DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 43 <-- 43 --> PDF |
težna zastupanost slabijih intenziteta zaraze, pokazuje da je u Hrvatskoj započela nova, četvrta poslijeratna gradacija gubara. Iz podataka tabele se razabire da se najslabiji intenzitet zaraze (do 1% zaraženih stabala) prostire na 37,5% ukupne zaražene površine, a intenzitet od 1—5´% zar. stabala na cea polovini (47%) zaražene površine. Na svih tih gotovo 85% zaražene površine nalazi se redovito samo po 1 leglo na zaraženom stablu. Sigurno je da na ovoj površini ne treba idućeg proljeća očekivati nikakve značajnije gospodarske štete od gubara. Na površini od 13.844 ha zaraženo je 5—20´% svih stabala pretežno s 1, ali ponekad i s 2—3 legla po zaraženom stablu. Na dijelu ove površine vjerojatno će već idućeg proljeća nastati manje štete, a pogotovo na čitavoj površini od 2.129 ha na kojoj je zaraženo 20—50% svih stabala s 1—3 legla po zaraženom stablu. Najjači stepen zaraze (preko 50% zaraženih stabala) registriran je na površini od svega 509 ha. Od interesa je naglasiti da je ovaj stepen zaraze utvrđen samo u istočnom dijelu Hrvatske (Vukovar, Osijek, Belje). Na tim površinama najvjerojatnije idućeg proljeća treba očekivati golobrst, pogotovo u nekim odjelima gdje je premašen kritični broj legala po stablu s obzirom na starost stabala u tim odjelima. Iz podataka tabele razabire se da je zaraza konstatirana u cijeloj Hrvatskoj (izvještaj Nove Gradiške očito nije realan) i da je na čitavom području od istoka prema zapadu višemanje ravnomjerno raspoređena (mali izuzetak je upravo spomenutih 509 ha najjače zaraze u istočnoj Hrvatskoj). To ujedno opet jednom dokazuje da do prenamnoženja gubara dolazi djelovanjem jednog općeg faktora na velikoj površini i da teorija žarišta ne stoji (Schwerdtfeger 2) nego da je on autohton u svim nizinskim, a vjerojatno i prigorskim šumama ovog područja. Iz brojčanih se podataka tabele ne vidi kakva je vertikalna rasprostranjenost sadašnje pojave gubara. Međutim iz dostavljenih se podataka razabire da je on registriran kako u nizinskom tako i u brdskom području. Osim u izrazito nizinskom području (Vinkovci i dr.) zaraza je konstatirana i u Dilju (Slav. Brod, Požega) Krndiji (Našice), Garjevici, Bilogori (Bjelovar), Kalniku (Križevci) te ponešto također u nižim položajima Psunja i Papuka. Na prostranim višim područjima Papuka i Psunja za sada još nema zaraze. Sudeći po tomu (a s obzirom na iskustvo da gubar u vrijeme kulminacije u nizinskom i prigorskom području Slavonije dolazi masovno i u najvišim položajima Papuka i Psunja) vjerojatno stoji tvrdnja da gubar ovdje nije autohton nego biva prenesen vjetrom iz nižih položaja (Kovačević 1). Rekapitulirajući naprijed izloženo može se reći ovo: Na pomolu je nova, četvrta poslijeratna gradacija gubara. Ona se za sada nalazi u fazi progradacije. Idućeg proljeća ne treba očekivati neke znatnije gospodarske štete, osim na nekoliko stotina hektara na vukovarskom, osječkom i beljskom području. Međutim poznavajući gradologiju gubara sigurno je da će već u proljeće 1971, a naročito 1972 i 1973 god. hiljadama hektara šuma zaprijetiti opasnost golobrsta. S obzirom na presudnu važnost defolijacije u procesu nastajanja masovnog sušenja hrastika — o čemu imamo veoma svježa i bolna iskustva — s ovom činjenicom treba najozbiljnije računati i pravovremeno se pripremiti kako bi se izbjegla eventualna katastrofa i štete svele na najmanju moguću mjeru. |