DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 42 <-- 42 --> PDF |
STANJE ZARAZE GUBARA U HRVATSKOJ PREMA BROJNOSTI LEGALA 1969/70. GODINE Dr IVAN SPAIĆ Kako je poznato, u Hrvatskoj smo poslije rata imali tri gradacije gubara, koje su se odvijale po prilici u periodama 1945—1950, zatim 1953—1958 te 1962—1966 god.*. Poznavajući pravilnost u periodicitetu pojavljivanja gubara, mogao se očekivati početak nove gradacije ovog najvećeg štetnika naših listopadnih šuma. U toku jeseni održane su u Vinkovcima, Kutini, Zagrebu i Zadru instruktaže radi jednoobraznog utvrđivanja stanja zaraze gubara u cijeloj Hrvatskoj. Pregled je obavljen metodom polaganja linija, kojom se u Hrvatskoj služimo još od 1947. god., a opisao sam je 1949. god. (Spaić 3). Postupak se sastoji u polaganju dijagonalnih ili — ako odjel nije pravilnog oblika — drugih najdužih linija u odjelu. Sva se stabla u liniji pregledaju i razvrstaju na zaražena i nezaražena. Na zaraženim se stablima prebroje gubareva legla. (Ranije smo i legla razvrstavali na dohvatljiva i nedohvatljiva tj. do 6 m i iznad 6 m visine, jer se suzbijanje vršilo uništavanjem legala. Sada suzbijamo gusjenice pa nam ovo nije više potrebno). Svi se podaci bilježe u prikladni manual. Iz njih se poslije izračuna postotak zaraženih stabala i prosječan broj legala po stablu. Intenzitet zaraze razvrstavali smo ranije u tri stupnja, a od zadnje gradacije u pet i to s obzirom na postotak zaraženih stabala. Ti stupnjevi su: do 1%, 1—5%, 5—20%, 20—50% i preko 50% zaraženih stabala. Sigurno se i ovakovom stupnjevanju može prigovoriti, ali se pomoću njega može preciznije pratiti tok gradacije. Slika stanja zaraze trebala je biti potpuna i detaljna jer je pregledom trebalo obuhvatiti svaki odjel svih gospodarskih jedinica u nizinskom i brdskom području. Prikupljeni su izvještaji sređeni i prikazani u priloženoj tabeli. Nažalost nedostaju podaci iz Kutine, dakle iz tipičnog područja pojave gubara. Osim toga prema izvještaju iz Nove Gradiške i na ovom, za gubara tipičnom, području nigdje nema gubarevih legala što ne izgleda realno s obzirom na ostale izvještaje. Prema tome su podaci iskazani u priloženoj tabeli nepotpuni. Bilo bi veoma korisno da se utvrdi stanje zaraze i na području ovih gospodarstava kako bi se dobila cjelovita slika stanja zaraze barem na ovom izrazito »gubarevom području«. Prema nepotpunim izvještajima iz priobalnog područja i južne Hrvatske, ovdje također nisu primijećena gubareva legla. Jedino je šumsko gospodarstvo Drniš izvjestilo da je na području od oko 7.000 ha zaraženo 1—5*% stabala, a samo na pojedinim mjestima 5—20% stabala. Spomenuti podaci iz ovog izvještaja nisu uvršteni u tabelu. Iz nepotpunih se podataka tabele razabire da su u Hrvatskoj gubareva legla pronađena na ukupnoj površini od 107.699 ha. Ova brojka, a posebno pre * Prikupljanje i obradu rpodataka, navedenih u ovom članku, financirala su šumska gospodarstva putem Poslovnog udruženja šumprivr. organizacija Zagreb i Sekretarijat za privredu SIV-a Beograd. |