DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 42 <-- 42 --> PDF |
STANJE ZARAZE GUBARA U HRVATSKOJ PREMA BROJNOSTI LEGALA 1969/70. GODINE Dr IVAN SPAIĆ Kako je poznato, u Hrvatskoj smo poslije rata imali tri gradacije gubara, koje su se odvijale po prilici u periodama 1945—1950, zatim 1953—1958 te 1962—1966 god.*. Poznavajući pravilnost u periodicitetu pojavljivanja gubara, mogao se očekivati početak nove gradacije ovog najvećeg štetnika naših listopadnih šuma. U toku jeseni održane su u Vinkovcima, Kutini, Zagrebu i Zadru instruktaže radi jednoobraznog utvrđivanja stanja zaraze gubara u cijeloj Hrvatskoj. Pregled je obavljen metodom polaganja linija, kojom se u Hrvatskoj služimo još od 1947. god., a opisao sam je 1949. god. (Spaić 3). Postupak se sastoji u polaganju dijagonalnih ili — ako odjel nije pravilnog oblika — drugih najdužih linija u odjelu. Sva se stabla u liniji pregledaju i razvrstaju na zaražena i nezaražena. Na zaraženim se stablima prebroje gubareva legla. (Ranije smo i legla razvrstavali na dohvatljiva i nedohvatljiva tj. do 6 m i iznad 6 m visine, jer se suzbijanje vršilo uništavanjem legala. Sada suzbijamo gusjenice pa nam ovo nije više potrebno). Svi se podaci bilježe u prikladni manual. Iz njih se poslije izračuna postotak zaraženih stabala i prosječan broj legala po stablu. Intenzitet zaraze razvrstavali smo ranije u tri stupnja, a od zadnje gradacije u pet i to s obzirom na postotak zaraženih stabala. Ti stupnjevi su: do 1%, 1—5%, 5—20%, 20—50% i preko 50% zaraženih stabala. Sigurno se i ovakovom stupnjevanju može prigovoriti, ali se pomoću njega može preciznije pratiti tok gradacije. Slika stanja zaraze trebala je biti potpuna i detaljna jer je pregledom trebalo obuhvatiti svaki odjel svih gospodarskih jedinica u nizinskom i brdskom području. Prikupljeni su izvještaji sređeni i prikazani u priloženoj tabeli. Nažalost nedostaju podaci iz Kutine, dakle iz tipičnog područja pojave gubara. Osim toga prema izvještaju iz Nove Gradiške i na ovom, za gubara tipičnom, području nigdje nema gubarevih legala što ne izgleda realno s obzirom na ostale izvještaje. Prema tome su podaci iskazani u priloženoj tabeli nepotpuni. Bilo bi veoma korisno da se utvrdi stanje zaraze i na području ovih gospodarstava kako bi se dobila cjelovita slika stanja zaraze barem na ovom izrazito »gubarevom području«. Prema nepotpunim izvještajima iz priobalnog područja i južne Hrvatske, ovdje također nisu primijećena gubareva legla. Jedino je šumsko gospodarstvo Drniš izvjestilo da je na području od oko 7.000 ha zaraženo 1—5*% stabala, a samo na pojedinim mjestima 5—20% stabala. Spomenuti podaci iz ovog izvještaja nisu uvršteni u tabelu. Iz nepotpunih se podataka tabele razabire da su u Hrvatskoj gubareva legla pronađena na ukupnoj površini od 107.699 ha. Ova brojka, a posebno pre * Prikupljanje i obradu rpodataka, navedenih u ovom članku, financirala su šumska gospodarstva putem Poslovnog udruženja šumprivr. organizacija Zagreb i Sekretarijat za privredu SIV-a Beograd. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 43 <-- 43 --> PDF |
težna zastupanost slabijih intenziteta zaraze, pokazuje da je u Hrvatskoj započela nova, četvrta poslijeratna gradacija gubara. Iz podataka tabele se razabire da se najslabiji intenzitet zaraze (do 1% zaraženih stabala) prostire na 37,5% ukupne zaražene površine, a intenzitet od 1—5´% zar. stabala na cea polovini (47%) zaražene površine. Na svih tih gotovo 85% zaražene površine nalazi se redovito samo po 1 leglo na zaraženom stablu. Sigurno je da na ovoj površini ne treba idućeg proljeća očekivati nikakve značajnije gospodarske štete od gubara. Na površini od 13.844 ha zaraženo je 5—20´% svih stabala pretežno s 1, ali ponekad i s 2—3 legla po zaraženom stablu. Na dijelu ove površine vjerojatno će već idućeg proljeća nastati manje štete, a pogotovo na čitavoj površini od 2.129 ha na kojoj je zaraženo 20—50% svih stabala s 1—3 legla po zaraženom stablu. Najjači stepen zaraze (preko 50% zaraženih stabala) registriran je na površini od svega 509 ha. Od interesa je naglasiti da je ovaj stepen zaraze utvrđen samo u istočnom dijelu Hrvatske (Vukovar, Osijek, Belje). Na tim površinama najvjerojatnije idućeg proljeća treba očekivati golobrst, pogotovo u nekim odjelima gdje je premašen kritični broj legala po stablu s obzirom na starost stabala u tim odjelima. Iz podataka tabele razabire se da je zaraza konstatirana u cijeloj Hrvatskoj (izvještaj Nove Gradiške očito nije realan) i da je na čitavom području od istoka prema zapadu višemanje ravnomjerno raspoređena (mali izuzetak je upravo spomenutih 509 ha najjače zaraze u istočnoj Hrvatskoj). To ujedno opet jednom dokazuje da do prenamnoženja gubara dolazi djelovanjem jednog općeg faktora na velikoj površini i da teorija žarišta ne stoji (Schwerdtfeger 2) nego da je on autohton u svim nizinskim, a vjerojatno i prigorskim šumama ovog područja. Iz brojčanih se podataka tabele ne vidi kakva je vertikalna rasprostranjenost sadašnje pojave gubara. Međutim iz dostavljenih se podataka razabire da je on registriran kako u nizinskom tako i u brdskom području. Osim u izrazito nizinskom području (Vinkovci i dr.) zaraza je konstatirana i u Dilju (Slav. Brod, Požega) Krndiji (Našice), Garjevici, Bilogori (Bjelovar), Kalniku (Križevci) te ponešto također u nižim položajima Psunja i Papuka. Na prostranim višim područjima Papuka i Psunja za sada još nema zaraze. Sudeći po tomu (a s obzirom na iskustvo da gubar u vrijeme kulminacije u nizinskom i prigorskom području Slavonije dolazi masovno i u najvišim položajima Papuka i Psunja) vjerojatno stoji tvrdnja da gubar ovdje nije autohton nego biva prenesen vjetrom iz nižih položaja (Kovačević 1). Rekapitulirajući naprijed izloženo može se reći ovo: Na pomolu je nova, četvrta poslijeratna gradacija gubara. Ona se za sada nalazi u fazi progradacije. Idućeg proljeća ne treba očekivati neke znatnije gospodarske štete, osim na nekoliko stotina hektara na vukovarskom, osječkom i beljskom području. Međutim poznavajući gradologiju gubara sigurno je da će već u proljeće 1971, a naročito 1972 i 1973 god. hiljadama hektara šuma zaprijetiti opasnost golobrsta. S obzirom na presudnu važnost defolijacije u procesu nastajanja masovnog sušenja hrastika — o čemu imamo veoma svježa i bolna iskustva — s ovom činjenicom treba najozbiljnije računati i pravovremeno se pripremiti kako bi se izbjegla eventualna katastrofa i štete svele na najmanju moguću mjeru. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Postotak zaraženih stabala Šum. gosip. do 1 1,1—5 5,1—20 20,1—50 preko 50 ukupno hektara 1. Vinkovci 5.144 5.647 1.552 184 89 12.616 2. Slav. Brod 538 2.061 1.499 883 4.981 3. Osijek 352 352 4. Belje 422 581 677 27 68 1.775 5. Našice 7.936 8.405 636 16.977 6. Podr. Slatina 1.103 1.328 2.431 7. Slav. Požega 3.472 4.001 118 7.591 8. Nova Gradiška 9. Bjelovar 7.355 16.939 4.786 631 29.711 10. Koprivnica 9.431 3.509 1.698 14.638 11. Sisak 707 1.599 1.384 404 4.094 12. Zagreb 1.075 3.258 936 5.269 13. Karlovac 3.421 3.285 558 7.264 Ukupno: 40.604 50.613 13.844 2.129 509 107.699 ">/o 37,5 47 13 2 0,5 100 Stanje zaraze gubara u Hrvatskoj prema brojnosti legala 1969/70 godine. LITERATURA Kovačev i ć, Ž. (1949): Osvrt na masovnu pojavu gubara. U: Masovna pojava i suzbijanje gubara. Inst. šum. istr. Zagreb. S e h we r d t f eg e r, F. (1944): Die Waldkrankheiten. Berlin. Spaić , I. (1949): Suzbijanje gubara aviometodom. U: Masovna pojava i suzbijanje gubara. Inst. šum. istr. Zagreb. |