DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Tab.1? POPULUS fcURAMERICANA cv. SEROTINA Područje: Predjel: Rw ) Pokusna ploha: blbaK Region: Section: s´ TaH´ 8Ha u Place ^experience: d l STRUKTURA — STRUCTURE d1,3 c m N G M 18 4 0.16 0.83 19 1 0.03 0.24 20 3 0.09 0.80 21 5 0.17 1,46 2 2 14 0.53 4.61 23 21 0.87 7,62 24 28 1,27 11,15 2 5 26 1. 28 11,31 2 6 2 8 1.49 13.25 27 32 1,83 16.47 28 30 1.85 16.65 29 12 0.79 7.18 30 3 0,21 1.93 31 1 0.08 0.69 i 208 10.65 94.2 1 Par: h a 273 13.98 123,65 N = Broj stabala - Nombre de tiges G = Temeljnica-Surface terriere M = Orvna masa-Volume sur pied busta i P. x E. cv. serotina (pok. ploha 21) — uz analogni agrotehnički tretman i pridruženu poljoprivrednu kulturu postigli su kulminaciju volumnog prirasta u šestoj vegetacijskoj sezoni plantaža, dok se to kod klona P. x E. cv. serotina na pokusnoj plohi 15 (poslije osnivanja, a bez agrotehničkog tretmana jer je zasijana lucerna) postiže u sedmoj vegetacijskoj sezoni. Na dijelu pokusne plohe 14 P. x E. klon 1-214 sađenje je obavljeno bez pripremne agrotehnike i daljnjega agrotehničkog tretmana (pok. ploha 14a s 55 stabala), tj. osnovana je šumska kultura topola, a na većem dijelu (pok. ploha 14b s 203 stabla) s potpunom agrotehnikom i pridruženom poljoprivrednom kulturom. U prve tri vegetacijske sezone eklatantna je razlika u debljinskom i visinskom rastu i prirastu (Tab. 8 i 9) u korist topola na pokusnoj plohi 14b (obrađivana površina). Međutim, u četvrtoj vegetacijskoj sezoni se spomenuti prirasti izjednačuju. Za vrijeme narednih četiriju vegetacijskih razdoblja promjer u prsnoj visini povećao se u prosjeku kod topola na pok. plohi 14a (neobrađivane površine) za 13,8 cm, a kod topola na pok. polhi 14b (određivana površina) za 12,4 cm. Visinski prirast u zadnje četiri godine skoro je jednak kod topola na neobrađivanoj površini (8,9 m prema 8,8 m) i onih na obrađivanoj. Prema tome, razlike u uspijevanju (debljinski i visinski prirast) kod P. x E. klon 1-214 su evidentne samo u prve tri godine, tj. u vrijeme primjene agrotehnike i fertilizacije. Prirast ukupno proizvedene drvne mase kao i godišnji prirast veći su na obrađivanoj površini, jer se isti ili nešto manji debljinski prirast na većem opsegu očitovao i u većoj masi. Kod Populus euramericana cv. serotina na pokusnoj plohi 15 (Tab. 10) — gdje je kod osnivanja plantaže zasijana lucerna i više nije bilo agrotehničke obrade — debljinski i nizinski prirasti su manji prvih godina rasta (4 godine) 380 . |