DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Tab.1?


POPULUS fcURAMERICANA cv. SEROTINA
Područje: Predjel: Rw ) Pokusna ploha:


blbaK


Region: Section: s´ TaH´ 8Ha u Place ^experience: d l
STRUKTURA — STRUCTURE


d1,3 c m N G M
18 4 0.16 0.83
19 1 0.03 0.24
20 3 0.09 0.80
21 5 0.17 1,46
2 2 14 0.53 4.61
23 21 0.87 7,62
24 28 1,27 11,15
2 5 26 1. 28 11,31
2 6 2 8 1.49 13.25
27 32 1,83 16.47
28 30 1.85 16.65
29 12 0.79 7.18
30 3 0,21 1.93
31 1 0.08 0.69
i 208 10.65 94.2 1
Par: h a 273 13.98 123,65


N = Broj stabala - Nombre de tiges


G = Temeljnica-Surface terriere


M = Orvna masa-Volume sur pied


busta i P. x E. cv. serotina (pok. ploha 21) — uz analogni agrotehnički tretman


i pridruženu poljoprivrednu kulturu postigli su kulminaciju volumnog prirasta


u šestoj vegetacijskoj sezoni plantaža, dok se to kod klona P. x E. cv. serotina


na pokusnoj plohi 15 (poslije osnivanja, a bez agrotehničkog tretmana jer je


zasijana lucerna) postiže u sedmoj vegetacijskoj sezoni.


Na dijelu pokusne plohe 14 P. x E. klon 1-214 sađenje je obavljeno bez pripremne
agrotehnike i daljnjega agrotehničkog tretmana (pok. ploha 14a s 55
stabala), tj. osnovana je šumska kultura topola, a na većem dijelu (pok. ploha
14b s 203 stabla) s potpunom agrotehnikom i pridruženom poljoprivrednom
kulturom. U prve tri vegetacijske sezone eklatantna je razlika u debljinskom
i visinskom rastu i prirastu (Tab. 8 i 9) u korist topola na pokusnoj plohi 14b
(obrađivana površina). Međutim, u četvrtoj vegetacijskoj sezoni se spomenuti
prirasti izjednačuju. Za vrijeme narednih četiriju vegetacijskih razdoblja promjer
u prsnoj visini povećao se u prosjeku kod topola na pok. plohi 14a (neobrađivane
površine) za 13,8 cm, a kod topola na pok. polhi 14b (određivana
površina) za 12,4 cm. Visinski prirast u zadnje četiri godine skoro je jednak
kod topola na neobrađivanoj površini (8,9 m prema 8,8 m) i onih na obrađivanoj.
Prema tome, razlike u uspijevanju (debljinski i visinski prirast) kod P. x E.
klon 1-214 su evidentne samo u prve tri godine, tj. u vrijeme primjene agrotehnike
i fertilizacije. Prirast ukupno proizvedene drvne mase kao i godišnji
prirast veći su na obrađivanoj površini, jer se isti ili nešto manji debljinski
prirast na većem opsegu očitovao i u većoj masi.


Kod Populus euramericana cv. serotina na pokusnoj plohi 15 (Tab. 10) —
gdje je kod osnivanja plantaže zasijana lucerna i više nije bilo agrotehničke
obrade — debljinski i nizinski prirasti su manji prvih godina rasta (4 godine)


380 .