DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 38 <-- 38 --> PDF |
uporednoj, internacionalnoj terminologiji ne može se obaviti bez predradnji unutar nacionalnih terminologija, bez prečišćavanja a često i redukcije sinonima. U Varšavi je prije desetak godina izdat Slownik geodezyjny sa 4813 termina samo iz te uže struke; pomnožimo sa 5 (riječnik je u 5 jezika) to znači 24065 termina! Nije ovo slučajno da smo se zadržali na geodetskoj struci i ne činimo ovo samo zato što je nama šumarima ova struka bliska i poznata. Jedna druga činjenica nas je ponukala na to. Godine 1949. geodetska sekcija DiTH započela je marljiv, sistematski rad na sređivanju svoje stručne terminologije (7), i slavi ove godine svoj skromni dvadesetogodišnji jubilej (8). Rijetko je koje godište »Geodetskog lista«, saveznog glasila geodetskih inžinjera i geometara, prošlo bez osvrta na ovaj ili onaj nomenklaturni odnosno terminološki problem, a bilo je godina kada je u tom listu štampano 15 takvih osvrta, tako da se ukupni njihov broj popeo na 70! Upućujući čitaoce »Š. L.« na sve te članke nebi trebalo propustiti, da napomenem da većina sastavaka potječe iz pera našeg šumara, profesora šumarskog fakulteta dr. N. Neidhardta. Njegov je veliki udio zasluga što su geodetski inžinjeri i geometri Jugoslavije na pragu da se »uklope u internacionalno geodetsko jezično kolo« po uzoru na francuski Dictionnaire multilangue de la F. I. G. (internacionalna federacija geometara). Da li je šumar stvo išlo u korak sa svojom subraćom geodetima? Nebih rekao! Za ovih 20 godina mogli smo doduše i u »Š. L.« pročitati pokoji članak koji odaje interesovanje za stručnu terminologiju. Ali u poređenju sa 70 priloga, kojima »Geodetski list« proslavlja dvadesetogodišnjicu svoje terminološke rubrike, priznajmo da je to malo. Između dva rata na stranicama »Š. L.« češće su se javljali sastavci sa svrhom da se pomogne sređivanje stručne terminologije. I veterani naše struke Ugrenović, Nenadić, dr. D. Petrović dali su svoj prilog, tako da se jedno vrijeme činilo da je probuđeno interesiranje za šumarsku terminologiju. U predratnom Ministarstvu šuma i rudnika osnovana je Terminološka komisija u koju su ušli svi načelnici i ostali hierarhijski istaknutiji službenici Resora i to isključivo iz Beograda. Bilo je nekoliko sjednica te komisije, ali nije bilo ni programa rada, ni načelnih smjernica a to je ono bez čega se ne može startati. To je dobro shvatilo poratno Društvo geodeta i geometara; možda je razlog njihovog uspjeha baš u toj činjenici. Navodimo taj program sažeto i bez konkretnih primjera koji ga u izvornom tekstu ilustriraju (7): — poticati, okupljati, razmatrati i osvjetljavati pojedine izraze; — nastojati da svaki stručni pojam dobija svoj naziv; — gdje za isti predmet ili radnju ima dva ili više izraza diferencirati tako da predmet jedne izrade, oznake ili upotrebe dobije jedan naziv od ta dva, a identični predmet druge izrade, oznake ili upotrebe dobije drugi naziv; —. tražiti što bolje riječi narodnog jezika, ali — ne bježati od podesnih internacionalnih termina; — prednost dati kraćem izrazu ako je vrijednost podjednaka; — ne dekretirati, ne smatrati nipošto pojedine stručne nazive meritornim i odlučujućim ali ni u kojem slučaju ne dopustiti da se stručna terminologija »stvara stihijski i bez našeg aktivnog učestvovanja« tj. bez aktivnog učešća zato pozvanih naučnih i stručnih radnika. |