DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 60 <-- 60 --> PDF |
šumarija već povećani a u izradi su elaborati za preostale 3 šumarije, tako da očekujemo da će se etat kretati oko 25.000 m;! kad budu dovršeni svi elaborati. Struktura etata je veoma nepovoljna jer preko 70% mase čini ogrijevno drvo, a svega 30% otpada na tehničke Sortimente i to većinom sitnije. Plasman ogrijevnog drva otežan je posljednjih godina na domaćem tržištu radi zamjene drva drugim tvarima, međutim, putem izvoza u Italiju taj problem je riješen. U razdoblju 1962—67. plasirano je 21.500 prm ogrijevnog drva i 3006 prm drva za celulozu topole, dok će se samo u 1968. godini plasirati cea 11.000 prm ogrijeva i cea 1.000 prm drva za celulozu topole. Plasman tehničkih sortimenata nije otežan, jer je najvećim dijelom zastupljeno jamsko drvo kojeg je veliki potrošač IU Raša, dok ostalu oblovinu prodajemo slovenskih poduzećima, jer na području Istre nema poduzeća koja se bave primarnom preradom oblovine, a povezanost sa drvno-industrijskim poduzećima južnog bazena je slaba zbog barijere koju predstavljaju masivi Učke i Ćićarije kao i zbog slabih saobraćajnica. Problem sa plasmanom jamskog drva nastupit će u momentu smanjenja proizvodnje kod IU Raša te će se isto morati prerađivati u celulozno drvo, koje nema otežan plasman ali je naplata potraživanja jako otežana. U proteklom razdoblju zahvaljujući boljem korištenju drvne mase, porastu produktivnosti, kao i porastu cijena poslije reforme i zbog povećanog izvoza, porastao je prihod djelatnosti iskorištavanja šuma od 67,067.000 st. dinara u 1960. na 230,383.000 st. dinara u 1967. god. tj. povećan je za 3,43 puta. Utjecaj cijena i odnosa sortimenata može se grubo procijeniti iz porasta prosječne cijene 1 m3, koja je u 1960. godini iznosila 5.560, a u 1967. 12.540 starih dinara. Pored iskorištavanja šuma, Gospodarstvo je znatne prihode ostvarilo prodajom sporednih šumskih proizvoda među kojima se ističu podzemne gljive TARTUFI, zatim prodajom sadnog materijala, angažiranjem na čuvanju i nadzoru turističkih šuma, te na otkupu drvnih sortimenata iz privatnih šuma. Nadalje, u cilju jedinstvenog sagledavanja šumarskih problema i jednakog tretmana šuma na području Istre, bez obzira na sektor vlasništva, Gospodarstvo je preuzelo od Općinskih skupština upravljanje i nadzor privatnih šuma, a za te usluge ugovorene su naknade tako da se ostvaruju prihodi u visini troškova osoblja na tim radovima. Orjentacija na druge djelatnosti, a ne isključivo na iskorištavanje šuma, rezultirala je i povećanim prihodima ovih grana, tako da je, unatoč porastu za 3,43 puta, učešće prihoda iskorištavanja šuma u ukupnom prihodu Gospodarstva opalo sa 54% na 37% u 1967. godini (po fakturiranoj realizaciji). Veće angažiranje radnih jedinica na što uspješnije poslovanje odrazilo se je i na poslovanju cijelog Gospodarstva. Prvih godina nakon osnivanja Gospodarstva imali smo radnih jedinica koje su poslovale sa gubitkom, tj. nisu mogle pokriti visoke rashode. Djelom smanjenjem radne snage, djelom povećavanjem produktivnosti, a najviše štednjom, postigli smo da takvih jedinica više nemamo. U proteklih 8 godina povećan je ukupan prihod od 123,171.000 st. din. na 549,042.000 st. dinara (po napi. realizaciji) što čini da je isti povećan za 4,45 puta. Produktivnost po radniku iskazana omjerom neto-produkt po radniku povećana je od 648.000 st. din. u 1960. na 1,687.000 st. din. u 1967. tj. za 2,60 puta. U istom razdoblju smanjen je broj radnika sa 208 na 170. Na bazi istog broja radnika, produktivnost je povećana za 2 puta. i |