DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 27 <-- 27 --> PDF |
l.´DK 634.0.414.23:634.0.145.7X 18.11 STANJE ZARAZE I SUZBIJANJE MOLJCA JEDNIH IGLICA (Argyresthia fundella F. R.) U 1969. GODINI Dr IVAN SPAIĆ STANJE ZARAZE Zaraza* jel. moljca 1969. god. utvrđena je na isti način kao i prethodne godine. U svakom je odjelu svih gospodarskih jedinica u kojima pridolazi jela pregledan određeni broj stabala i na njima je utvrđen broj kokona na 1.000 iglica. (Ova metoda kao i kriteriji za razvrstavanje zaraze u slabu, srednju i jaku opisani su u mom članku iz 1968. god.). Radi dobivanja što kvalitetnijih podataka neposredno prije početka tog važnog i obimnog posla održane su u Delnicama i Tršću terenske instruktaže s osobljem svihgorskokotarskih šumarija. Rad je na utvrđivanju stanja zaraze jel. moljca u čitavom Gorskom kotaru obavljen istovremeno u kratkom roku (između 16—21. V). Rezultati ovog rada tj. podaci o stanju zaraze po šumarijama iskazani su u tab. 1. Radi usporedbe u tabeli su navedeni i sumarni podaci o zarazi u prethodnoj godini. Iz podataka tabele razabire se da zaraza jel. moljca u Gorskom kotaru — općenito uzevši — ne jenjava. Ukupna zaražena površina čak je ove godine nešto veća nego lane. Zapaža se, međutim, da je postotak jake i srednje zaraze nešto opao, a slabe se povećao. Tko ne poznaje stanje i uspoređuje samo brojke o prošlogodišnjoj i ovogodišnjoj zarazi, mogao bi doći do zaključka da su to prvi znaci retrogradacije zaraze. Ne treba, međutim, zaboraviti da je prošle godine na području veoma jako zaraženih šuma u Mrkoplju provedeno suzbijanje jel. moljca na površini od 7.095 ha. Da tih 7.095 ha gotovo isključivo jake zaraze u Mrkoplju nije lane tretirano, vjerojatno bi na toj površini i ove godine bila jaka zaraza, kao što je to bilo na susjednom neposredno vezanom području Ravne Gore. U tom bi slučaju bio ukupni postotak jake zaraze na području Gorskog kotara čak veći nego lane, a slabe jednak. Prema tome, općenito uzevši, zaraza jel. moljca u Gorskom kotaru u odnosu na prošlu godinu nije oslabila niti se zapaža tendencija u tom smislu. Ako se, međutim, usporedi prošlogodišnja i ovogodišnja zaraza na području pojedinih šumarija, onda se slika nešto mijenja. Na nekim se područjima može uočiti tendencija jačanja, a na nekim slabljenja zaraze. Izrazito jačanje zaraze zapaža se na području Delnica, Crnog Luga i Zalesine, dakle u centralnom dijelu Gorskog kotara. Tendencija slabljenja zapaža se na području Prezida, Gerova i Skrada. Da li je ova ocjena točna moći će se sigurnije zaključiti idućeg proljeća. Razlog za takav oprez je slučaj Klane. Pretprošle (1967) godine područje Klane bilo je žestoko napadnuto od čega je 50% bila jaka, a 34% srednja zaraza. Prošle se godine zaražena * Istraživačke radove, koji su ovdje opisani, financirali su Fond za naučni rad SR Hrvatske i šumska gospodarstva putem Poslovnog udruženja šumskoprivrednih organizacija iz Zagreba. 387 |