DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 51 <-- 51 --> PDF |
cStcana bleuend Uteeatuea D0LE2AL, KORF, PRIESOL HOSPODARSKA Statni zemedelske nakladatelstvi Praha, 1969. Knjiga ima 403 strane, 65 slika, 54 tabele i 4 mape. Materija je podijeljena na tri dijela. Prvi se odnosi na teoriju uređivanja šuma (311 strana), drugi obrađuje uređajni elaborat (311—381 str.) a treći problem daljeg razvoja uređivanja šuma (381—395 str.). Nakon toga slijedi popis literature, zatim kazalo autora i na koncu index stručnih termina. Ovu knjigu su napisala trojica autora od kojih su prva dva profesori a treći je docent. Sva trojica su poznati i uvaženi znanstveni radnici a prof. Do´eža l je pored toga doctor honoris causae. Simpatično je da je u sadržaju knjige naznačeno po poglavljima koju su materiju obradili pojedini autori. Doleža l je obradio pojam, ulogu i cilj uređivanja šuma, vremensko uređivanje šuma, metode uređivanja šuma, određivanje etata, planiranje, prostorno uređivanje šuma, izradu uređajnog elaborata i razvoj uređivanja šuma. Prieso l počinje s historijskim razvojem uređivanja u Čehoslovačkoj od UPRAVA LESU 1373, spominje poznati dokumenat Marije Terezlje od 1769, Hartigovu (1795) i Cottin u (1804) knjigu prelazeći na Šumarsku akademiju u Banskoj Štiavnici (1807) sa prvim profesorom H. D. W i 1kenso m .koji je uveo u toj zemlji uređivanje šuma. Zatim Prieso l govori o ekonomskim principima uređivanja šuma pa onda o planiranju u šumarstvu i u uređivanju šuma, o razdjeljenju šuma, o normalnoj šumi te konačno o izradi uređajnog elaborata. K o r f se ograničio na produkcioni pro ces, na rast i prirast te je u jednostav nim formulama, grafikonima i tabelama objasnio zakonitosti u tom području. Kako se vidi ova knjiga o uređivanju šuma je timski rad triju poznatih struč njaka. Nije čudo da je uspjela i da pred stavlja moderno djelo iz područja taksa cije u toliko više što su se autori pored originalnih podataka služili uvelike evrop skom suvremenom stručnom literaturom. Od jugoslovenskih autora pozivaju se na Majnarića, Miletića i Klepca. Prof. dr Dušan Klepac IVAR SAMSET, RAGNAR STR0MNES OG TORE VIK HOGSTUNDERS0IKELSER I NORSK GRAN- OG FURUSKOG (Istraživanja rada na sječi i izradi u smrekovim i borovim sastojinama u Norveškoj). Meddelelser fra Det Norske Skogforsoksvesen, Nr. 95, Bind XXVI, Hefte 2. (Glasnik norveškog instituta za istraživanja u šumarstvu), Vollebekk 1969. Ovaj broj glasnika ima 542 strane teksta, u kojem se nalazi 120 tabela te 111 fotografija i grafikona. Osim toga na osam stranica je popis literature i tri formulara za snimanje. Na kraju knjige na 53 strani je rezime na engleskom jeziku. U ovoj je radnji detaljno izložen studij rada i vremena na sječi i izradi. Knjiga je podijeljena na uvod i četiri poglavlja: 1.0 Pregled literature 2.0 Terenska istraživanja i obrada podataka 3.0 Rezultati analize istraživanja rada na sječi i izradi 4.0 Istraživanja fiziologije rada. U uvodnom dijelu se navodi da su 1950 godine u Norveškoj dobivena prva detaljna istraživanja rada na sječi i izradi. Tada je Institut za šumarska istraživanja nastavio istraživanja rada i vremena, dopunjujući ova istraživanja fiziološkim istraživanjima. Oko 1960 godine počeli su se nrimijenjivati strojevi za guljenje kore, a također se specijalnim traktorima počela izvlačiti iz šume cijela debla. Zbog promjene metode rada na sječi i izradi u šumi, trebalo je izraditi nove »tarife« za plaćanje radnika. 1964. godine počela su detaljna istraživanja rada i vremena na sječi i izradi u smrekovim i borovim sastojinama u Norveškoj. Radni proces na sječi i izradi je tako raščlanjen, da bi rezultati istraživanja mogli poslužiti i kod potpune me |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 52 <-- 52 --> PDF |
hanizacije radova na sječi i izradi u budućnosti. 1.0 Pregled literature U ovom poglavlju navodi se da je 1855 g. izdana prva knjiga u kojoj je bilo riječi o potrebi poboljšanja rada u eksploataciji šuma. Prvi moderni pokusi kod radova na sječi i izradi započeti su 1927. g. Prikupljanje statističkih podataka o radovima na sječi i izradi na području cijele države poduzeto je 1938—39. godine. 1947—4-8 Institut za šumarska istraživanja je poduzeo prve studije vremena, pri čemu je mjeren utrošak vremena 17 radnika, kod sječe i izrade 6.373 smrekova stabla. Mjerenje utroška vremena je vršeno odvojeno za pojedine radne zahvate. Određivanja oblika stabala i dimenzija krošnje je vršeno pomoću relativnih visina stabala. Predloženo je da se tarifni stavci za plaćanje radnika odrede po 1 m3 s dodatkom po stablu, ovisno o kubaturi stabala i relativnoj visini. Posebna je pažnja posvećena učinku rada ručnih i motornih pila. Utrošak energije određen je mjerenjem frekvencije pulsa. Istraživanja su nastavljena od 1948 do 1965 !g. Važan događaj je da se 1963. godine za kresanje grana počela upotrebljavati motorna pila. Konstatira se, da se zbog poboljšanja oruđa, tehnike sječe i izvlačenja dnevni učinak radnika kod sječe i izrade povećao od 3,85 rn3 na 9,90 m3. 2.0 Terenska istraživanja i obrada podataka U ovom poglavlju se navodi da su sastojine u kojima su vršena najnovija istraživanja klasificirane na slijedeći način: 1. Sastojine s kvalitetnim, punodrvnim stablima slabe granatosti; 2. Sastojine sa stablima prosječnog kvaliteta, znatne granatosti; 3. Planinski tip sastojina s jako granatim i malodrvnim stablima. Istraživanjem su obuhvaćene stare sastojine kao i one u kojima su vršene prorede. Ova istraživanja su vršena za vrijeme ljetne i zimske sječe u 1965. godini. Studijem vremena je obuhvaćeno vrijeme radnog mjesta (Work place time) te vrijeme obroka. Utrošak vremena je mjeren posebno za svaki radni zahvat. Kod istraživanja su sudjelovala 24 radnika. Radna je sposobnost radnika ispitivana fiziološkim metodama: potroškom kisika i mjerenjem frekvencije pulsa. Dok je kod istraživanja 1947—48. istraživan rad ručnom pilom, prilikom ovih se istraživanja radilo isključivo motornom pilom; od 1963. motorna se pila upotreb ljava i za kresanje grana. Guljenje kore se od 1960. većinom vrši polupokretnim strojevima. U šumi su izrađivani tehnički sortimenti, celulozno drvo okorano i nedkorano, zatim debla potpuno i djelomično okresana sjekirom ili motornom pilom te cijela stabla (samo obaranje). Stabla su podijeljena po obliku, granatosti i debljini kore u tri klase. Širina krošnje je uzeta kao indikator debljine grana. Posvećena je pažnja dimenzijama krošnje kao faktoru o kome ovisi utrošak vremena za kresanje grana. Također je posvećena pažnja istraživanju odnosa između relativne visine stabla i dužine te širine krošnje. Relativna visina stabla i Di,s pokazali su se potpuno pouzdani faktori o kojima ovisi proizvodnost rada kod sječe i izrade. Teren je podijeljen u dvije grupe: ravan i neravan teren. Uzeto je u obzir i debljina sniježnog pokrova te temperatura zraka. Mjerenje utroška vremena je vršeno kronometrom, povratnom metodom. Cilj je bio utvrditi utjecaj metode rada i uvjeta rada na učinak radnika. Kao mjerilo učinka radnika nije uzet normalni učinak, pa stepen učinka nije procjenjivan. Kao mjerilo učinka uzet je prosječni učinak koji se određuje pomoću tzv. »standard stands« (standardne sastojine). Kod ispitivanja mjeren je učinaik standardnih »kontrolnih« radnika, koji su radili uz razne sastojinske i terenske uvjete. Podjela ukupnog vremena (total time) razlikuje se donekle od podjele u Njemačkoj. Suština je i ovdje u tome da se radna operacija dijeli na radne zahvate i prekide. Vrijeme koje se utroši u toku trajanja radnog dana kao efektivno vrijeme i prekidi je tzv. vrijeme radnog mjesta (Work place time). Detaljnim studijem vremena obuhvaćeno je 25.363 posječena stabla. Utrošak vremena je mjeren i kod radnika u redovitoj proizvodnji. Ovim dopunskim istraživanjem je obuhvaćeno 59 radnika u toku 2.766 radnika-dana. Obračun podataka je izvršen kompjuterima. Za pojedine radne zahvate pomoću jednadžbi za jednostavnu i multiplu korelaciju izračunata je korelaciona veza između utroška vremena kao ovisne varijable i uvjeta rada kao neovisnih varijabli. Istraživanja opterećenja radnika za vrijeme rada vršena su mjerenjem frekvencije pulsa i utroškom kisika. Kod mjerenja pulsa, primijenjena je za studij vremena metoda trenutačnih opažanja s intervalom o.d 1 minute. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 53 <-- 53 --> PDF |
3.0 Rezultati analize istraživanja rada na sječi i izradi Izračunata tj. računski izravnat a vremena pojedinih radnih zahvata ipo stablu odnose se na ravan teren bez zapreka. Tim vremenima se na račun otežavajućih okolnosti terena obračunavaju dodaci pomoću dodatnih faktora. Utrošci vremena su računati u 1/10 minuta; negdje su primiejinjene regresione jednadžbe jednostavne, a negdje multiple korelacije. Neovisne varijable u jednadžbama za izjednačenje vremena pojedinih radnih zahvata su slijedeće: Prelaz od stabla do stabla: obaranju stabala: Di,s; pomoćni radovi kod obaranja stabala: Di,n; kresanja grana: Di,3, hr, eh, Ki; prikrajanje: Di,3, hr, et, (Kao faktor utroška vremena kod obaranja računat je ´koeficijent panja); Prepisivanje: hr, Di,3; guljenje kore: Di,s, hr, e,„ t; udaranje brojeva i zapisivanje: Di,3, hr; sakujpljanje alata: Di,s, e,,. g = međusobna udaljenost stabala (m); eh = dubina snijega u sastojini (dm); Di,3 = prsni promjer stabla (cm); hr = relativna visina stabla; Ki = dužina krošnje u "Vo od visine stabla; t = .temperatura zraka u ° C. U tabelama je za određene uvjete rada prikazano postotno učešće vremena za pojedine radne operacije. Najviše vremena otpada na kresanje grana i guljenje kore. Zbog otežavajućih okolnosti terena, osnovnom tehnološkom vremenu daje se dodatak u obliku postotka. Na osnovu obračunatih podataka konstruirane su tabele osnovnog tehnološkog vremena pojedinih radnih zahvata, za pojedine metode rada, posebno za smreku i bor. Tabele se dijele na osnovne tabele (basic tables) i dodatne tabele (additio- nail tables). U osnovnim tabelama su utrošci vremena za stabla pr. promjera od 12 om do 40 cm posebno za debljinske stepene po 2 cm i relativne visine od 0,8; 0,9; pa do 1,6. U dodatnim tabelama je dodatno vrijeme utroška vremena pojedinih osnovnih zahvata zbog debljine pokrova snijega u sastojini, niskih temperatura, međusobne udaljenosti stabala i dužine krošnje. Promatrajući rezultate istraživanja sječe i izrade okoranih sortimenata, konstatirano je da je od 1945 do 1965 vrijeme sječe i izrade po 1 m3 opadalo prosječno za lp/o godišnje i to zahvaljujući novoj tehnici rada i primjeni motorne umjesto ručne pile. Delay time (zbroj vremena povremenih radova, ličnih potreba, odmora i opravdanih prekida — dodatno vrijeme) kreće se od 24—31°/o na operativno vrijeme (Effective time). Vrijeme radnog mjesta (Work place time) je produkt efektivnog vremena i koeficijenta dodatnog vremena. Također je određen koeficijent dodatnog vremena efektivnom vremenu, da bi se dobilo totalno vrijeme (1,473—1,556). Totalno vrijeme (m3/h) izračunato je za stabla raznih promjera i relativnih visina, posebno za pojedine metode rada odnosno za smreku i bor te je prikazano tabelarno. Konstatirano je da se usvajanjem novijih metoda sječe i izrade učinak rada znatno povisio. Kod sastavljanja tarifa (tabela) za plaćanje radnika po učinku, preporučuje se da se kao normalni, odnosno prosječni uvjeti uzmu: temperatura —4° C; debljina snijega 40 cm; međusobna udaljenost stabala doznačenih za sječu 6 m. Konstatira se da postojeće tarife treba kompletirati pomoću rezultata provedenih istraživanja. Dokazalo se da totalno vrijeme po stablu ovisi o Di,a pa su postavljene jednadžbe totalnog vremena. Di,s se pokazao i kao pouzdana osnova za određivanje akordnog stavka kod sječe i izrade, tako da se mogla postaviti jednadžba za plaćanje rada po 1 cm Di,3: y = b . Di,3. Na osnovu ove jednadžbe određeni su troškovi sječe i izrade po stablu, za pojedine debljinske i visinske razrede, za pojedine metode rada. 4.0 Studij fiziologije rada Kod mjerenja pulsa određena je frekvencija pulsa na minutu za svakog radnika, kod izvođenja određenog radnog zahvata. Mjerenja pulsa vršena su za vrijeme rada svake 3 minute u trajanju 15 ili 30 sekundi. Kod nekih radnika puls neznatno varira u toku radnog dana, što znači da ovi radnici imaju iskustva i mogu .regulirati napor pri radu pa prema tome i puls, obzirom na tretirani radni zahvat. Za frekvenciju pulsa od veće je važnosti učešće statičkog opterećenja pri radu, nego samo naprezanje pri radu. Prema dobivenim rezultatima o frekvenciji pulsa kod izrade neokoranih sortimenata, najteži su radni zahvati kresanje grana i ručno rukovanje trupcima. Pokazalo se da se postignuta frekvencija pulsa kod nekog radnog zahvata prenosi i na slijedeći zahvat premda se ovaj obzirom na težinu rada može razlikovati od prethodnog. Između pojedinih radnika postoje individualne razlike u frekvenciji pulsa. Frekvencija pulsa je u prosjeku manja 413 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 54 <-- 54 --> PDF |
kod kresanja grana motornom pilom nego sjekirom. Kod obranja, kresanja grana, trupi jenja i ručnog rukovanja trupcima, brzina pulsa je veća za bor nego za smreku. Kod istraživanja utroška energije, konstatirano je da potrošnja kisika kod pojedinih metoda sječe i izrade varira od 1,03 do 1,85 l/min ili 4,10 do 7,90 Khal/min. Istražen je utrošak energije i za pojedine radne zahvate kod pojedinih metoda rada. Da bi se odredilo opterećenje radnika za vrijeme rada, primijenjen je kao mjerilo iskorišteni postotak kapaciteta rada (Work capacity). Laboratorijskim putem je ispitan odnos između količine utrošenog kisika i frekvencija pulsa, tako da se kasnije za vrijeme rada, na osnovu frekvencija pulsa mogao odrediti potrošak cStcani Stcućni ćaSapiSl SCHWEIZERISCHE ZEITSCHRIFT FÜR FORSTWESEN - JOURNAL FORESTIER SUISSE — ZÜRICH 1 — 1969. — Ju n go, J.: Aktuelni problemi šumarske politike u Švicarskoj. — Lam p recht , H.: Neka šumskouzgojno- ekološka razmišljanja sa svjetskog aspekta. — Keller , Th.: Laboratorijski pokus o utjecaju inhibitora transpiracije na izmjenu plinova kod biljaka četinjača. — Küg l er, Fr.: Pokušaj okarakteriziran ja sibirske prašume, tajge. 2 — 1969. — Robert, J.-F.: Uređivanje šuma i šumarska politika. — K ä 1 i n, W. i Aebi, F.: Ekonomika šumarstva u kantonu Schwyz. — E i b e r 1 e, K.: O tvoru (Mus tela pu tori us) u Švicarskoj. 3/4 — 1969. — Horisberger, D.: Interpretacija rezultata inventure po metodi uzoraka u kantonu Waadt. — Prpić , B.: O utjecaju oblika debla i staništa na otpornost obične smreke prema vjetru. — Eiberle , K.: O sastojinskim odnosima u šumskom rezervatu »Girtsel« kod Gamlikon-a u Repischtal-u. — Ott, E.: Prilog racionalizaciji šumarstva — diskusija na osnovi prikaza šumsko-uzgojne literature. 5 — 1969. — Kurth , A.: Regionalni plan uređivanja šuma za područje Gäu u kantonu Solothurn. — Schiller, G., D e I c 6, G. i Ciocco, A.: Prilog generalnog planiranja šumarstva za jedno alpsko kisika. Postotak kapaciteta rada je odnos između stvarno utrošenog kisika za vrijeme rada i maksimalno mogućeg utroška kisika. Konstatirano je da se primjenom motorne pile i savremenih metoda rada utrošak energije smanjio na 60°/o do SOVo u odnosu na raniji utrošak. Pokazalo se da većini radnika odgovara rad uz 50°/o iskorištenja radnog kapaciteta, tako da pri tom ne dolazi do znatnog povećanja frekvencija pulsa. Opterećenje radnika je prikazano i tzv. kumulativnim diagramima, na kojima je prikazano postotno učešće pojedinih frekvencija pulsa u toku radnog dana. Konstatirano je da je frekvencija pulsa pri radu u zimskoj rieriodi nešto veća nego u ljetnoj, a također je određena količina utrošene energije po 1 m3 izrađene drvne mase (Vo2/m3). Stevo Bojanln područje. — Novakova, E., Hanzl, R. i S t o I i n a, M.: Postojbine risa i medvjeda u šumskom ekosistemu. — Leimb a eh er, W. i Schlüpfer, R.: Prorijeda kao dio etata. 6 — 1969. — Rieben, E.: Teoretska podloga i praktička izvedba zatravnjivanja i učvršćivanja padina. — W i 1 h e 1 m i, Th.: Ovisnost električnih potencijala šumskom drveća o klimatskim faktorima i njihovo značenje za debljinski ^prirast. — S c h 1 e i c h er, H.: Mehanizacija u šumarstvu. — Mayer , H.: Svrsishodno uvođenje mehanizacije u uzgajanje gorskih šuma. 7/8 — 1969. — Schneider, H.: Pozdravna riječ na godišnjoj skupštini Švicarskog šumarskog društva održanoj u St. Gaflen-u. — Schm i d, H.: Op´ćine St. Gallen-a s povijesnog, ekonomskog i socijalnog gledišta. — Koller , E.: Općine u kantonu St. Gallen. — Buchmann, K.: Gradske općine St. Gallen-a i promjene u njima tokom vremena. — N a e g e 1 i, G.: Općine St. Gallen-a i njihove šume. — Leimbacher, W.: Primjena modela kod globalnog planiranja uređivanja šuma. — Tromp , H.: Strukturne promjene u šumarstvu i drvnoj industriji. 9 — 1969. — Rüe d i, K.: Povodom 100- godišnjice smrti šumarskog savjetnika Gehret-a. — Bar t et, J.-H.: Ocjena rentabilnosti šumskih cesta pomoću modela. — Wendelberger, G. i Hartl, H.: Istraživanja u požarištu Aletschwald-a. — |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 55 <-- 55 --> PDF |
B o s s h a r d, H. H. i Meier, B.: O utjecaju električnih udara na smreku. — Leibundgut, H.: Istraživanja o osjetljivosti različitih provenijencija hrasta lužnjaka na pepelnicu. 10 — 1969. — Bazzigher, G. i Schmid , P.: Štete od vjetra i trulež. — Kral, F. i Mayer, H.: Polenanalitski prilog povijesti šumskog rezervata Brigels/ Scatle (Graubünden). — Rh o dy, B.: Izlučivanja prebornih sastojina pomoču aerofotogrametrijskih snimaka. 11 — 1969. — Eiberle, K.: Razmišljanja u smislu nauke o šumi o štetama od divljači. — Stol i na, M.: O utjecaju potkornjaka na razvoj strukture prirodnih šuma zapadnih Karpata. 12 — 1969. — S teini in, H.: »Operation Research« u šumarstvu. — Tromp , H.: Prognoze upotrebe drva. — Kü h n e, H.: Razvoji metoda istraživanja primjene drva. — Futö , L. P.: Utjecaj šumarstva na drvnu industriju. — Richard, F.: Pedološki problemi staništa sa šumarskog gledišta. — K u o n e n, V.: Tlo i cestogradnia. — Leibundgut, H.: Osnovi i tehnika uzgajanja šuma. — Marcet, E.: O nekim aspektima varijacija i oplemenjivanja odabiranjem kod šumskog drveća. — Kurt , A.: Razvoj šume i prinos. — Landolt, E.: Šumarstvo u odnosu na zaštitu prirode i zaštitu krajolika. — Ja es man, J.: Utjecaj šumarstva na plansko uređivanje područja. — Zürcher , U.: Šuma u lokalnom i regionalnom planiranju. B. Prplć ERDĆSZETI KUTATASOK — A7, ERDfiSZETI TUDOMANYOS IltfTfiZET KÖZLCMCNYEI (Šumarska istraživanja — Saopćenja Instituta za šumarska istraživanja). (63), 1—3. 1967. Izd. Erdeszeti tudomänyos intezet Budapest. Sadržaj : Erdömüvelesi es fatermestanl osztäly (Uzgajanje šuma; prirast i prihod šuma) Koväc s F.: A bakonyi feketefenyvesek fatermesenek vizsgäalata (Prirasno- prihodna istraživanja u sastojinama crnog bora na Bäkonyu). Medli k G.: Fatermesi vizsgälatok a zalai bükkösökben (Prirasno-prihodna istraživanja u bukovim sastojinama u Županiji Zala). Dr. Soiymo s R.: Az ällomänyäipoläsi es tisztitäsi munkäk racionalizäläsa erdeifenyvesekben (Racionalizacija radova na njezi i čišćenju u sastojinama bijelog bora). Dr. Sop p L.: Afeketefenyö fatomege (Drvna masa crnog bora). Termöhelvkutatäsi es nyärfatermesztesl osztäly (Ekologija i uzgajanje topola) Dr. Babo s I.: Az összehasonlitö nyärfajta- kiserletek elsö ertekelese (Prva procjena komparativnih istraživanja vrsta topola). Ha lup a L.: Adatök az öriäs nyär növekedesi meneteröl a Nyirseg erdögazdasägi täjban (Podaci o toku rasta Robusta topole na području šumskog gospodarstva Nyirseg). H a lup a L-ne: Adatok a sziki tölgyesek növökedesi menetenek vizsgälatäbol (Podaci o istraživanju toka rasta u hrastovim sastojinama na slatinastim tlima). Horväthne dr. Proszt S.: Csemetek tänanyagfelvetelnek vältozäsa a tenveszidöszak folyamän (Promjena uzimanja hranjiva od strane šumskih sadnica u toku vegetacionog perioda). Dr. Jär ö Z.: A tü-es lombanalizis szerepe a tapanyaghiäny vagv elegtelenseg megällapitäsäban (Uloga analize iglica i lišća kod određivanja potounog ili djelomičnog nedostatka hranjiva). Dr. Keresztesi B.: Akäcelegyitesi kiserletek Duna-Tisza közi homokokon (Pokusi unošenja bagrema radi stvaranja mješovitih sastojina na pješčanim tlima između Tise i Dunava). Erdötelenitesi es erdeszeti genetika! osztälv (Pošumljavanie i šum. genetika) Fuis z J.: Szükitett mintäkkal vegzett magvizsgälatok eredmenyei (Rezultati ispitivanja siemena pomoću smanjenog broia uzoraka). Mat yds V.: A fenyömagtermelö ällomänvok reviziöja es aryakorlati vonatkozäsai (Revizija sastojina za proizvodnju sjemena četinjara i njeno praktično značenje). Nag y G-ne: Zöld duglaszfenyö-csemetek fagyerzekenyseeeoek vizsgälata (Ispitivanje osietliivosti na mraz sadnica zelene duglazije). Erdöhasznälatl osztäly (Iskorišćivanje šuma) Der fö Idi A.: Cser meretcsoportos vägäsbecsles es välasztektervezes (Procjena stabala cera i planiranje sortirnenata po debljinSkim razredima). Dr. Szäsz T.-Ott J.-Kuthv T.: A motorfüresszel vegzett döntes es daraboläs müszakilag megalapozott teljesitmćnyenek vizsgälata (Istraživanja učinka, kod obaran ja i trupljenja motornom pilom). 415 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Dr. S z ä s z T.: Fahasznälati munkahelyek, szervezetek es technolögiäk tipizäläsa (Tipizacija radilišta, organizacije i tehnologije u eksploataciji šuma). Erdövedelmi es vadgazdasägi osztäly (Zaštita šuma i lovstvo) Kis s L.: Rovarölöszerek hatäsänak vizsgälata az erdei- es feketefenyö fontosabb mikorriza-gorabäin laboratöriumi körlülmenyek között (Ispitivanje djelovanja insekticida na važnije gljive mikorize crnog bora, u laboratorijskim uslovima). Kis s L.: Gyomirtöszerak hatäsänak vizsgälata mikorriza-gombäkon laboratöriumi körülmenyek között (Ispitivanje djelovanja herbicida na gljive mikorize u laboratorijskim uvjetima). Dr. Lengye l Gy.: A vadkärelhäritäs üj kezi eszköze (Novo ručno sredstvo za sprečavanje šteta od divljači). Dr. P agon y H.: A nyärak nyesesenek kerdeese, különös tekintettel az älgesztesedesre es gombafertözesre (Pitanje kresanja grana kod topola, s posebnim osvrtom na stvaranje neprave srži i infekciju od gljiva). Dr. Szilägyi L.: Vizsgälatok a fenyöcsiracsemete- pusztulässai kapcsolatban (Istraživanja o ugibanju mladica četinjara u stanju klijanja). Dr. Szontagh P.: A kis nyärfacineer (Saperda populnea L. Fam. Cerembycidae) eletmödja es kärositäsa nyärasainkban (Način života Saperda-e populnea-e i oštećenja koja ona nanosi topolovim sastojinama u Mađarsikoj). Tal lös P.: Erdövedelmi prognözis az 1967. evre (Prognoza zaštite Šuma u 1967. godini). Dr. N a gy E.: A fogoly zärtteri tenyesz tese (Uzgoj jarebica u zatvorenom prosto ru). Erdeszeti gazdasägtanl osztäly (Šumarska ekonomika) Dr. Farka s V.: Egy rakodć-telepitesi problema megoldäsa linearis programo zässal (Rješenje problema izgradnje sto varišta pomoću linearnog programiranja). Dr. Marku s L: A faällomäny erte kelesenek nehäny alapvetö kerdese (Ne koliko osnovnih pitanja u vezi procjene vrijednosti sastojina). Gćpesitćsi osztäly (Mehanizacija) Kassa i J.: A felkeszitö telep letesitesenek feltetelei es tervezesi iränyelvei (Uvjeti za gradnju skladišta za izradu sortimenata i principi za njegovo planiranje). Dr. Szepesi L.: Adatok az erdögazdasägi gepek üzemeltetereröl (Podaci o eksploataciji strojeva u šumarstvu). Vilcse k J.: Adatok az erdögazdasägi gepek üzemelteteseröl (Podaci o eksploataciji strojeva u šumarstvu). Vilcse k J.: A teraszos erdösites tapasztalatai (Iskustva o pošumljarvanju po terasama). Walte r F.: A TDT-40M közelitö traktor vizsgälata (Ispitivanje traktora za privlačenje TDT-40M). Az ERTI munkäjäböl (0 radu Instituta za šumarska istraživanja u Mađarskoj). Napomena! Uz tabele i slike nalazi se tekst samo na mađarskom jeziku. Na kraju svakog članka nalazi se kratak sadržaj na ruskom, a zatim na njemačkom ili engleskom jeziku. S. Bojanin ERDfiSZETI KUTATASOK — AZ ERDfiSZETI TUDOMANYOS INTßZET KÖZLfiMfiNYEI (Šumarska istraživanja — Saopćenja Instituta za šumarska istraživanja). (64), 1—3. 1968. lad. Erdeszeti tudomänyos intezet Budapest. Sadržaj: I. Erdönevldsi ćs fatermćstanl osztäly (I. odjel. Uzgajanje šuma; prirast i prihod šuma) Dr. Sol y mos R.: Uj fatermesi täbläk a magyarorszägi lucfenyvesekre (Nove prirasno-prihodne tablice za smrekove sastojmeji Mađarskoj). Mendlik G. - dr. Bircik O.: Bükkö seimk fatermesi vizsgälata (Istraživanje produktivnosti bukovih sastojina u Ma đarskoj ). Ifj. Bćk y A.: Az ällomänynevelesi üzemi minta-es ellenörzö területek ertekelesenek üjabb eredmenyei (Noviji rezultati ocjene pokusnih i kontrolnih ploha za njegu sastojina). II. Termöhelykutatäsi ćs nyärfatermesztesi osztäly (II. odjel. Ekologija i topolarstvo) Dr. Jär ö Z.: A luefenyö termöhelyige nye (Ekološki zahtjevi smreke). Dr. Adorjän J.: Az öriäs es az olasz nyär termöhelyi es fatermesi vizsgälata a somogyi homokvidek magas talajviz älläsu termöhelyein (Ekološka i prirasno -prihodna istraživanja Populus eurameri cana cv. »robusta« i cv. »1-214« na šomođ skim pijescima, na tlima s visokom pod zemnom vodom). Palotäs F.: A melyüketes es a talaj täpanyagtartalmänak hatäsa a nyärfajtäk 416 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 57 <-- 57 --> PDF |
növekedesere (Utjecaj duboke sadnje i sadržaja hranjiva u tlu na rast topole). Dr. Szodfridt I.-Palotäs F.: A fontäs erelye a Duna-ärter nemesnyärasaiban (Intenzitet zahvata kod njege topolovih sastojina na poplavnom području Dunava). Dr. Töt h B.: A Szatmär-Beregi-siksäg erdeszeti termöhelyi adottsägai es hasznositäsuk (Šumsko-ekološke prilike na ravnici Szatmär-Bereg i njihovo iskorištenje). III. Erdötelepitesi es erdeszeti genetikai osztäly (III. odjel. Pošumljavanje i šum. genetika) Ba n 6 I.: Erdeifenyö klönvizsgälat a magtermesztesi ertek megällanitäsa celjäböl. Elözetes közlemeny (Ispitivanje klonova običnog bora, radi utvrđivanja proizvodne vrijednosti sjemena — Prethodni izvještaj). Bänö I. -Retke s J.: Kloniellemzö rendellenessegek erdeifenyökön (Karakteristične anomalije na klonovima običnog bora). Dr. Fuis z J.: Magvizsgälati eljäräsok, vizsgälati mintäk es mintaminösegek összeha-sonlitö vizsgälata modellkiserletek ütjän (Postupci za istraživanje sjemena, komparativna ispitivanja uzoraka za istraživanja i kvalitete uzoraka ispitivanjem pomoću modela). Izrae l G.: Az eszaki-közephegvse (Ocjena karakterističnih podataka smrekovih matičnih stabala, na sjevernom srednjem gorju). Dr. Mätyä s V.: Lombfa masrtermelö .Mlomänvaink reviziöja es az ällomänvok iövöbeni szerepe az erdeszeti maggazdälkodäsban (Reviziia sjemenskih sastojina listača i uloga u budućnosti sastojina za proizvodnju šumskog sjemena). IV. Erdöhasznälati osztäly (IV. odjel. Iskorišćivanje šuma) Derföld i A.: Akäc meretesoportos vägäsbecsles es välaszte´ktervezes (Procjena stabala bagrema i planiranje sortimenata ipo debljinskim razredima). Dr. Szäs z T.: Vägästerületek terbeli rendje (Prostorni raspored sječina). V. Erdovćdelmi es vadgazdasägi osztäly (V. odjel. Zaštita šuma i lovstvo) Dr. P agon y H.: Adatok a Lophodermium pinastri (Schrad. ex Fr.) Chev. hazai biologiäjähoz (Podaci o biologiji Lonhodermium pinastri — Schrad ex Fr. — Chev. u uslovima u Mađarskoj). Kolonit s J.: A fenvörontö daräzs (Neodiiprion sertifer Geoffr.) dlleni vedekezesi eljäräsok (Postupci za suzbijanje Neodiprion sertifer Geoffr.). Dr. Szilägyi L.: Vizsgälatok a Dothichiza- val fertözött dugvänyok pusztuläsäval kapcsolatban (Istraživanja u vezi propadanja mladica zaraženih Dothichiza- om). Dr. Szontagh P. -Tal lös P.: Erdövedelmi prognözis az 1968. evre (Prognoza o zaštiti šuma u 1968. godini). VI. Erdeszeti gazdasägtani osztäly VI. odiel šumarska ekonomika) Dr. Marku s L.: A esemetetermeles gazdasägi öszzehasonlitö vizsgälatänak föbb eredmcnyei (Važniji rezultati komparativnih istraživanja o ekonomičnosti proizvodnje sadnica). Dr. F ar k a s V.: Egv erdösites-programozäsi feladat megoldäsa szimplex-mödszerrel (Rjeešnje zadatka o programiranju pošumljavanja simplex metodom). I live s B.: A hälodiagramos eljäräsok es felhasznäläsük az erdösitesi munkäk me.gszervezesere (Metode rada s mrežasti´m diagramom i njihova primjena za organizaciju radova na pošumljavanju). VTI. Gepesitesi osztäly (VII. odjel. Mehanizacija) Dr. Szepes i L.: A läncolajozäs hatäsa a motorfüreszek füreszelesi teljesitmenvek es a vezetölemezak hömersekleti viszonyainäk alakuläsära (Djelovanje podmazivanja lanca na efekat piljenja motornih pila i na zagrijavanje šine vodilice). K a s s a i J.: A felkeszites gepesitesenek perspektivikus variäciöi, a gepesitett felkesziteshez szükseges fatömegek összevonäsi lehetösegei es az összevonäs költsegkihatäsai (Varijante mehaniziranja rada na sieči i izradi u budućnosti, mogućnosti koncentriranja potrebne drvne mase za mehanizaciju rada sječe i izrade i troškovi koncentriranja). Walte r F.: Az Agria-Baby 2100 tipusu motoroskapa vizsgälata (Ispitivanje mo torne motike tipa Agria-Baby 2100). Közlemenyek (Saopćenja) Dr. Keresztesi B.- dr. Papp L.: Az akäc vecetativ szaporitäsa gyökerdugvä nyröl (Vegetativno razmnažanje bagrema pomoću izbojaka iz žila). Dr. Haue r L.: Fellkeszüles az lij gaz dasägi mechanizmusra (Priprema za novi ekonomski sistem). Az ARTI munkäiäböl (O radu Instituta za šumarska istraživanja). Napomena! Uz tabele i slike nalazi se tefcst samo na mađarskom iezilku. Na kraju svakog članka nalazi se kratak sadržaj na ruskom, a zatim na njemačkom ili engleskom jeziku. S. Bojanin |