DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 36 <-- 36 --> PDF |
gospodari osiguraju uvjeti da ostvari i sredstvu za investicije na toni području. A prema stavu 4. istog člana Zakona — šumsko privredno područje obuhvaća šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i šume i šumska zemljišta na kojima postoji pravo vlasništva, a koji sa šumama u društvenom vlasništvu, na tom području, čine jedinstvenu prirodnu i ekonomsku cjelinu. I prema 61. 20. istog Zakona o ciljevima gospodarenja šumama treba postojati i ekonomsko-financijska osnova gospodarenja, a cilj gospodarenja se određuje prema stanju šuma i potrebama kojima ona služi (proizvodnji, posebnoj namjeni, opće korisnoj funkciji i dr.). Svi naprijed izloženi brojčani podaci kao i duh citiranih zakonskih propisa — omogućuju nam da u ovim kratkim razmatranjima dademo određene sugestije koje mogu, u određenim uvjetima, u pojedinim regionima i prema konkretnim prilikama biti prihvaćene ili odbačene od naše stručne javnosti, a napose od one koja radi u takvim i sličnim uvjetima. Naša privreda postaje sve više tržna, a mjesta proizvodnje ili privređivanja, istovremeno — i sve više — bivaju i mjesta potrošnje, odnosno tržišta. Za neke proizvode ili upotrebne vrijednosti moglo bi se više reći da imaju samo nacionalna, dok se za naš turizam može nepobitno tvrditi da ima i predstavlja svjetsko (internacionalno) tržište, kako proizvoda i usluga drugih grana privrede, tako i proizvoda i usluga šumske privrede, a posebno u primorskoj oblasti šuma. To je danas tako, a sutra će biti još više kada se realizira projekt »Južni Jadran«, odnosno kada se postigne suglasnost za projekt »Srednji i Sjeverni Jadran« koji se nalazi u fazi priprema za pregovore. Prema tome suočeni smo sa činjenicom da već danas u našoj zemlji imamo »međunarodno-tržište«, a u skoroj budućnosti će ono postati i »međunarodna mjienjačnica«. Tim tržištem, kao uostalom i u cijeloj ekonomskoj historiji, dominira zakon ponude i potražnje. Uzaludno mu je više nuditi etate, kubike, Sortimente, smolu i šumarke daleko od naselja i saobraćajnica, jer to ono ne traži i ne priznaje. Ono hoće hlada, mirisa, zelenila, parkova, park-šuma, nasada, aleja, ozelenjenih i drvećem zaštićenih kampova, turističkih objekata, weekend-naselja, zatim vidikovaca, turističkih i izletničkih staza i lovnih objekata — ukratko jedan širok asortiman upotrebnih vrijednosti koje šumska gospodarstva tog područja mogu ponuditi. Međutim tako intenzivan način privređivanja zahtijeva i dobru organizaciju rada i vrlo tijesnu kooperaciju sa svim faktorima koji se bave turizmom i žive od njega, a prije svega sa turističkim organizacijama određene komune, regije ili cijele jadranske obale. Šumarstvo u oblasti primorskih šuma danas ima više zajedničkog sa turizmom, promatrajući ga kompleksno, nego sa šumarstvom u kontinentalnom dijelu naše zemlje, u kome tržište, u prvom redu, priznaje etat, kubik, Sortiment i si. iz čega se, uglavnom, i stvara ukupni prihod i dohodak, odnosno osobni dohoci zaposlenih. To nedvosmisleno govori o velikoj razlici u načinu privređivanja i stvaranja ukupnog prihoda, dohotka i osobnih dohodaka, kao i o njihovoj strukturi, u navedene dvije šumske oblasti. Prema tome apsolutno moraju biti različiti i tretmani, statusi i ciljevi gospodarenja tim šumama. Čak su različite i njihove vrijednosti, pa i metode njihova utvrđivanja. Smatramo da nije dobro ni za jednu ni za drugu šumsku oblast, a niti za njihov daljnji razvoj — držati ih administrativno u jednoj jednoobraznoj or |