i
Nadzornom odboru.


Zdravko Zorić je u ime verifikacione
komisije izvjestio prisutne da skupštini
prisustvuje 56 delegata od ukupno
100 delegata teritorijalnih društava, što
čine nadpolovičnu većinu, pa prema tome
skupština može donositi pravovaljane zaključke.


ing. D. B r k a n o v i ć je u ime Kandidacione
komisije iznio prijedlog za izbor
predsjednika Saveza. Predložen je Ing.


A. Mudrovoić. Učesnici skupštine su prihvatili
prijedlog aklamacijom. Nakon toga
je Ing. D. Brkanović predložio slijedeće
članove u novi Upravni odbor odnosno
Nadzorni odbor, obrazloživši principe
kojima se rukovodila njegova komisija
kod kandidiranja. U novi U. O. predloženi
su slijedeći drugovi:
1. Prof. dr Zvonimir Potočić
2. Dr Branimir Prpić
3. Ing. Drago Videc
4. Ing. Dragutin Bartovčak
5. Ing. Drago Kirasić
6. Mr. Nikola Komlenović
7. Ing. Josip Crvenković
8. Zdravko Zorić
9. Ing. Zivko Petković
10. Mr Ante Krstinić
U novi Nadzorni odbor predloženi su
slijedeći drugovi:


1. Ing. Srećko Vajnković
2. Ing. Vid Fašaić
3. Ing. Žarko Hajdin
Predloženi su kandidati za Upravni i
Nadzorni odbor prihvaćeni aklamacijom.
Ing. Ante Mudrovčić kao predsjednik
novog U. O-a zahvalio se učesnicima 85.
redovne skupštine na povjerenju koje je
ukazano njemu odnosno novoizabranom


U. O.
II. STRUČNI DIO
O integracionim kretanjima u šumarstvu
na području »Slavonske regije« referat
je podnio Ing. M. Andrašek.


OSNOVNE KONCEPCIJE INTEGRACIJE
ŠUMARSTVA ISTOČNE SLAVONIJE


1. UVODNE NAPOMENE
Privredna integracija, kao udruživanje
pojedinih dijelova u jednu jedinstvenu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 39     <-- 39 -->        PDF

cjelinu, sa svrhom optimalnog korištenja
dijelova, predstavlja jednu od zakonitosti
razvitka proizvodnih snaga i odnosa.


1.0. Definicija i svrha teme
Referat »O osnovnim koncepcijama integracije
šumarstva Istočne Slavonije« izrađen
je na zamolbu Upravnog odbora
Saveza inženjera i tehničara šumarstva i
drvne industrije Hrvatske i prezentiran
je učesnicima 85. redovne godišnje skupštine,
koja je održana 20. 6. 1969. godine u
Zagrebu.


Pošto je to relativno opsežan materijal
nije praktično da bude u potpunosti objavljen.
Zato se, u dogovoru sa glavnim
i odgovornim urednikom ovog časopisa,
objavljuje veći dio toga referata, dopunjen
samo sa osnovnom informacijom o
rezultatima uspješno provedenog referenduma
o integraciji istočnoslavonskih gospodarstava.


Svrha ovog teksta je da ukratko i bez
pretenzije iscrpnost i definitivnost tretmana
izloži izvjestan konspekt ideja, stavova,
pa i prijedloga rješenja relevantnih
za unutrašnju organizaciju šumskoprivrednog
poduzeća Slavonije u savremenim
usiovima socijalnog i naučno4ehnološkog
progresa u šumarstvu i drvnoj industriji
u svijetu, a naročito u našoj zemlji.
U njemu se, osim prethodnih napomena
i zaključnih konstatacija, razmatraju:


— ciljevi i zadaci integracije šumarstva;
— osnovni pristup i polazni stavovi oko
integracije;
— osnovni elementi unutrašnje organizacije
poduzeća;


— stav prema odluci Izvršnog vijeća o
formiranju šumsko privrednih područja;
— neki problemi integracije šumarstva,
te
— zaključci i prijedlozi.
Savremena kretanja u privredi, — nühovi
ciljevi i zadaci, modernizacija tehnologije
proizvodnje i poslovanja i dr.,


— u savremenim usiovima socijalnog i
naučno-tehnološkog progresa, složena su
do toga stepena i tako delikatna da svakom
ograničenom pristupu — pa tako i
ovom — nužno prijete razne opasnosti ograničenja,
jednostranosti itd. Zato ovaj
tekst treba uzeti samo kao informaciju
o do sada izgrađenim stavovima i formiranim
prijedlozima rješenja u vezi teme
označene u naslovu. U ovom konceptu i-
ma ustupaka, nedorečenosti, pa i nedosljednosti
u primjeni načela i elemenata
moderne organizacije rada. No, to će se
već zajedničkim radom korigirati.
1.1. Nauka i integracija
Smatramo važnim da posebno istaknemo
jedan velik (možda čak najveći!?)
propust u svim dosadašnjim fazama rada
u integracionom procesu: naučno-istraživačke
institucije nisu u dovoljnoj mjeri
angažirane na obradi kardinalnih problema
integracije (naročito u samoupravnim
i tržnim uvjetima), kao što su:


— prvo, parametri optimalnog modela
šumsko-privrednog područja;
— drugo, parametri optimalnog modela
unutrašnje organizacije šumskoprivrednog
poduzeća i
— treće, čitav niz drugih neriješenih
problema, koje nauka i praksa samo zajedničkim
radom treba i mogu da riješe
(praktična, ali i kompleksna metodologija
izrade projekta o raznim vidovima integracije
šumarstva i samoupravnim i tržnim
uvjetima privređivanja, zatim oblici
koncentracije sredstava i kadrova, itd.).
Nedostatak egzaktnijih mjerila i Parametara
bar približnog optimuma spomenutih
kategorija, — kao posljedica nedovoljne
uključenosti nauke u izučavanje
i rješavanje ove problematike, — doveo
je do mnoštva ideja i varijanti, što je dosta
razvodnilo i usporilo akciju. Pojava
mnogobrojnih prijedloga davala je dojam
da se pruža otpor integraciji. Iz toga se
nameće zaključak da odgovornost rukovodećeg
i stručnog kadra treba vezati i
za naučne inovacije u poduzeću i smatramo
da treba nastojati da naša "oduzeća
pretvorimo u stalni poligon provjere i
primjene rezultata naučnoistraživaokog
rada.


2. CILJEVI I ZADACI INTEGRACIJE
Mehaničko spajanje poduzeća bez suštinskih
promjena u tehnologiji nroizvodnje
i poslovanja, te u politici privređivanja
uopće ne znači integraciju.


2.0. Općenito o ciljevima integracije
I prividno veća samoupravnost u uvictima
privredne izoliranosti i autarhičnosti
ili uključivanje u integracione procese
imaju značaj za kolöktiv upravo u onoj
mjeri u ikojoj omogućuju bolje privređivanje
i sticanje većeg dohotka.
Zato se utvrđuju osnovni i posebni ciljevi
i zadaci, koji treba da osiguraiu bolje
privređivanje i sticanje većeg dohotka
putem


— modernizacije proizvodnih snaga i
— unapređenja društvenih odnosa.
Pošto je ovo horizontalna integracija,
potrebno je sagledati njene specifičnosti
u šumarstvu i dati odgovor na početno


345




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 40     <-- 40 -->        PDF

pitanje u ovoj problematici: šta se to realno
može postići bilo kakvom integracijom
u šumarstvu uopće, a posebno u šumarstvu
Slavonije?


Generalni odgovor glasi: integracijom
šumarstva, prvo, u početku, samo horizontalnom
(unutar šumarstva); drugo,
kasnije i vertikalnom (sa prerađivačima
drva, samo u odgovarajućoj, labilnijoj ili
čvršćoj formi); treće, također kasnije, i
mješovitom (od proizvođača sirovina preko
prerađivača i finalista do povezivania
sa prometom, odnosno trgovinom, isto
tako u odgovarajućoj formi udruživanja),
može se postići toliko mnogo da se može
vlastitim i udruženim sredstvima i snagama
(čak i bez pomoći zajednice), bržim
tempom, podizati životni standard i
poboljšavati uslove rada radnih ljudi u
šumarstvu, te povećavati i poboljšavati
šumski fond. A pogotovo ako se još udruženim
snagama bude insistiralo uz ozbiljne
i atraktivne programe razvoja na riešavanju
sistemskih uvjeta privređivanja
za šumarstvo (i drvnu industriju).


Za postavljanje realnih ciljeva razvoja
putem poslovnog povezivanja potrebno
je temeljito izučavati sadašnje i perspektivne
mogućnosti.


Integracija, kao organizaciono sredstvo,


— isto kao i sveukupna organizacija rada,
— nije sama sebi cilj, nego sredstvo
za postizanje privrednih i društveno političkih
ciljeva, koji su precizirani u:
— općoj generalnoj) poslovnoj politici
i u


— posebnim poslovnim politikama poduzeća
(proizvodna orijentacija i mogućnosti,
te investiciona, komercijana, kadrovska,
socijalna i financijska politika,
zatim politika unutrašnje raspodjele dohotka,
praćenja i primjenjivanja nauke
i tehnike, poslovnog povezivanja i, na kraju,
organizacija rada i proizvodnje).
Post osu ciljevi generalne poslovne politike
šumskih gospodarstava Istočne Slavonije:


— prvo, poboljšati životni i društveni
standard, te uvjete rada radnih ljudi u
svojim radnim kolektivima, i
— drugo, povećati akumulativnu sposobnost,
time i proširenu reprodukciju
u svojim poduzećima, jačajući time svoju
proizvodno-tehničku sposobnost, te povećavajući
sigurnost na radu, stupanj_ zaposlenosti
i zapošljavanja, te odvajajući
veća sredstva za povećanje i poboljšanje
šumskog fonda, optimalno usklađujući
odnos između općih (posrednih, neekonomskih)
i direktnih (ekonomskih) _ koristi
od šuma, to se i ciljevi i zadaci integracije
moraju uklopiti u ciljeve generalne
i posebnih poslovnih politika ovih
gospodarstava, tj. da integracija doprinese:


— prvo, modernizaciji proizvodnih snaga
(radne snage i sredstava za rad), i
— drugo, unapređenju proizvodnih odnosa
(samoupravljanja i nagrađivanja
prema rezultatima rada), kako bi se omogućilo
bolje uvjete privređivanja i stjecanja
većeg dohotka, odnosno
— poboljšanje onoga što imamo, i
— ostvarivanje onoga što zasad nemamo.
Ciljeve integracije promatra se s dva
aspekta, i to: prvo, osnovni i, drugo, snecifični
ciljevi.


2.1. Osnovni ciljevi integracije
1. Postojećim sredstvima i kadrovima,
a naročito njihovom prikladnom koncentracijom,
ostvariti što veće poslovne rezultate
na svim sektorima privređivan-´a
u šumarstvu Slavonije;
2. poslovno-tehničkom suradnjom svih
oblika na nivou proizvodnje, usluga i prometa
povezati, za sada, slavonsku šumsku
privredu međusobno (po horizontali),
te kasnije, po vertikali sa drvnom industrijom,
i, eventualno, sa drugim poslovnim
partnerima i na taj način najracionalnije
koristiti postojeće mogućnosti
u cilju stvaranja uslova svestranijeg razvitka;
3. poslovno-tehnička suradnja treba da
bude sredstvo za podizanje šumarstva (a
s tim u vezi i drvne industrije) na evropski
nivo. (Naročito, da prerađivačka industrija
može konkurentno da nastuna
na inostranom tržištu). Za postizanje ovog
cilja postoje dobri preduslovi — bogatstvo
šumama i stručnjaci. U šumarstvu
treba naći najbolja rješenja za otvaranje
šuma i mehanizaciju proizvodnos;
procesa (a u drvnoj industriji odgovarajuća
rješenja za modernizaciju proizvodnje
i poboljšanje kvaliteta proizvodaV
4. integracioni procesi na bazi čvršćeg
poslovnog povezivanja šumarstva u slavonskim
(a u perspektivi i u širim) razmjerama
treba da omoguće daljnie jačanje´
samoupravljanja i socijalističkih odnosa,
te modernizaciju proizvodnih snaga
(kao dvije strane istog procesa), jer
»što budu razvijeniji socijalistički odnosi,
to će biti brži i ekonomski razvoj. I
obrnuto, ništa nije i ne može biti od koristi
socijalizmu, ako ide na štetu ekonomskog
napretka . . .« (Edvard Kardelj);
3. šumarstvo i drvno-prerađivački kompleks
Slavonije organizirati tako da se sa
područja (regije, odnosno zemlje) izvoze


ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 41     <-- 41 -->        PDF

optimalno oplemenjeni proizvodi, a ne sirovina.
To ne znači zatvaranje u regionalne
okvire, nego samo jednu ekonomsku
nužnost — da najprije »u kući« raščistimo
sve što sami možemo i tako ojačani
da krenemo u daljnja nužna -poslovna povezivanja
— u svim pravcima.


2.2. Specifični ciljevi integracije
1. Izvršiti podjelu rada unutar sadašnjih
šumskih gospodarstava Slavonije, te
i u širim okvirima. Podjela rada u matičnoj
djelatnosti je gotovo nemoguća, ili neznatna
(rasadnici i si.). U pomoćnim i
vanmatičnim je moguće — transport i
građevinarstvo. Također neke pomoćnotehničke
funkcije izdvojiti na nivou poduzeća
(uređivanje šuma, financiiska
služba, elementi mehanografije, plan, analiza,
raspodjela, istraživačko-razvojna
funkcija), zatim na nivou republike i šire
(fundamentalna naučna istraživanja, istraživanja
tržišta, glavni dio mehanografije
itd.);
2. izvršiti pravilan raspored nostojećih
kadrova i osigurati njihovo daljnje usavršavanje,
te formirati odgovarajuće radne
ekipe stručnjaka raznorodnih stručnosti
i specijalnosti;
3. omogućiti specijalizaciju pojedinih
organizacionih jedinica, odnosno rada (uređivanje
šuma, transport, građevinarstvo,
rasadnička proizvodnja, zajedničke
službe novog poduzeća i dr.);
4. provesti integraciju proizvodnje s
tehničkog aspekta:
a) koncentracijom proizvodnje okrupnjavanje
radilišta u poduzeću gdje »od je
to moguće u uzgajanju i iskorišćivanju
šuma, u šumskom građevinarstvu, u rasadničarstvu,
itd.);


b) koncentracijom proizvodnih snaga
(oruđa za rad i radne snage, nosebno
stručnih raznorodnih stručnosti):


c) tipizacijom gotovih proizvoda;


d) standardizacijom materijala, rezervnih
dijelova, oruđa i alata, uvjeta račTa,
pojmova, itd. i


e) tipizacijom tehnoloških procesa;


5. provesti integraciju i s ekonomskog
aspekta, čiji su ciljevi:
a) bolji plasman na tržištu (glavnih i


sporednih šumskih proizvoda i lovnih


proizvoda, proizvodnih i lovno-turističkih


usluga);


b) masovnost proizvodnje, odnosno bo


lje
korišćenje šumskog bogatstva sa još


više upotrebnih i prometnih vrijednosti


iz šume i šumskog tla, te od šumskih pri


rodnih dobara);


c) veća proizvodnost i kvalitet proizvoda
i usluga;


d) sniženje cijene koštanja po jedinici
proizvoda i usluga (kao centralni poslovni
zadatak!);


e) bolje iznalaženje i korišćenje (udruživanjem,
kreditiranjem) obrtnih i osnovnih
sredstava (povećati koeficijent obrtaja
obrtnih sredstava i korišćenje kapaciteta
osnovnih tipičnih sredstava) i, na
kraju,


f) veći dohodak po jedinici proizvoda
i po radniku.


Međutim, na osnovu sadašnjih dostignuća
nauke i tehnike, ne može se dovesti
do revolucije tehnologije proizvodnje u
fazi šumsko-kulturnih radova, tj. proizvodnje
drva na panju. Tu smo, uglavnom,
limitirani prirodom.


Ne može se, također, ni u druaoj fazi
šumske proizvodnje — u iskorišćivanju
šuma, gdje su inače moguće znatnije racionalizatorske
mjere, učiniti neke kardinalne
promjene. Međutim, baš tu leže naše
najveće šanse za racionalizaciju proizvodnog
i radnog procesa. I to racionalizaciju
bez investicija (studij rada, studije
vremena i dr.), te racionalizaciju sa
investicijama (ceste, modernija oprema,
kadar). Zato se riješava pitanje financiranja
takvih programa putem Zajedničkih
službi novoga poduzeća.


Mora se biti realan i ne gajiti megalomanske
pretenzije prema rezultatima integracije.
Ali — ne smije se biti ni pesimista,
jer, sasvim je sigurno da postoje
realne mogućnosti za povećanje poslovne
efikasnosti šumskoprivrednih poduzeća
putem njihove integracije.


3. OSNOVNI PRISTUP
I POLAZNI STAVOVI
VAŽNO
JE INTEGRIRATI POSLOVE
A NE TERITORIJE


Sa stanovišta šumarstva Istočne Slavonije
trenutno postoje dva osnovna pristupa
k problematici integracije šumarstva:


— prvo, pristup privrednika šumarstva
Istočne Slavonije, i
— drugo, pristup Izvršnog vijeća Sabora
SRH-e.
3.0.
Pristup privrednika šumarstva
Istočne Slavonije
3.0.0. Polazni stavovi
1. Sadašnja šumskoprivredna područja
u Slavoniji, uz dogovorenu korekciju na
području Šumskog gosopdarstva Podravska
Slatina, smatra se zadovoljavajućom
osnovom za ekonomski efikasno1 poslovanje
i smatra se da ih u ovom trenutku
ne treba mijenjati. Ona predstavljaju za


ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 42     <-- 42 -->        PDF

đovoljavajuću bazu za sva daljnja integraciona
kretanja. Razlozi za ovakav stav
su slijedeći:


— nedostatak egzaktnih mjerila u nauci
i praksi za utvrđivanje optimalnoa
šumskoprivrednog područja;
— izravnavanje etata na većoj površini
ne mora samo po sebi dati bolje ekonomske
efekte od dosadašnjih, a ako se prenaglasi
može biti i kočnica razvoja ostalih
proizvodnih faktora u privređivan iu
(oruđa za rad, uvjeta rada, a naročito,
radne snage);
— površina šuma i fizički etat je samo
jedan od faktora intenzivnije poslovnosti,
ali koji bez drugih faktora (osobito
ljudskog) ne osigurava intenzivno privređivanje
u sistemu dohotka, a na nivou
današnjeg razvoja proizvodnih snaga (čemu
mogu kao dokaz poslužiti postignuti
rezultati kod postojećih šumskih gospodarstava,
koja imaju različite površine i
etate);
— dosadašnja šumska gospodarstva,
odnosno područja, svojom politikom razvoja
učinila su i čine da smanje disproporcije
koje ugrožavaju potrajnost dohotka,
poboljšavajući strukturu šuma akumuliranjem
prirasta ili njegovim intenziviranjem
(plantaže) na dosadašnjim
površinama, i
— dosadašnja gospodarstva nisu smanjila
prostu reprodukciju šuma, nego su
je i proširila;
2. šumsko privredne osnove treba i dalje
sastavljati za postojeća šumsko "rivredna
područja po postojećim propisima;
3. na nivou integriranog poduzeća izrađivati
program razvoia. koji će biti optimalizacija
uvjeta i efekata privređivanja
putem jedinstvene politike u tačno preciziranim
periodima.
U novom poduzeću tražiti zajednički
globalni optimum i usklađivati 2a s narciialnim
optimumima, učešćem dijelova u
efektima zajedničkog optimuma i kompenzacijom
oštećenih diielova. Ovo razrješavanje
suprotnih interesa šumskih
gospodarstava mora biti vremensko i prostorno.
U protivnom se netko mora žrtvovati,
a da za to nema kompenzacije. Tu
onda nema ni sporazuma niti integracije;


4. unutrašnjim organizacionim i ekonomskim
odnosima osigurati materijalno
pokriće programa razvoia usmjeravanjem
sredstava akumulaciie bez obzira
na nivo odlučivania i nominalnog nosioca
sredstava po isključivo ekonomskim
kriterijima.
Putem unutrašnjih ekonomskih odnosa
osigurati instrumente za slobodno cirku


liranje sredstava na principu bankarskih
operacija radi zadovoljenja ekonomskih
interesa nominalnih nosioca;


5. integrirano poduzeće po svojim obilježjima
osigurava primjenu člana 5. OZŠ
i člana 4. ZŠ, da jednim šumsko privrednim
područjem gospodari jedno poduzeće,
te zbog toga svojom unutrašnjom organizacijom
i definiranim pravnim odnosima
osigurava integritet šuma. (Postoji
mogućnost stečaja šumskog gospodarstva
kao samostalne organizacije udruženog
rada sa svojstvom pravne osobe i obaveza
poduzeća da osigura racionalno gospodarenje
šumom, a minimum da osigura
prostu b:ološku reprodukciju);
6. na nivou republike, kao i na drugim
nivoima, trebaju postojati institucije koje
će obuhvaćati sve one poslove koji prerastaju
šumska gospodarstva i koji se pojavljuju
kao republički i širi problemi, a
čije rješavanje većim dijelom i danas objedinjuje
Poslovno udruženje u Zaerebu
(kao npr. objedinjavanje naučno istraživačke
službe, stručnog školstva, deviznih
sredstava za nabavu repromaterijala,
politike i nabave mehanizacije, uređivanja
i zaštite šuma i si.). Ti zadaci formirat
će se, odnosno dopunjavati, prema
razvoju i potrebama novoobjedinjenih
poduzeća. Sada se pojavljuje pitanje mehanografije,
istraživanja tržišta, razvoja
i dr. Zato treba integraciju provoditi elastično,
bez šablonskih granica, funkcionanlo,
diferencirajući probleme prema nivoima
njihovog optimalnog rješavania
(od međupoduzetnih do međunarodnih
okvira);
7. povezivanje s drvno industrijskim poduzećima
je od naročitog značaja za šumarstvo,
ier je to grana koja se nadovezuje
na dobar dio šumske proizvodnje i
čiie poslovanje ie od bitnog interesa za
naša poduzeća. Takva povezivanja treba
omogućiti na svim nivoima, naravno, u
odgovarajućoj, labilni joj ili čvršćoi formi.
3.0.1.
Osnovni pristup formiranju integriranog
poduzeća
1. Zajednički ekonomski interes organizacija
u sastavu poduzeća, izražen učešćem
u dohotku od zajedničkih ulagam´a;
2. samoupravni put dogovaranja pristupa
integraciji i ugovorno pristupanje integriranom
poduzeću;
3. princip proste biotehničke reprodukcije
je minimalni program politike Poduzeća,
a proširena reprodukcija treba da
proistekne iz ekonomski prioritetnih _ interesa
radnih kolektiva u šumarstvu i iz
općih interesa zajednica uz njenu obave


ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 43     <-- 43 -->        PDF

zu da i ulaže određena sredstva u tu svrhu;


4. postupnost i elastičnost formi organizacije
kod izgrađivanja organizacije integriranog
poduzeća. (U startu: minimalni
program. Kasnije: »prestrojavanje u
hodu« u pravcu usavršavanja poslovanja);
5. dostignuti nivo organiziranosti i stupnja
razvoja sadašnjih šumskih gospodarstava
ne smije opadati, što bi se mostio
dogoditi u slučaju formiranja jednog
šumsko privrednog područja, a zbog šablonske
primjene odredaba ZŠ;
6. u ovom materijalu su formulirani samo
osnovni elementi unutrašnje organizacije
zajedničkoga poduzeća, ne ulazeći
u tu problematiku sadašnjih šumskih gospodarstava.
Predmet posljednjih ovih
izmjena bit će jedan od važnijih zadataka
novog integriranog poduzeća i njegovih
zajedničkih službi koji treba riješavati
studiozno, a ne isforsirano i površno.
Promjenama u unutrašnjoj organizaciji
sadašnjih šumskih gospodarstava, kao i
korekciji sadašnjih šumsko privrednih područja,
pristupati studiozno, uvažavajući
specifičnost prilika užih teritorijalnih cjelina
i organizacija, te kontinuiteta politike
razvoja. Sada, u startu, se ne dira u
unutrašnju organizaciju sadašnjih šumskih
gospodarstava, ne zato što možda
netko želi da ostane status quo (zbog lične
kombinatorike i dr.), nego iz jednostavnog
razloga — iz razumne opreznosti
od isforsiranih i nepromišljenih akcija
bez perspektivnog sagledavanja problema.
A takve akcije integracija, kao dinamičan
i formama bogat proces, ne trpi.
Najveća opasnost normalnom odvijanju
tog procesa prijeti upravo od statičkog,
površnog i mehaničkog pristupa integraciji;


7. osigurati primjenu sistema dohotka
i na nivou integriranog poduzeća, ali tako
da se po ekonomskoj logici razvija novo
poduzeće kao cjelina i šumska gospodarstva
kao sastavni dijelovi, jer samo na
bazi stvarnih razlika gradit će se i stvarno
jedinstvo među sadašnjim gospodarstvima;
8. osigurati optimalnu povezanost i racionalnu
organiziranost funkcija upravljanja,
rukovođenja i izvršenja. Unutrašnju
organizaciju poduzeća u svim elementima
temeljiti na pravu samoupravljanja
radne zajednice i provoditi kao proces
demokratske centralizacije funkcija i poslova.
To znači, da se na viši nivo organizacije
centraliziraju samo one funkcije
i koncentriraju oni poslovi, koji sadrže
zajednički interes sastavnih dijelova.
3.0.2. Osnovni
elementi unutrašnje
organizacije poduzeća
1. Šumska gospodarstva (Našice, Osijek,
Podravska Slatina — pogon Slatina,
Slavonski Brod i Vinkovci) u integracionom
postupku osnivaju poduzeće koje je
jedinstveno po vanjskim pravnim karakteristikama,
a složen opo svojoj unutrašnjoj
organizaciji i visokom stupnju pravne
(supstancijalne) autonomije;
2. Šumska gospodarstva koja ulaze u
zajedničko integrirano poduzeće imaju
status samostalne organizacije udruženog
rada pravne osobe (skraćeno: SOUR —
p. o.), što se precizira ugovorom i statutom;
3. jedinstveno poduzeće osniva se u
pravno tehničkom smislu snajanjem, a u
materijalnom smislu udruživanjem;
4. jedinstvo poduzeća izražava se u osnivanju
i razvijanju zajedničkih (samouoravnih
i stručnih) organa kao predstavnika
i nosioca udruženih interesa;
5. posebno izražen zajednički interes na
nivou poduzeća ieste formiranje kompleksa
razvojnih funkcija, konstituiranih
u odgovarajućim organizacionim jedinicama
radi vođenja jedinstvene razvojne,
tehnološke, tehničke, ekonomske organizacione,
kadrovske, komercijalne i financijske
politike;
6. SOUR — pravne osobe samostalno utvrđuju
svoju organizaciiu i svoi dohodak.
A odnosi unutar SOUR — n. o. uređuju
se općim pravilima i pravilnicima;
7. privremenim statutom jedinstvenog
poduzeća do donošenja statuta utvrdit će
se: organizacija i nadležnost poduzeća i
njegovih organa, te Zajedničkih službi
novog poduzeća; naziv i sjedište noduzeća
i zajedničkih institucija; sistem financiranja
Zajedničkih službi i njihovog vezanja
uz dohodak organizacija u sastavu
poduzeća i dio sredstava akumulacije
koji podliježu obaveznom oročavanju na
nivou integriranog poduzeća, te o kriterijima
toga oročavanja i vraćanja koji su
jedinstveni za cijelo poduzeće, a regulirani
su posebnim pravilnikom;
8. korištenje zajedničkih (oročenih)
sredstava vrši se na temelju ekonomskih
kriterija. Oročena sredstva vraćaju se u
anuitetima, ali u najdužem ukupnom roku
od 10 godina;
9. odluke o ulaganju zajedničkih^ sredstava
u zajednički program investicija donosi
zajednički kreditni odbor na taj način,
da se broj glasova SOUR-a pravne osobe
određuje razmjerno učešću u financiranju;
10. između SOUR-a pravnih osoba nema
bespovratnog prelijevanja sredstava (ni
349




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 44     <-- 44 -->        PDF

u planu ,ni u ostvarenju). Izuzetno, -nlikom
provođenja krupnih i značajnih akcija
u suzbijanju zaraza šuma i ako su te
akcije od zajedničkog interesa bar za jedan
dio ili za sve SOUR-.e pravne osobe,
može doći do reguliranog bespovratnog
prelijevanja financijskih sredstava između
zainteresiranih SOUR-a pravnih osoba;


11. SOUR-i pravne osobe odgovaraju
prema trećim osobama samostalno za obaveze
nastale iz vršenja svoje redovne
djelatnosti.
Jedinstveno poduzeće odgovara samo
sredstvima izdvojenim na nivou jedinstvenog
poduzeća i u djelokrugu poslova koje
budu vršili zajednički organi i službe
jedinstvenog poduzeća. Za obaveze jedinstvenog
poduzeća postoji zakonska subsidijarna
odgovornost SOUR-a pravnih osoba.


Nema subsidijarne odgovornosti između
SOUR-a pravnih osoba, a ni između
jedinstvenog poduzeća i SOUR-a pravne
osobe za obaveze preuzete od strane
SOUR-a pravne osobe;


12. SOUR — pravna osoba nije dužna
pokrivati poslovne gubitke druge SOUR
— pravne osobe. Ako SOUR — pravna
osoba ostvari gubitak, uvodi se privremena
uprava, a ako ni to nije dovolino —
dolazi do reorganizacije i gubitka samostalnosti;
13. za rješavanje sporova u vezi sa zaključivanjem
i izvršenjem ugovora između
SOUR-a pravnih osoba, kao i između
jedinstvenog poduzeća i SOUR-a pravne
osobe, osnovat će se unutrašnja arbitraža;
14. na nivo u jedinstvenog poduzeća postojat
će ovi organi: radnički savjet, poslovni
odbor i generalni direktor. U radnički
savjet i poslovni odbor sve SOUR
— pravne osobe birat će isti broj članova,
neovisno o ekonomskoj snazi i brom
radnika SOUR-a pravnih osoba;
15. referendum u cijelom poduzeću se
mora održati na zahtjev najmanie 20>/o
zaposlenih u ciielom poduzeću, ili 808/»
zaposlenih u jednom SOUR-u pravnoj osobi
ili natpolovične većine radničkih savjeta
SOUR-a pravnih osoba;
16. na nivou poduzeća postoje Zaiedničke
stručne službe koje će imati položaj
OUR-a sa posebnim obimom samoupravnih
prava. Sistematizaciju radnih
mjesta ovih službi i djelokrug njihovih
poslova utvrdit će se općim aktom;
17. prilikom uključivanja sadašnuh
radnih organizacija u sastav integriranog
poduzeća potpuno se isključuje odgovornost
za obaveze koje organizacija unosi
u poduzeće, što se regulira na isti način
kao i za obaveze koje će SOUR — pravna
osoba preuzeti u toku poslovanja;


18. integrirani SOUR-i pravne osobe obavezuju
se da će u zajedničkom poduzeću
ostati najmanje 5 (net) °odina. Istup
iz zajedničkog poduzeća može uslijediti
najranije godinu dana nakon donošenja
odluke radne zajednice SOUR-a
pravne osobe o izdvajanju iz zajedničkog
poduzeća;
19. SOUR-i pravne osobe donijet će privremeni
statut. U njegov sadržaj uniiet
će se sve bitne odredbe prethodnog sporazuma
i odluke o spajanju šumskih gospodarstava.
On se smatra donesenim kad
ga, nakon rasprave na zborovima radnih
ljudi, u istovjetnom tekstu, utvrde svi
radnički savjeti SOUR-a, a stupit će na
snagu 1. 1. 1970. godine, od kada i počinje
da egzistira novo poduzeće u osnivanju;
20. u dio statuta kojim se regulira postupak
za donošenje i promjene statuta
i općih akata unijeti odredbu prema kojoj
je za izmjenu normi statuta unijeti´h
iz statutarnih dokumenata (prethodni
sporazum i odluka o spajanju poduzeća)
potreban pristanak svih budućih SOUR-a
pravnih osoba integriranog poduzeća. Time
se stvara pravna garancija za poštivanje
temeljnih pitanja unutrašnje organizacije
poduzeća.
3.2.
Stav šumarstva Istočne Slavonije
prema rješenju Izvršnog vijeća Sabora
SRH o formiranju šumsko
privrednih područja
3.2.0. Iz prethodnih tačaka vidi se stav
prema rješenju. Činjenica je da riešenje
Izvršnog vijeća ima i dobrih i loših strana.
Smatramo da one loše pretežu, unatoč
namjerama kreatora toga rješenja,
koje su, sasvim sigurno, bile dobre. Najvažniia
njegova dobra strana jeste u tome,
što je ono ubrzalo integraciona kretanja,
koja su inače bila vrlo spora. To
ne znači da naš samoupravni pristup integraciji
nema i loših strana, ali smatramo
da ipak pretežu dobre strane.
To rješenje Izvršnog viieća Sabora za
ovih pet istočnoslavonskih gospodarstava
niie bilo potrebno (kao administrativna
miera prinude na integraciju ne samo
šumsko privrednih područja nego i poduzeća!),
a danas ovdje ona smeta samoupravnom
dogovaranju oko integracije.


Istočnoslavonsko šumarstvo uspješno
je (sa 827» »za«) provelo referendum o
spajanju šumskih gospodarstava u jedinstveno
poduzeće na samoupravnim osnovama
(kao da ne postoji rješenje Izvrš




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 45     <-- 45 -->        PDF

351




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 46     <-- 46 -->        PDF

352




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 47     <-- 47 -->        PDF

nog vijeća). Smatramo da je Izvršno vijeće
trebalo forsirati ekonomske mjere
kao stimulans za integraciona povezivanja,
a ne silu zakona, pri čemu nije vodilo
računa o sva tri osnovna faktora proizvodnje,
nego samo o sredstvima (i to
samo o tipičnim šumskim sredstvima —


o šumi i šumskom zemljištu), zanemarujući
ostala sredstva (ceste, zgrade, opremu
i dr.), zatim vrlo veliku raznolikost
i raznih drugih uvjeta privređivanja
(tržište — proizvodna i konačna potrošnja),
i, kao najvažnije, zanemaren je
— čovjek (zamagljena je njegova perspektiva
i dr.). Doduše, unutrašnju organizaciju
novog, okrupnjenog poduzeća
prepušta sadašnjim radnim zajednicama,
iako to pitanje ne spominje u rješenju,
ali je to mnogo puta rečeno od strane
odgovornih drugova iz Izvršnog vijeća i
Sekretarijata za privredu.
Šumska gospodarstva Našice, Osijek, P.
Slatina (pogon Slatina), Slav. Brod i Vinkovci
(Požega je to već ranije učinila),
podnijela su prijedlog Ustavnom sudu
Hrvatske za pokretanje postupka za ocjenu
ustavnosti i zakonitosti rješenja Izvršnog
vijeća Sabora SRH-e o osnivanju
šums´ko privrednog područja broj 7888/11969.
od 28. IV 1969. (Narodne novine broj
23/69.), time da se:


— prvo, odloži njegovo provođenje do
donošenja konačne odluke, a nakon provedenog
postupka, i
— drugo, da se rješenje ukine. U slučaju
da do donošenja konačne odluke t>roizvede
meke pravne posljedice, predlaže
se da se poništi i rješenje i pravne posljedice
koje je proizvelo.
3.2.1. Razlozi podnošenja prijedloga Ustavnom
sudu su slijedeći:
— prvo, što je u administrativnom putu
integracije šumsko privrednih područja
(a automatski time i u nametnutoj integraciji
šumsko privrednih poduzeća)
sadržano automatsko i bespovratno prelijevanje
sredstava između sadašnjih radnih
organizacija. U ovome i jeste bit neslaganja
sa rješenjem Izvršnog vijeća;
— drugo, što pogotovo saad, poslije riešenja
Izvršnog vijeća, nisu jasna dva važna
pitanja:
a) što je to opći interes, te koja su to
prava i obaveze zajednice na osnovu kojih
ona ima pravo i obavezu da intervenira
u šumu i u šumarske radne kolektive
u ime zaštite i razvijanja elemenata
općeg interesa u šumi, i


b) što je to sa samoupravljanjem u šumarskim
radnim kolektivima, pošto riešenje
ne doprinosi neutralizaciji vlasti i
njenom zamjenjivanju procesom samo


upravnog dogovaranja o interesnim pitanjima.
Sada je prilično zanemareno i zamagljeno
samoupravljanje u šumarstvu.


Oba pitanja (a i b) treba ozbiljno proučiti
i izvršiti odgovarajuće dopune Zakona
O´ šumama. Radi se o vrlo vitalnim
pitanjima šumarstva (kao privredne grane
sa dosta neprivrednih elemenata) i
radnih kolektiva (koji nemaju ista samoupravna
prava kao radni kolektivi u ostalim
privrednim granama).


Mi smatramo da zajednica mora (uz
pomoć radnih kolektiva u šumarstvu)
preciznije zakonom definirati svoja prava
i obaveze u vezi šuma i da ih treba zadržati
na njenoj posebnoj brizi oko osiguranja
proste biološke reprodukcije šuma.
To pravo i obavezu zajednica može ostvariti
administrativnim putem i nekim
ekonomskim mjerama. A proširenu reprodukciju
i integraciona povezivanja treba
stimulirati ekonomskim mjerama.


3.2.2. Prijedlog
za usklađenje neslaganja.
a) da se ne diraju sadašnja šumsko
privredna područja, kojima gospodare
šumska gospodarstva Našice (šumsko privredno
područje »Krndija«), Osijek (š.


p. p. »Vuka«), SI. Brod (š. p. p. »Dilj«) i
Vinkovci (š. p. p. »Spačva«), osim da se
podijeli šumsko privredno područje »Papuk
« (Podravska Slatina), kako je to i
Izvršno vijeće Sabora već predvidjelo
(pogon Virovitica i Pitomaca da se izdvoje
iz š. p. p. »Papuk« i da se pripoje
bjelovarskom području, a pogon P. Slatina
da ostane šumsko privredno područje
»Papuk« i da se kao samostalna organizacija
udruženog rada spoji sa naprijed
navedenim šumskim gospodarstvima
— Našice, Osijek, SI. Brod i Vinkovci).
(Na toj osnovi su i referendumi provedeni);
b) da se pokrene postupak za dopunu
Zakona o šumama u cilju preciznog definiranja
općeg interesa, te prava i obaveza
zajednice u vezi toga, kao i samoupravljanja
radnih ljudi u šumarstvu.


4.
NEKI PROBLEMI INTEGRACIJE
ŠUMARSTVA
Da spomenemo samo neke od tih problema:


4.0. nedostatak dosadašnjih naših iskustava
i teoretski razrađenih rješenja u
vezi privredne integracije u šumarstvu
(u samoupravnim uvjetima);
4.1. nestabilnost institucionalnih uvjeta
privređivanja;
4.2. nedostatak praktične metodologije
za izradu projekta integracije;
353




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 48     <-- 48 -->        PDF

4.3. nerazvijenost oblika koncentracije
sredstava (i kadrova) u našoj praksi;
4.4. nedostatak kompleksne standardizacije;
4.5. nema u šumarstvu ni one više faze
usavršavanja proizvodnje (ili je moguća
samo u neznatnim razmjerama) — specijalizacije
proizvodnje, koju karakterizira
podizanje kvalitete proizvoda i produktivnosti
rada, te sniženje troškova
proizvodnje. Specijalizacija obuhvaća ne
samo proizvodnju, već i oruđa za rad i
čovjeka i ona je najveće dostignute u oblasti
povećanja ekonomske efikasnosti
privređivanja koje priželjkuje svaki proizvođač;
4.6. pošto ne postoji specijalizacija proizvodnje
u matičnim šumskim djelatnostima
— nema ni njene posljedice: serijske
proizvodnje — što je inače primarni
zadatak privrede tamo, gdje je to moguće;
4.7. ne postoji (ili postoji u vrlo ograničenim
slučajevima) ni ona još viša razvojna
faza — tipizacija tehnoloških nrocesa
— koja pojednostavnjuje tehnološke
postupke, smanjuje njihov broj, propisuje
način rada, specijalizira ljude itd.;
4.8. nema vlastitih iskustava u dugoročnom
poslovnom povezivanju sadašnjih
šumskih gospodarstava sa transportinm,
građevinskim i trgovačkim poduzećima,
što otežava potpuniju privrednu integraciju;
4.9. nisu dovoljno uhodani putevi za
rješavanje nekih pitanja i u međunarodnim
okvirima;
4.10. ne postoji granska metodologija
utvrđivanja ekonomske efikasnosti kanitalnih
(investicionih) ulaganja. Tai nedostatak
je velika smetnja za ispravno
funkcioniranje utvrđenih unutrašnjih ekonomskih
odnosa, posebno za utvrđivanje
ekonomskog prioriteta investicionog
ulaganja u raznim internim organizacionim
jedinicama (interna banka — interni
natječaj);
4.11. nema egzaktne metode za relativno
objektivno ujednačavanje uvjeta privređivanja
u startu;
4.12. postoji u praksi i protivriječnost
između funkcioniranja komunalnog sistema
i čvršćih povezivanja privrednih organizacija
sa raznih komuna;
4.13. integraciju otežava i prividna protivriječnost
između decentralizacije;
4T4. kočnica integracionim kretaniima
u šumarstvu jeste i ukorijenjenost navika
kod dobrog dijela rukovodilaca,
stručnjaka, pa i jednog dijela neposrednih
proizvođača, a privredna integracija


nužno zahtijeva opću preorijentaciju u
načinu i stilu rada, u tehnologiji, a i druge
promjene;


4.15. otežavajući faktori su i neke sistemske
mjere i njihova neprilagođenost
specifičnostima privređivanja u šumarstvu.
Tek ojačani, odnosno integrirani,
moći ćemo izrađivati ozbiljne i atraktivne
programe razvoja (povezano sa drvnom
industrijom i drugim interesantnim
poslovnim partnerima) i pomoću tih programa
zahtijevati da se instrumentarij
ekonomske politike prilagoćtava i potrebama
razvoja šumarstva i drvne industrije;
4.16. problem motiviranja proizvođača
riješen je samo kratkoročnom materijalnom
stimulacijom (da postigne maksimalne
efekte u dalom trenutku), ali ne i
stvaranjem uvjeta za trajno postizanie
takvih efekata, što je posebno značajno
za gospodarenje šumama (svi šumsko
kulturni radovi) i
4.17. na kraju, u vezi sa navedenim problemima,
treba naglasiti da različita nitanja,
vezana uz integraciju šumarstva
SRH, nalaze svoja optimalna rješenja na
različitim nivoima. To zahtijeva kategorizaciju
ekonomskih, tehničkih, organizacionih
i drugih problema integracije u
šumarstvu SRri prema nivoima na kojima
se nalaze njihova optimalna neženja
(radna jedinica, sadašnje šumsko gospodarstvo,
novo poduzeće, komuna, regija,
republika, federacija, međunarodni okviri).
Da je ova kategorizacija provedena
— integracija odozdo samoupravnim dogovaranjem
tekla bi brže i kvalitetnije.
5. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI
5.1. Integracija je objektivna nužnost
razvitka proizvodnih snaga i odnosa. Zato
ozbiljno pristupiti izradi što realnijih
programa razvoja i u njihovom sklopu i
projekata integracije šumarstva i u dogovorenom
roku (najkasnije do 31. 12.
1969.) formirati nova poduzeća i početi
sa ostvarivanjem ciljeva integraciie5.2.
da bi se posao oko integracije što
uspješnije odvijao, treba obavezno probleme
privređivanja tako sistematizirati
da se svaki rješava na onom organizacionom
nivou, gdje se može optimalno riješiti
(kako ne bi svi radili na svemu), vode,"
i računa o svim organizacionim nivoima
— od najnižih u sadašnjim šumskim
gospodarstvima do međunarodnih. U tu
svrhu formirati odgovarajuću stalnu radnu
ekipu (komisiju) na republičkom nivou,
čiji bi sastav bio raznorodne stručnosti
(šumarske, ekonomske, pravne, or


ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 49     <-- 49 -->        PDF

ganizatorske i dr.), sa pretežnim brojem
ljudi iz operative, ali uz obavezno učešće
i stručnih i naučnih radnika sa fakulteta,
iz instituta, Privredne komore, Poslovnog
udruženja š. pr. org. i Sekretarijata za Dr.


Zadatak komisije da bude:


— izraditi metodologiju izrade T donošenje
projekta o integraciji i o njenom
provođenju;
— izraditi nacrt prethodnog sporazuma
o integraciji;
— izraditi bar nekoliko modela miikro-,
ali i makro-organizacije šumsko privrednog
poduzeća i šumarstva kao grane;
— inicirati i stimulirati izradu stručnih
i naučnih radova iz oblasti znanstvene
organizacije šumsko privrednog poduzeća
i šumarstva kao privredne grane ^organizacione
jedinice, samoupravljanje,
rukovođenje, koordinacija rada svih faktora
u poduzeću — samoupravnih, stručnih
i društveno političkih, te unutrašnh
ekonomski odnosi, itd.;
— osigurati objavljivanje kvalitetnih
stručnih i naučnih radova, pisanih na ovu
temu, koja je naročito sada aktuelna i
puna nejasnoća.


Osjeća se, .naime, veliki nedostatak literature
iz oblasti znanstvene organizacije
rada u šumarstvu. Zato bi trebalo što
prije objaviti ono što je već napisano i
razviti javnu raspravu o optimalnoj organizaciji
šumsko privrednoe poduzeća,
jer samo javnom konfrontacijom mišljenja
i argumenata možemo doći do kvalitetnih
rješenja;


— sarađivati sa odgovarajućim domaćim
i stranim institucijama koje proučavaju
i moderniziraju organizaciju rada
uporedo sa modernizacijom tehnolo^ie
proizvodnje i »tehnologije« poslovania:
5.3. Uporno i kategorički insistirati na
prilagođavanju instrumentarija privrednog
sistema specifičnostima šumarstva.
U tom sklopu posebno da se raščisti problem
općeg interesa u šumi i kompetencija
zajednice u odlučivanju o šumskom
fondu, s jedne strane, te institucionalnog
problema samoupravljanja radnih kolektiva
u šumarstvu, s druge strane;
5.4. u poslovnoj politici poduzeća predvidjeti
način i tok prilagođavanja postojećih
šumskih gospodarstava novim uslovima,
jer ova integracija treba da znači
promjenu i u procesu rada i u odnosima
među ljudima koji tu rade. Da bi potresi
u organizaciji u toku sprovođenja ove
integracije bili što slabiji i bezbolni j i —
u poslovnoj politici predvidjeti sve važnije
promjene i predviđenu organizaciju
tako postiviti i vremenski tempirati da
radi njenog uhodavanja minimalno trpi
redovno odvijanje rada, a da se uz to postižu
maksimalni rezultati. Kod toga OPtimalno
koristiti ono što postoji, ali i da
ustupci i neophodni kompromisi ne prejudiciraju
loša rješenja u perspektivi.
Organizacija se ne smije nasilno i u kratkom
roku nametati, već je treba sprovoditi
smišljeno, sistematski i u dužem vremenskom
periodu, kako bi se moda "osteepno
uhodati i modernizirati i


5.5. na kraju, mi želimo sami da izgradimo
jedinstveno poduzeće, jer smo uvjereni
da je kohezija odozdo čvršća od
one nametnute ili dodijeljene odozgo i
da, prema tome, mjerilo efikasnosti integracije
nije, niti može biti forma niti dubina
zahvata, nego ostvarivanje njenih
ciljeva.
Prof. dr Z. Potočić je u svojoj diskusiji
podvukao prijedlog referenta da
se na nivou Republike osnuje jedna komisija
koja bi radila na metodologiji u
vezi integracije. Trebalo bi poraditi ne
samo na novoj mikro — već i makro organizaciji
šumske privrede. Treba razmotriti
pitanje prisustva šumarske nauke
u sadašnjoj i novoj organizacionoj
strukturi. Mora se imati na umu i činjenica
da ulaganje u šumsku privredu nemaju
uvijek brze efekte, pa bi zato bilo
potrebno osigurati sredstva i za takva ulaganja,
čije će rezultati moći koristiti
buduće generacije.


Ing. V. Lacković konstatirao je da
nismo jedinstveni što se tiče puteva integracije.
Misli, da smo u tom pogledu
kao struka zatajili. Kada smo pitani nismo
ništa predlagali, a sada se diže »kuka
i motika« kako bi se konzerviralo postojeće
stanje. Zakon je donesen a da bi
ga mogli mijenjati potrebna je naučna
dokumentacija s kojom nažalost ne raspolažemo.
Integracija koja je na području
Bjelovara provedena unazad tri godine,
dala je pozitivne rezultate. Ima prelijevanja
sredstava, ali ona su po njegovom
mišljenju pravilna i nužna. Moramo
se prestrojiti i uklopiti u nove cijene i
nova kretanja na tržištu. Ostaje dilema
što se tiče organizacione forme novog poduzeća:


— Da li osnovati jedno jedinstveno poduzeće
ili združeno poduzeće? Smatra, da
se kod donošenja odluke u tom pogledu
trebamo isključivo rukovoditi ekonomskim
pokazateljima.
Ing. M. Drndelić smatra da je zakon
o 7 privrednih područja pisan deklarativno,
a po njegovom mišljenju I. V. je
trebalo donijeti konkretne prijedloge.
Trebalo je reći ikoliku površinu treba da
zauzima jedno novo poduzeće, s kolikom


355