DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA


I


DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 94 SIJEČANJ—VELJAČA GODIN 1970


UDK 634.0.174.7


BRUCIJSKI BOR (PINUS BRUTIA TEN.)


I. prilog: areal i staništa
J. ŠAFAR
Na temelju orijentacijskih ispitivanja, koja smo iz biološko-ekološkog i
ekonomskog gledišta izvršili u Istri, iznesena je pretpostavka da je na području
našeg eumediterana i velikog dijela submediterana u šumskoj privredi i u oblikovanju
pejzaža brucijski bor upotrebljiviji nego njegov najbliži srodnik alepski
bor (S a f a r, 1964.).


U našoj stručnoj literaturi, brucijski bor je razmatran već ranije (Pano v
u BiH 1957. i E m u Makedoniji I960.). Imajući u vidu prvenstveno potrebe za
osnivanjem tzv. turističkih šuma na jadranskom području, osobito camp-šuma
i sastojina uz kupališne plaže, mi smo, zahvaljujući Saveznom fondu za financiranje
naučnih djelatnosti i Poslovnom udruženju šumsko-privrednih organizacija
u Zagrebu, izradili g. 1966. u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu
o brucijskom boru opsežan studijski elaborat, koji se nije mogao- odštampati.


U izradi navedene studije istraživan je areal, biološke kvalitativne i kvantitativne
karakteristike brucijskog bora komparativno u odnosu na svojstva
alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i crnog bora (Pinus nigra Ar.) kojima se
na našem dijelu Mediterana dosad najviše pošumljivalo. U vezi sa današnjom
aktualnošću i problemima pošumljivanja primorskog krša, u prethodnom izvještaju
iznesena je preporuka da se na određenim makrostaništima što više
unosi brucijski bor (Š a f a r, 1968.). Na temelju navedene studije, u ovom prilogu
dajemo sažetak o prirodnoj, rasprostranjenosti navedene vrste bora i o
njegovom umjetnom arealu na području Hrvatske te uopćeni opis njegovih staništa.
Budući da je brucijski bor u nas nedovoljno poznat a ima i mnogo različitih
hibrida i svojta, dajemo najprije posve kratak pregled njegove botaničke
pripadnosti i dendroloških karakteristika.


BOTANIČKA PRIPADNOST I DENDROLOŠKE ZNAČAJKE


Brucijski bor morfološki veoma je sličan alepskom boru. Zato su ga neki


istraživači smatrali svojtom alepskog bora: Pinus halepensis Mili. var. brutia


(Ten.) Elw. et Hen., Pinus pseudohulepensis Denh. Današnji naziv Pinus brutia


dao je Tenov e (g. 1811.) omaškom po starom nazivu Kalabrije u Italiji gdje


ta vrsta bora, kako je kasnije utvrđeno, nema svojih prirodnih nalazišta. Pro


blem sistematske botaničke pripadnosti brucijskog bora konačno je riješio N a


h a 1 (1962.) na temelju taksonomskih, anatomskih, palinoloških, morfoloških i


fitogeografskih istraživanja mediteranskih borava grupe halepensis.