DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Šumarija Površina gosp. jed. u Intenzitet zaraze kojima pridolazi jela Forstamt Fläche d. WirtschaftsBefallsrate einheit wo die Tanne vorkommt ukupna gesamt zaražena befallen jak starts: srednji mittelstark slab schwach ha ha */o ha »/o ha »/ ha /« Klana 5.353 3.112 58 3.112 100 Prezid 5.599 4.831 86 11 1 3.157 65 1.663 34 Mnkopalj Delnice 9.303 8.396 7.106 6.129 76 73 79 1.642 1 27 3.893 2.322 55 38 3.134 2.165 44 35 Tršće 4.376 3.291 75 172 5 2.909 89 210 6 Rijeka Fužine 4.796 5.645 3.364 4.205 70 74 64 2 942 730 28 17 2.358 3.475 95 83 Zalesina 725 725 100 520 72 205 28 Skrad 7.639 2.974 39 1.050 35 1.923 65 Ravna Gora 6.267 6.092 97 3.654 60 2.438 40 Crni Lug Gerovo 5.789 8.744 5.117 6.489 88 74 700 96 14 1 3.507 5.886 68 91 911 507 18 8 šum. gosp. Nac. park Delnice »Risnjak« 72.632 3.014 53.435 1.904 74 63 9.530 18 27.354 1.868 51 99 16.551 36 31 1 Sveukupno 1969. god. 75.646 55.339 73 9.530 17 29.222 53 16.587 30 Sveukupno 1968. god. 74.980 52.774 70 13.219 25 30.519 58 9.036 17 Tab. 1 Stanje zaraze jel. moljca A. fundel´la u Gorskom kotaru prema brojnosti kokona u svibnju 1969. god. Befallszustand der Tannennadelmotte A. fundella im Gebiet von Gorski kotar gemäss der Kokonzahl im Mai 1969. površina ovdje znatno smanjila, a postotak je jake zaraze iznosio svega 11. Međutim ove je godine zaražena još znatno veća površina nego 1967. Čitava je ta površina zaražena jakom zarazom, a srednje i slabe uopće nema. Za sada je ovakav tok gradacije u Klani teško dovoljno pouzdano komentirati. Istom su ovom metodom pregledane sastojine u kojima pridolazi jela na području šum. gospodarstava Senj, Go´spić i Ogulin (s područja ovog gospodarstva nedostaju podaci za šumarije Flaški, Drežnica i Vrbovsko, u kojima također rjostoji zaraza). O stanju zaraze na području Gospića nemam brojčanih podataka nego samo informaciju da je jel. moljac prisutan u svim jelinim sastojinama te da je zaraza u 27 gospodarskih jedinica srednja, a u jednoj slaba. U tab. 2 su iskazani podaci o stanju zaraze na području Delnica, Senja i (nepotpuno) Ogulina. Kako se razabire, ove je godine zaraza čak za 24.000 ha veća s tim da se postotak jake i srednje smanjio, a slabe povećao. Ovo međutim treba uzeti s određenim oprezom jer je moguće da je 1968. god. bila pregledana manja površina nego ove godine. U svakom slučaju zaražena površina od gotovo 100.000 ha (od čega na srednju i jaku zarazu otpada 63%) veoma je impresivna. Kad bi na čitavoj ovoj površini nastali samo mali gubici na prirastu od svega 0,1 m3/ha već bi to predstavljalo štetu, koja se iskazuje stotinama milijuna st. dinara. No gubici na prirastu sigurno će na mnogim mjestima biti znatno veći (v. Androić-Klepac 1969). 388 |