DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 18 <-- 18 --> PDF |
(JDK. 634.0.305/.306:634.0.32 UTJECAJ ZAMORENOSTI RADNIKA NA DNEVNU I TJEDNU DINAMIKU PROIZVODNOSTI RADA PRI SJEČI I IZRADI DRVA* Ing. SIMEUN TOMANIC UVOD Trajanje dnevnog i tjednog radnog vremena pri sječi i izradi drva nije određeno kao u industriji i drugim privrednim i neprivrednim djelatnostima. To trajanje ovisi o godišnjem dobu u kome se odnosni radovi izvode, o vremenskim prilikama, o uvjetima dolaska radnika na radilište i njihova povratka s radilišta do mjesta stanovanja. Radni uvjeti pri kojima se vrši sječa i izrada drva su teški. Malo se na te uvjete može utjecati u smislu njihova poboljšanja. To stoga što se ti radovi izvode na otvorenom prostoru gdje na rezultate rada radnika utječu visoka i niska temperatura, kiša, snijeg, magla, konfiguracija terena, i si. Radne operacije pri sječi i izradi drva su vrlo teške za izvođenje. Pri njihovu izvođenju radnici troše oko 5,5 kcal/min. (2). Zbog svega navedenog, pristupili smo istraživanju dnevne i tjedne dinamike proizvodnosti rada radnika. Zadatak ovog istraživanja je da se utvrdi dnevna i tjedna dinamika proizvodnosti postojećeg načina rada radnika pri sječi i izradi drva te da se istraži mogućnost prosječnog, odnosno sumarnog povećanja proizvodnosti tog rada. Ovaj rad predstavlja samo dio započetih istraživanja problematike racionalizacije rada pri sječi i izradi drva u našim uvjetima. Ovdje će se obraditi odnosna problematika pri sječi i izradi bukovih drvnih sortimenata u ljetnim mjesecima. I Obrada problematike Obrada problematike obuhvaća opis faktora rada, snimanje radova na terenu te analizu snimljenih podataka i postignutih rezultata. 1. Opis faktora rada Pod faktorima rada razumijemo predmet rada, oruđa za rad, radnike i radne uvjete pri kojima se istraživani radovi izvode. a) Predmet rada Istraživanje se vršilo pri radovima na čistoj sječi (dovršni sijek) bukove sastojine na području Šumarije Srbac. U sastojini je bilo 89 stabala po 1 ha. Prosječna udaljenost stabala iznosila je 11 metara. Prsni promjer stabala iznosio je od 19 do 60 cm, a visina od 14 do 31 m. Netto kubatura srednjeg sječnog stabla iznosila je 1,83 m3. Iz bukovih stabala radnici su izrađivali: 1) trupce od 0,20 do 1,28 m:J drvne mase, odnosno dužine od 2,20 do 6,00 m te promjera od 25 cm naviše; 2) bukovo prostorno drvo za ogrjev i celulozu. Bukovi trupčići, * To je referat koji je autor održao na Internacionalnom simpoziju o ergometriji primijenjenoj u šumarstvu, u Reinbeku kod Hamburga, 22. oktobra 1969. Taj Simipozijum održan je od 20. do 22. oktobra 1969., a organizirali su ga FAO, ILO, ECE i IFFA. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 19 <-- 19 --> PDF |
iz kojih se je izrađivalo prostorno drvo, bili su dužine 1 m i promjera od 15 do 65 cm. Izrađene cjepanice i oblice bile su dužine 1 m i težine od 1 do 54 kg. b) Oruđa za rad Radna ekipa, čiji smo rad snimali — bila je opremljena slijedećim oruđem za rad: jednom motornom pilom »Stihl-Contra«, jednom sjekirom za kresanje stabala, dvjema sjekirama klinastog oblika za cijepanje prostornog drva, jednim željeznim klinom za cijepanje prostornog drva, jednim drvenim batom za cijepanje drva, priborom za održavanje motorne pile i ručnog alata. c) Radnici Pri istraživanju pratili smo rad jedne radne ekipe od 3 iskusna sjekača, koji po stručnosti, fizičkoj snazi, iskustvu i zalaganju — nisu izrazito dobri a niti slabi radnici. Ti radnici rade neprekidno četiri godine kao tročlana ekipa. Tempo rada ekipe je umjeren i konstantno isti. Radnik A bio je star 34 godine, visok 177 cm i težak 64 kg; u šumarstvu radi neprekidno 13 godina. Radnik B bio je star 29 godina, visok 178 cm i težak 62 kg; u šumarstvu radi neprekidno 7 godina. Radnik C bio je star 27 godina, visok 166 cm i težak 68 kg; u šumarstvu radi neprekidno 6 godina. Sva trojica radnika su motoristi i podjednako sposobni za izvođenje svih radova na sječi i izradi bukovog drva. Zahvaljujući tome, radnici se stalno smjenjuju pri radu na pojedinim radnim operacijama. d) Radni uvjeti Radovi su se izvodili u toku juna 1968. pri slijedećim radnim uvjetima: Radnici su stanovali i hranili se u baraci u neposrednnoj blizini sječine. Pri odlasku u sječinu i povratku iz sječine do mjesta stanovanja — radnici su išli pješice. Uvjeti terena: nadmorska visina 200 m, nagib terena 20°, tlo duboko bez kamena na površini, prohodnost terena teška zbog gustog i visokog podmlatka te velikog broja grana od posječenih stabala. Klimatski uvjeti: tokom tjedna bilo je sunčano i toplo vrijeme; temperatura je iznosila od + 9 do + 27° C; vjetar vrlo slab, i to samo u ponedjeljak i utorak prvog tjedna, u ostalim danima vjetra nije bilo. 2. Snimanje radova na terenu Na terenu smo izabrali sastojinu za sječu i utvrdili strukturu sastojine. Zatim smo sastojinu podijelili u dvije plohe tako, da se strukture satojine na tim plohama signifikantno ne razlikuju. Osim toga, pri izdvajanju ploha, nastojali smo izjednačiti i ostale uvjete koji bi mogli utjecati na proizvodnost rada radnika (prohodnost, nagib terena, radni dani u tjednu, i dr.). Radnicima smo objasnili svrhu istraživanja i oni su prihvatili suradnju. a) Snimanje postojećeg načina rada Radno vrijeme radnika snimali smo kroz 6 punih radnih dana. Pri tom su radnici radili po uobičajenoj staroj metodi rada. Oni su s radom počinjali između 6,00 i 6,30 sati izjutra, a završavali su rad navečer između 18,00 i 18,30 sati. To znači da su radnici boravili na radilištu prosječno oko 12 sati dnevno1). Od 12,00 do 13,00 sati radnici su prekidali rad zbog ručka. Ostale odmore radnici su uzimali spontano. Ti odmori su trajali od 2 do 20 minuta i radnici su ih l) U toku zimskih mjeseci ukupno vrijeme koje radnici provedu dnevno na radilištu znatno je kraće (oko 7 sati). 85 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 20 <-- 20 --> PDF |
uzimali prema svojim nahođenjima. Tako se vrlo često događalo da se jedan radnik odmara, a ostala dva rade ili obratno. To je psihički loše djelovalo na radnike koji su radili kao i na one koji su se odmarali. Pri snimanju rada radnika primijenili smo metodu kronografije. Snimanje smo vršili pomoću »duostop« satova marke »Ferrari«. Tačnost očitavanja vre mena trajanja iznosila je 1/100 minute. Razlike između sume vremena trajanja i kontrolnih vremena bile su ispod 1%. Pored snimanja radnog vremena — snimali smo odnosne ostvarene radne učinke. Pod ostvarenim radnim učinkom razumijemo broj metara kubnih tru paca koji su izrađeni i premazani ZP pastom, broj prostornih metara složenog prostornog drva za ogrjev i proizvodnju celuloze. Prostorne metre smo pretvo rili u uvjetne metre kubne pomoću pretvorbenog faktora. b) Prijedlozi za promjenu načina rada radnika Pošto smo snimili postojeći način rada, izradili smo prijedlog novog rasporeda i trajanja radnog vremena te primjene organiziranog načina odmaranja. Naš prijedlog sastojao se je u slijedećem: Radnici će na radilištu provoditi ukupno 9,5 sati dnevno. S radom će po činjati u 6,30 sati izjutra, a završavati u 16,00 sati popodne. To je za 2,5 sati kraće nego pri starom načinu rada. U tih 9,5 sati radnici će faktično eefktivno raditi 7,5 sati, a 2,0 sata će se odmarati. Odmori će se koristiti ovako: U prva dva sata radnici ne će koristiti nikakve odmore, jer je to vrijeme dnevnog urađivanja. (U tom intervalu radnici nisu ni ranije koristili odmore.) Nakon drugog sata radnici će uzeti odmor od 7 minuta. Taj odmor će koristiti istodobno sva tri radnika. Nakon trećeg radnog sata radnici će uzeti odmor od 30 minuta. Za vrijeme tog odmora radnici trebaju pojesti »marendu«. Nakon četvrtog sata radnici će uzeti odmor od 7 minuta, nakon petog sata radnici će uzeti odmor od 8 minuta, a nakon šestog sata uzet će odmor od 60 minuta. Za vrijeme tog velikog odmora radnici će ručati. Taj obrok ne će biti tako obilan kao pri starom načinu rada. Nakon sedmog sata rada radnici će uzeti odmor od 8 minuta. Po završetku dnevnog radnog vremena — radnici će imati glavni obrok u oko 17 sati. c) Snimanje predloženog načina rada Pošto smo uvježbali radnike u primjeni predloženog novog načina rada, pristupili smo snimanju rada radnika uz primjenu novog načina rada. Ta snimanja smo vršili u toku šest punih radnih dana. Osnovni predmet rada bila su stabla istih kvaliteta kao i pri radu uz primjenu starog načina rada. Oruđe za rad, radnici i radni uvjeti — ostali su također isti. Snimanje radnog vremena i radnih učinaka vršili smo po istoj metodi kao ranije, s istim instrumentala, s istom tačnošću i uz pomoć istih snimatelja. 3. Analiza snimljenih podataka i postignutih rezultata Analizom snimljenih podataka nastojali smo utvrditi dnevnu i tjednu dinamiku proizvodnosti rada ekipe radnika te djelovanje predloženih promjena načina rada na odnosne proizvodnosti rada. Pod proizvodnošću rada, kako je općenito poznato, razumije se odnos između ostvarenog radnog učinka i radnog vremena utrošenog za ostvarenje odnosnog učinka. Taj odnos može se prikazati ovako: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 21 <-- 21 --> PDF |
u p = pri čemu je P proizvodnost rada u m3/l sat; U ostvareni radni učinak u uvjetnim m3; T utrošeno vrijeme u satima. a) Dnevna dinamika proizvodnosti rada Za utvrđivanje dnevne dinamike proizvodnosti rada bilo je potrebno utvrditi efektivno radno vrijeme koje su radnici utrošili u pojedinim radnim satima tokom radnog dana i ostvarene radne učinke u odnosnim radnim satima. Pod efektivnim radnim vremenom razumijemo čisto vrijeme i potrebno izgubljena vremena. Ostvarene učinke smo iskazali u uvjetnim metrima kubnim. Svi navedeni podaci utvrđeni su za postojeći i predloženi način rada radnika. Iz tih podataka izračunali smo proizvodnost rada za svaki pojedini radni sat u toku dana. Pri tom smo dobili podatke koje smo prikazali u tabeli 1 i na grafikonu 1. Dnevna dinamika proizvodnosti rada uz primjenu starog načina rada pokazuje već poznatu zakonitost. Proizvodnost rada najmanja je u prvim satima rada zbog urađivanja radnika. U prvom i drugom satu ona je iznosila po 0,43 m3. U daljnjim satima proizvodnost rada radnika povećava se i dostiže dnevni maks:mum u petom radnom satu. Tada je proizvodnost rada iznosila 0,99 m3. Poslije petog sata proizvodnost rada se smanjuje zbog djelovanja akumuliranog dnevnog umora. U posljednjem radnom satu proizvodnost rada je nešto veća zbog intenzivnijeg rada (»finiša«) radnika pri priželjkivanju završetka rada. Prosječna dnevna proizvodnost rada radnika iznosila je 0,678 m3/l satu. U svega 11 sati rada ekipa radnika ostvarila je ukupni radni učinak od 21,80 m3. Dnevna dinamika proizvodnosti rada tročlane ekipe radnika Tab. 1 Radni Stari način rada Novi način rada sati (Dstvareni Utrošeno Proizvod-Ostvareni Utrošeno Proizvod u radni efektivno nost radni efektivno nost danu učinak vrijeme rada učinak vrijeme rada (m*) (sati) (m3) (m3) (sati) (ma) 1 2 3 4 5 6 7 1 1,29 3,01 0,43 2,01 3,03 0,66 2 1,30 3,00 0,43 2,81 2,97 0,95 3 1,97 2,96 0,66 2,98 3,03 0,98 4 1,49 2,98 0,53 2,67 2,9« 0,90 5 2,98 3,02 0,99 2,66 2,95 0,87 6 2,53 3,00 0,84 3,22 2,96 1,09 7 2,60 2,97 0,88 4,04 3,10 1,31 8 2,30 2,91 0,79 3,53 3,13 1,12 9 1,96 3,11 0,63 10 1,84 2,93 0,63 il 1,54 2,21 0,70 Ukupno 21,80 32,10 — 23,94 24,15 — Prosjek — — 0,678 — — 0,992 87 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Dnevna dinamika proizvodnosti rada uz primjenu novog načina rada, u našem primjeru, ne pokazuje istu tendenciju kretanja tokom radnog dana — kao pri starom načinu rada. Ta je proizvodnost najmanja u prvom radnom satu (0,66 m3) — iz istog razloga kao pri starom načinu rada. Pred kraj radnog dana proizvodnost rada opada zbog djelovanja akumuliranog dnevnog umora. Dnevni maksimum od 1,31 m3 ostvaren je u toku sedmog radnog sata. U četvrtom i petom radnom satu proizvodnost rada je opala ispod dnevnog prosjeka. Prosječna dnevna proizvodnost rada je iznosila 0,992 m3/l satu. U toku 8 sati rada, u koje je uključeno 30 minuta organiziranih kratkih odmora, ekipa je ostvarila ukupni radni učinak od 23,94 m3. Iz gornjih podataka vidi se da je, uz primjenu novog načina rada, prosječna proizvodnost rada u toku dana povećana za 46%. no 1.30 1,20 lio L 1,00 o vi r-o,9o L *" 0.80 o Ö o 0,70 S °-so c o o 0,50 N o 0,(0 a. Ostvareno pri novom načinu rada o.x Prosjek pri novom načinu rada 0,20 Ostvareno pri starom načinu rada Prosjek pri starom načinu rada 0,10 o.oo 123(56789 10 II Radni sati Grafikon 1 — Dnevna dinamika proizvodnosti rada tročlane ekipe radnika b) Tjedna dinamika proizvodnosti rada Pri utvrđivanju tjedne dinamike proizvodnosti rada primijenili smo isti postupak kao pri utvrđivanju odnosne dnevne dinamike. Podatke o utrošenom efektivnom radnom vremenu u pojedinim radnim danima tokom tjedna utvrdili smo iz kronografije radnih dana, a podatke o ostvarenim radnim učincima u odnosnim radnim danima utvrdili smo u uvjetnim metrima kubnim na osnovi izvršenih mjerenja. Iz tih podataka izračunali smo prosječnu dnevnu proizvodnost rada za svaki radni dan. Tu proizvodnost iskazali smo u m3/l sat. Iz dobivenih podataka o proizvodnosti rada po pojedinim danima, utvrdili smo prosječnu tjednu proizvodnost |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 23 <-- 23 --> PDF |
rada radne ekipe. Svi navedeni podaci utvrđeni su za tjedan u kome su radnici primijenili stari način rada, a zatim za tjedan u kome su radnici primijenili novi način rada. Dobivene podatke prikazali smo u tabeli 2 i na grafikonu 2. Tjedna dinamika proizvodnosti rada tročlane, ekipe radnika Tab. 2 Radni Stari način rada Novi način rada dani Ostvareni Utrošeno ProizvodOstvareni Utrošeno Proizvodu radni efektivno nost radni efektivno nost tjednu učinak (m») vrijeme (sati) rada (m´/h) učinak (m3) vrijeme (sati) rada (m8/h) 1 2 3 4 5 6 7 Ponedeljak 23,74 Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota 20,46 21,06 23,23 15,28 15,55 31,26 28,41 31,26 32,07 26,46 25,65 0,76 0,72 0,67 0,72 0,57 0,60 13,47 21,97 23,73 21,60 26,64 20,92 22,30 23,43 22,54 23,22 23,29 21,48 0,60 0,94 1,05 0,93 1,14 0,97 Ukupno 119,32 1753 — 128,34 136,26 — Prosjek — — 0,67 — — 0,94 Tjedna dinamika proizvodnosti rada, uz primjenu starog načina rada, pokazuje tendenciju opadanja proizvodnosti rada tokom tjedna. Najveću proizvodnost rada radnici su ostvarili u ponedjeljak. Tada je ona iznosila 0,76 m3/lsat. Od ponedjeljka prema suboti proizvodnost rada stalno opada. U subotu je proizvodnost rada manja od one u ponedjeljak za 21%, a u petak čak za 25%. Pro 1,20 1,10 o,$o —-* D w 0,80 .§ 0,70 D "O 0,60 0,500,( 0 Ostvareno pri novom načinu rada 5 0,30 Prosjek pri novom načinu rada Ostvareno pri starom načinu rada 0,20Prosjek pri starom načinu rada U S Ć Radni dani Grafikon 2 — Tjedna dinamika proizvodnosti rada tročlane ekipe radnika |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 24 <-- 24 --> PDF |
sječna tjedna proizvodnost rada iznosila je 0,67 m-Vl sat. U ponedjeljak je proizvodnost rada bila najveća, jer su radnici bili najodmorniji tog dana. Osim toga, radeći 11 sati dnevno — radnici su se već u ponedjeljak uradili tako da su istoga dana ostvarili maksimalnu tjednu proizvodnost rada. Opadanje proizvodnosti rada tokom tjedna posljedica je djelovanja akumuliranog tjednog umora radnika. U toku tjedna tročlana ekipa radnika ostvarila je radni učinak od ukupno 119,32 m3, odnosno 39,77 m:! po jednom radniku. Tjedna dinamika proizvodnosti rada, uz primjenu novog načina rada, sasvim je drukčija od one pri starom načinu rada. U ponedjeljak ostvarena je najniža proizvodnost rada zbog djelovanja tjednog urađivanja. Tada je ona iznosila 0,60 m3/l sat. Sredinom tjedna proizvodnost rada je najveća, a u subotu je opala zbog djelovanja akumuliranog tjednog umora radnika. Maksimalnu proizvodnost rada radnici su ostvarili u petak. Tada je ona iznosila 1,14 m3/l sat. Prosječna tjedna proizvodnost rada iznosila je 0,94 nr´Vl sat. U toku tjedna tročlana ekipa radnika ostvarila je, uz primjenu novog načina rada — radni učinak od ukupno 128,34 m3, odnosno 42,78 m3 po jednom radniku. Iz gornjih podataka vidi se da je, uz primjenu novog načina rada — prosječna tjedna proizvodnost rada veća za 40,3% te da je tjedno radno vrijeme skraćeno sa 58,43 sati na 45,42 sati. c) Postignuti rezultati istraživanja Radeći po starom načinu rada, radna ekipa je za 175,21 radniko-sati tjedno, odnosno za 58,43 sati tjedno po jednom radniku — ostvarila ukupni radni učinak od 119,32 m3. Uz primjenu novog načina rada, radna ekipa je za 136,26 radniko-sati tjedno, odnosno za 45,42 radnih sati tjedno po jednom radniku — ostvarila ukupno 128,34 m3. Prema tome, radnici su, uz primjenu novog načina rada u skraćenom radnom vremenu — ostvarili za 7,6% veći radni učinak od onog koji su ostvarili pri starom načinu rada u dužem radnom vremenu. Radni učinak, koji su radnici ostvarili za 58,43 radnih sati tjedno uz primjenu starog načina rada — može se ostvariti sada za 42,30 radnih sati tjedno uz primjenu novog načina rada. Uz tako postignute rezultate, nije bilo teško pridobiti radnike da prihvate novi način rada. Oni su bez dvoumljenja prihvatili predloženi način rada, jer se pri tom načinu lakše radi, kraće vrijeme radi i ostvaruju veći radni učinci. Na osnovi postignutih rezultata — predložili smo da se prihvati trajanje radnog vremena te trajanje, raspored i način korišćenja odmora — koje smo obradili u poglavlju 2b ovog rada. Napominjemo, da se postignuti rezultati istraživanja te prijedlozi koje smo dali — odnose samo na sječu i izradu bukovih drvnih sortimenata u ljetnim mjesecima pri opisanim faktorima rada. II Zaključci Na osnovi rezultata istraživanja dnevne i tjedne dinamike proizvodnosti rada pri sječi i izradi bukovih drvnih sortimenata — možemo izvući slijedeće zaključke: 1) Pri postojećem načinu rada ekipa od tri radnika radila je 11 sati dnevno. Od 12 do 13 sati radnici su koristili veliki odmor i tada su ručali. Ostale odmore 90 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 25 <-- 25 --> PDF |
radnici su uzimali spontano. Pri takvom načinu rada prosječna dnevna proizvodnost rada iznosila je 0,678 m3/l sat. 2) Uz primjenu predloženog načina rada radnici su radili 7,5 sati dnevno. Korišćenje odmora i uzimanje hrane vršeno je organizirano prema unaprijed izrađenim uputama. Pri takvom radu prosječna dnevna proizvodnost rada iznosila je 0,992 m:!/l sat — što je za 46% više nego pri starom načinu rada. 3) Uz primjenu starog načina rada ostvarena je prosječna tjedna proizvodnost rada od 0,67 m;!/l sat, a uz primjenu novog načina rada ta proizvodnost rada iznosila je 0,94 m:J/l sat — što je za 40,3% više nego pri starom načinu rada. 4) Radni učinak, koji su radnici ostvarili za 58,43 radnih sati tjedno uz primjenu starog načina rada — može se sada ostvariti za 42,30 radnih sati tjedno uz primjenu novog načina rada. EFFECT OF WORKERS´ FATIGUE ON THE DAILY AND WEEKLY DYNAMICS OF WORK OUTPUT IN LOGGING Summary Determined was the daily and weekly dynamics of the working performance under the existing traditional working method practised by the operators in felling and in subsequent primary conversion of trees in the stand. Thereafter a new disposition of rest periods and taking meals during the working time was suggested. Again was determined the daily and weekly dynamics of the working performances under the new regime of resting and taking meals. By improving the organization of rest periods and the taking of meals, the average work output per day was increased by 46c´/o, and the average output per week by 40,3"/o. The work output which was realized by the operators in 58,43 working hours weekly when using the old traditional working method — can now be realized in 42,30 hours per week in the new working method is applied. LITERATURA 1. Bujas , Z.: Psihofiziologija rada. Zagreb, 1964. 2. Đuričić, I., S a vice vie, M. i suradnici: Medicina rada. Beograd—Zagreb, 1966. 3. Grup a autora : Kako prilagoditi rad čovjeku. Zagreb, 1964. 4. Kraljić , B.: Znanstvena organizacija rada u šumarstvu, Zagreb, 1966/67. 5. Lundgren , N.: The Practical Use of Physiological Research Methods in Work Study. Forest Research Institute of Sweden, Reports No 6, Stockholm, 1959. 6. Ragaci , V.: Neki aktuelni problemi ishrane radnika. Simpozijum o radnom vremenu, Bled, 1969. (Ofset). 7. Venet, J.-Duteil, H.: Method for the study of working tecniques in forest Operations. (Document FAO/BFC´LOG/67-TIM/LOG/45, 1967.). |