DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1970 str. 63 <-- 63 --> PDF |
vesti reorganizaciju tako da od 7 postojećih šumarija organiziramo tri ili četiri jake šumarije. Ovi naši prijedlozi nisu bili rado prihvaćeni od nekih radnih jedinica u kojima su pojedinci gledali perspektivu Gospodarstva kroz svoje položaje, a isto tako političko-teri tori jalne jedinice inzistirale su na tome da imaju na svom području sjedište šumarije, pa se od predviđene reorganizacije odustalo. U današnjoj organizaciji Gospodarstva centralizirani su fondovi, sredstva amortizacije osnovnih sredstava te dio amortizacije za regeneraciju šuma potreban za izvršenje uređivanja šuma. Ostatak sredstava amortizacije za regeneraciju ostaje šumarijama koje istim upravljaju. Ovakvom organizacijom su zadaci organa upravljanja i rukovođenja obimni, pa se u poslovnoj politici mora uvijek voditi računa o prioritetu ulaganja. Smatramo da je u našim prilikama ovakva organizacija najpodesnija, jer smo time postigli jedan od ciljeva postavljenih prilikom formiranja Gospodarstva a to je objedinjavanje sredstava i jačanje šumarske organizacije. PERSPEKTIVE RAZVOJA ŠUMARSTVA U ISTRI Dosadašnji rad na unapređenju šumarstva Istre, jačanju šumarske organizacije dao je pozitivne rezultate, pa će u tom smislu biti usmjerena i naša poslovna politika u buduće. Za područje Istre razrađen je Regionalni prostorni plan do 1985. godine u kojem su određeni zadaci i uloga šumarstva u Istri. Ovim planom predviđa se obim šumsko-kulturnih radova na cea 96.500 ha pri čemu na pošumljavanju otpada 20.500 ha, konverziju niskih šuma i makija cea 62.500 ha, te melioraciju degradiranih šuma 13.500 ha. Iz ovog je vidljivo da su osnovni zadaci šumarstva Istre maksimalno očetinjavanje niskih šuma i pošumljavanje neobraslih površina. Ovi zahvati, budu li realizirani, rezultirali bi većom proizvodnjom drvne mase na daljnjem roku kroz cea 40 godina. Drvna zaliha povećala bi se za oko dva puta, a drvna zaliha četinjača za oko sedam puta. Povećanjem drvne mase poboljšao bi se i odnos sortimenata u korist tehničkog drva. Nagli razvoj turizma u postojećim šumama priobalnog pojasa zahtjeva sve veća ulaganja u podizanje novih šuma za kempove. Za osiguranje sadnog materijala za takva pošumljavanja Gospodarstvo će organizirati rasadnik na površini od cea 12 ha, u kojem će proizvoditi razni sadni materijal potreban kod osnivanja i uređenja parkova i okoliša ugostiteljskih objekata. Ujedno se predviđa formiranje posebne jedinice koja bi imala zadatak projektiranje parkova i drugih nasada u turističkom području. Vjerujemo da će se ovakvim angažiranjem investicije u rasadnik veoma brzo isplatiti, a angažiranjem u turističkom području da bi se ostvarila znatna sredstva. Gospodarstvo nema dovoljno sredstava za ulaganje u šume priobalnog pojasa te je predlagalo turističkim organizacijama da ista odvajaju od boravišne takse 10´%. Osnovna privredna komora Rijeka podržala je našu akciju i proširila na područje Hrvatskog primorja i otoka, ali je odaziv bio malen, tako da su odvojena samo neznatna sredstva. Ovakva akcija dala bi u kratko vrijeme znatne rezultate u koliko bi sve turističke organizacije istu prihvatile. Pokušalo se je također putem Osnovne privredne komore Rijeka predložiti Izvršnom vijeću Sabora da sredstva po članu 33 i 34 Zakona o šumama SRH dodjeli u stopostotnom iznosu, a ne u 50%-tnom iznosu, šumarskim organizacijama koje bi ta sredstva mogle trošiti isključivo na bazi razrađenih programa. Međutim, ovo pitanje će biti riješeno tek kada Izvršno vijeće Sabora bude zauzelo |