DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 45     <-- 45 -->        PDF

cfaopćenje


NEKOLIKO RIJEČI O PRIJEDLOGU »PROJEKCIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA
I DRVNE INDUSTRIJE OD 1966—1985. GODINE«


Prof. dr DUŠAN KLEPAC


Savezna privredna Komora, Savjet za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd
oktobra 1969. godine


U publikaciji Savezne privredne Komore (Savjet za šumarstvo i drvnu industriju)
od oktobra 1969. godine prikazan je prijedlog projekcije razvoja šumarstva
i drvne industrije od 1966—1985. godine. Kao polazna tačka uzeta je
godina 1965. U toj godini ukupna sječa bruto mase iz svih izvora drvne sirovine
iznosila je 26,12 miliona m3. Od toga otpada na izvore u društvenoj svojini
15,52 a na izvor individualne svojine 10,62 miliona m3 kako je to prikazano u
tabeli 1 u kojoj brojke iskazuju milione kubičnih metara.


Tabela 1.


1965. god, SFRJ BiH Crna Gora Hrvat- Make- Slove- Srbija
ska đoni ja ni ja


Ukupno 26,12 8,47 1,60 5,67 1,13 3,20 6,05



iz izvora u društvenoj
svojini 15,52 6,64 0,63 4,13 0,61 1,43 2,08

iz izvora individualne
svojine 10,62 1,83 0,97 1,54 0,52 1,77 3,97
Za izradu dugoročnog programa razvoja šumarstva i drvne industrije važno
je poznavati i planirati sječe koje odgovaraju društvenoj organiziranoj proizvodnji.
U 1965. godini sječa bruto mase u društveno organiziranoj proizvodnji
iznosila je 13,90 miliona m3. Od toga otpada 4,62 miliona m3 na Bosnu i Hercegovinu,
4,19 miliona m3 na Hrvatsku, 2,38 miliona m3 na Sloveniju, 1,73 miliona
m3 na Srbiju, 0,52 miliona m3 na Makedoniju i 0,46 miliona m3 na Crnu


Goru.
U tabeli 2 navedena je projekcija razvoja šumarstva do 1985. godine s obziroma
na sječe u društveno organiziranoj svojini. Iz te tabele se vide indeksi
1975/65 i 1985/65 kao i stope rasta od 1965—1985, jer su navedeni podaci za
godine 1965, 1975 i 1985. Za industrijsko-tehničko drvo indeks 1975/65 iznosi
143,1 a indeks 1985/65 230,0. Za ogrjev analogni indeksi iznose 106,1 i 112,3.
Stopa rasta (1965—1985) za industrijsko tehničko drvo iznosi 4,28 a za ogrjev
0,60. To bi značilo da će se društveno organizirana proizvodnja industrijskotehničkog
drva u 1985. godini povećati za oko 10,5 miliona m3 u usporedbi na
1965. godinu dok bi se proizvodnja ogrjeva samo neznatno povećala.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Tabela 2.
(u 000 m»)
Red.
broj
Naimeno´vanje
1965 1975 1985
Indeks Stapa rasta
1975/65 1985/65 1965-1985


1
2 3 4 5 6


A. Indus, tehn. drvo 8.147 11.659 18.730 143,1 230,0 4,28
I. Industrijsko drvo 7.200 10.592 17.460 147,1 242,5 4,56
1 Drvo za meh. prer. 4.823 6.198 8.073 128,5 167,2 2,60
Trupci za reaznje


— hrasta
390 489 614 125,5 157,4 2,30
— bukve
1.411 1.898 2.546 134,5 180,6 3,00
— četinara 2.211 2.620 3.120 118,4 141,2 1,70
Trupci FLS (syi) 413 555 743 134,5 180,0 3,00
Trupci za rez. ost. 272 487 875 179,1 321,5 6,00
Ost. drvo za meh. prer. 126 149 175 118,4 139,0 1,70
2 Drvo za hem. prer. 2.377 4.394 9.387 198,5 394,0 7,10
Celulozno drvo
četinara 842 1.108 1.453 131,6 172,5 2,70
Cei. drvo bukve 971 2.588 6.859 266,5 707,0 10,30
Cei. drvo ost. lišč. 312 542 945 174,0 302,6 5,70
Taninsko drvo 119 83 58 70,1 48,7 —3,50
Drvo za destilac. 76 73 72 97,1 94,5 —0,30
Drvo za drveni ugalj 57


II.
Tehničko drvo 947 1.067 1.270 116,0 134,1 1,50
Jamsko dr. četin. 300 279 264 93,2 88,0 —0,70
Jamsko dr. lišeara 318 428 581 134,5 182,6 3,00
Stubovi za vodove 98 76 60 78,4 61,2 —2,40
Oblovina za tes. prag. 86 134 206 156,0 239,0 4,50
Tesano i cep. drvo 22 16 13 76,9 59,2 —2,60
Ostala obla građa 123 134 146 109,4 118,6 0,90


B. Ogrevno drvo
3.551 3.767 3.985 106,1 112,3 0,60
A + B ukupno: 11.698 15.426 22.715 131,9 193,5 3,4
od toga:
meki lišćari 483 977 1.995 202,3 413,0 7,3
Bruto masa četin. 4.289 5.186 6.076 119,5 141,6 1,8
Bruto masa mek. lišč. 568 1.149 2.347 202,3 413,0 7,3
Bruto masa ost. lišč. 9.042 12.998 18.514 143,7 204,6 3,6


Svega bruto masa 13.899 19.333 26.937 139,1 193,5 3,4


Povećanje proizvodnje industrijske i-tehničkog drvL i od 10,5 miliona m3 nije
iednomierno: od 1965. do 1975. predvič leno je povećan je od 3,5 a od 1975. do
1985. 7,0 miliona m3.


Takav trend potrošnje drva u Jugoslaviji ponešto odudara od prosječnog
evropskog trenda potrošnje drva za industrijsku preradu ili tačnije rečeno on
je još optimističniji za Jugoslaviju od evropskog prosjeka*. To se može obrazložiti
ovime.


* Vidi o tome: DUŠAN KLEPAC: Značenje i uloga šuma u budućnosti, Šumarstvo,
Beograd Maj—Juni, 1969.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Jugoslavija učestvuje u evropskom stanovništvu s nekih 5%. Što se tiče
šuma, naša zemlja participira u šumskoj površini Evrope također s oko 5%. U
drvnom fondu Evrope — kao i u godišnjoj sječi — učešće naše zemlje iznosi
oko 75 m3/ha, analogni jugoslovenski prosjek je znatno veći, jer prelazi brojku
od 100 m3/ha. U pogledu potrošnje drva po stanovniku, Jugoslavija također
premašuje evropski prosjek od 0,8 m3. U Jugoslaviji se godišnje sjeklo u prosjeku
oko 23 miliona m3 bruto mase u vremenu od 1947—1965. godine. Ako upoređimo
evropske zemlje s obzirom na opseg godišnje sječe, onda se Jugoslavija
nalazi na četvrtom mjestu i tako predstavlja u Evropi značajnu zemlju u
šumarstvu i drvnoj industriji. Prema tome se može razumjeti zašto je projekcija
razvoja šumarstva s obzirom na proizvodnju drva za industrijsku preradu
više optimistička od evropskog prosjeka.