DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 50 <-- 50 --> PDF |
cbcuSlv>ene oijećti ZAPISNIK SA 7. SJEDNICE U. O. SAVEZA ITŠIDH-e ODRŽANE DNE 26. 3. 1970. GODINE Prisutni članovi U. O.: Ing. A. Mudrovčić, Ing. J. Crvenković, Prof. dr Z. Potočić, Dr B. Prpić, Ing. D. Bartovčak, Ing. D. Kirasić, Ing. Ž. Petković, Mr N. Komlenović. |i i ! Prisutni članovi Nadzornog odbora: Ing. V. Fašaić, Ing. ž. Hajdin. Dnevni red: 1. Saopćenja 2. Završni račun za 1969. god. 3. Razno ad 1) — Savez inženjera i tehničara Hrvatske uputio je našem Savezu zahtjev za naplatu članarine za 1970. god. u iznosu od 600 N. din. U. O. je odobrio isplatu navedenog iznosa. — U. O. primio je na znanje dopis Šumarskog društva Koprivnica u kom se navodi da njihova članarina iznosi manje od one koju oni trebaju platiti Savezu. Članovi U. 0., kao i prisutni članovi N. O. smatraju da Šumarsko društvo Koprivnica pokuša pronaći druge izvore za pokriće ove razlike. — Zapisnici sa godišnje skupštine Šumarskog društva Koprivnica i sjednice U. O. Šumarskog društva Bjelovar primljeni su na znanje. Naglašeno je da spomenuta Društva redovno obavještavaju Savez o svom radu te da bi takovu praksu trebala provoditi ostala šumarska društva. — Dopis Šumarskog društva Split u kom se navodi da ono može za članarinu platiti 150 N. din., primljen je na znanje. — U vezi s podneskom šumarskih tehničara Šum. gosp. SI. Požega o polaganju stručnog ispita za više šumarske tehničare U. O. konstatira da ne postoji I stupanj studija u šumarstvu, a niti ima zakonska mogućnost za polaganje takovog ispita. — Obavjest Šumarskog društva Zagreb o konstituiranju U. O. primljen je na znanje. Na znanje je primljen i zapisnik sa sjednice U. O. Saveza IT Jugoslavije. — Prijedlog suradnje Saveza ITŠID Srbije za suradnju sa Savezom ITŠIDH-e biti će razmotren na jednom od slijedećih sastanaka. — Podnesak gradskog odbora Crvenog križa za novčanu pomoć vodit će se u evidenciji Saveza. — Dopis Republičkog savjeta za naučni rad o suradnji sa Zap. Njemačkom i obavjest o makroprojektima koje će financirati Savezni fond za naučni rad primile su sve zainteresirane institucije direktno, pa se o ovim predmetima nije raspravljalo. — Godišnjoj skupštini Saveza ITŠID Slovenije prisustvovat će predsjednik Ing. Mudrovčić ili će skupštini biti upućen telegram. ad 2) — Blagajnik Saveza ing. Ž. Petković podnio je izvještaj o završnom računu za 1969. god. U. O. jednoglasno je usvojio ovaj izvještaj. Također je prihvaćen i izvještaj Nadzornog odbora, kao i izvještaj inventurne komisije o stanju osnovnih sredstava i sitnog inventara. Komisija nije utvrdila nikakove manjkove ili viškove. — Iz ostvarenog viška po završnom računu (7.558,84 N. din.), koji je velikim djelom rezultat zalaganja službenika Saveza, odobrava se isplata razlike osobnog dohodka od isplaćivane akontacije (dinara 47.568,46 brutto) do iznosa od 51.811,76 din. brutto stalnom osoblju Saveza. — Donesena je odluka da se iz Fonda zajedničke potrošnje osoblju Saveza odobri isplata po 450 N. din. kao naknada za troškove godišnjeg odmora. — O sredstvima koja su izdvojena u »Fondu zgrade« raspravljat će se na posebnoj sjednici. — Plan prihoda i rashoda za 1970. god. kojeg je obrazložio blagajnik Saveza ing. 2. Petković nakon diskusije u kojoj su učestvovali svi članovi U. O. jednoglasno je usvojena. — Prof. dr Z. Potočić založio se za oživljavanje aktivnosti pribavljanja oglasa za Šumarski list. U. O. donio je odluku da se svakom pojedincu koji pribavi oglas odobrava provizija od 207», a teritorijalnim društvima 40"/» od iznosa pribavljenog za svaki oglas. — Uredniku Šumarskog lista odobrava se naknada za korištenje vlastitih kola za odlazak u štampariju Samobor i to 0,75 N. din./km. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 51 <-- 51 --> PDF |
ad 3) — Tajnik Saveza Mr A. Krstinić će se povezati s predsjednikom Saveza ing. A. Mudrovčićem i Mr. J. Karavlom i do 15. travnja otputovati u Istru radi konkretiziranja pomoći Saveza kod podizanja »Spomen parka« u Labinu. Prema ranijem zaključku Savez će osigurati 20.000 N. din. — Ugovor o zakupu poslovnih prostorija s Union drvom produžava se do 30. 4. 1970. god. cStcfini Jlcučtii ča&aplAl JOURNAL OF FORESTRY 1 — 1969. — Dennis E. Teeguard e n : Ekonomski kriteriji i proračunati rizik kod donošenja odluke o pošumljivanju. — John J. Lindsay: Pronalaženje potencijalnih rekreacionih površina pomoću aerosnimaka. — Wendel l H. Harmon : Poboljšanje sastojine; Prorjeda u sastojini duglazije (Pseudotsuga menziesii). — Peter G. Belluschi and Norman E. J o h n s o n : Postotak uvele krošnje napadnutih stabala duglazije (Pseudotsuga menziesii) od potkornjaka (Dendroctonus Pseudotsuga Hopkins). — Clement Mesavage: Novi Barr-jev i Stroud-ov dendrometar model FP 15. 2 — 1969. — Charles E. Boldt: Kulture kanadskog bora (Pinus banksiana) na pješčanim brežuljcima Nabraske. — Robert F. Wambach: Mehanizacija u uzgajanju šuma. — Philip M. Me Donald, William A. Atkinson and Dais O. Hall: Troškovi i metode sječe u mladim sastojinama zlatnog bora (Pinus ponderosa) u Kaliforniji. — five r t, F.: Primjena obličnog broja kod procjene mase stabala. — Robert , B. Bolton, Jr. and Richard J. Vogl: Ekološki zahtjevi duglazije (Pseudotsuga macrocarpa) u planinama Sv. Ane, Kalifornija. — K o z 1 o w s k i T. T.: Fiziologija stabala i šumski nametnici. — Echol s R. M.: Snaga bušenja »Velikog prirasnog svrdla«. 3 -- 1969. — Marvin C. Hoffe r, Pet e r C. P a s s o f and Robert Krohn: — Od prispjele tri ponude za štampanje »Tablica za kubiciranje« odabire se kao najpovoljnija ponuda Štamparskog zavoda »Ognjen Priča«. Treba sklopiti ugovor za štampanje 2.000 primjeraka. Tajnik: Mr Ante Krstinić Predsjednik: Ing. Ante Mudrovčić v. r. WASHINGTON Djelovanje preparata DRC — 714 na miševe (Peromyscus spp.) — Willia m R. Harms : Duboka sadnja bora (Pinus elliotii var. elliottii) na pješčanim brežuljcima Karoline. — Richard L. H i 1liker, Henry H.Webster and John W. Tritch : Troškovi glavnih šumskih sortimenata u području velikih jezera. — James P. Barrett: Procjena sredina iz »point-sample« podataka. — Lemmien, W. A. Rudolph, V. J. and Marzec, J. F.: Podizanje šume na vlažnom bonitetu u Michigan-u. — Thoma s W. Beers : KoreKcija nagnutih terena na horizontalu. - Donald Copes, Frank Sorensen and Roy Sile n: Sadnica duglazije (Pseudotsuga menziesii) naraste 8 stopa u visinu za dvije sezone. — Willia m S. Nuli : Interpretacija vegetacijskog pokrova sa aero snimaka. Različiti pristupi. — Robert E. Hartuno and William J. Lloyd: Utjecaj činilaca reljefa na šume planinskog područja države Missouri. — William T. Moss, Lois Shackelford and G. L. St o- k e s : Rekreacija i ličnost. 4 — 1969. — P h i 1 i p M. Mc D o n a 1 d : Zahvati u sastojini zlatnog bora (Pinus ponderosa) neznatno smanjuju zalihu. — David W. Robinson: Trigonometrijska izmjera države Oklahoma. — Raymond Ferell and W i 11 i a m R. B e n t- ley : Povoljna ulaganja u kulture crnog oraha (Juglans nigra). — Geral d A. Walters and Thomas H. Schubert : Rast petogodišnjih nasada eukaliptusa različitog razmaka sadnje na Ha 117 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 52 <-- 52 --> PDF |
waiima. — Philip C. Wake ley: Rezultati istraživanja južnih borova (P. palustris, P. elliottii, P. teada, P. echinata). — Zavitkovski J. Michael Newton and B a biker El-Hassan: Utjecaj ceanata (Ceanotus velutinus) na rast nekih konifera. — Con Schallau and Carl A. Newport: Pojednostavljeno koordinatno označavanje — Sistem za kontinuirano sakupljanje podataka. — H a r r y V. W i a n t, Jr.´ and S i m W. O e- finger , Jr.: Spremanje izbojaka. 5 — 1969. — Robert L. Furniss i dr. — Gubici od šumskih štetnika i šumarska struka. — Norma n E. Johnson and Belluschi P. G.: Ponašanje potkornjaka (Dendroctonus pseudotsugae) kod pronalaženja domaćina. — James W. Ki m m e y : Inaktivacija letalnog tipa borove rđe (Cronartium ribicola) na zap. bijelom boru (Pinus monticola). — William E. Waters: Približna tabela smrtnosti kod analize napada insekata. — Sinclair W. A.: Nečist zrak; novi snažan utjecaj na šumu. — Renne Is R. G. and Fox H. W.: Kemijsko suzbijanje pipe (Hylobius pales) u devetgodišnjoj plantaži bora (Pinus sylvestris). — Koenig s J. W.: Trulež korjena i kloroza, oslobođene i prorjeđene goleme tuje (Thuja plicata). — Joh n L. Ruehle : Šumarska nematologija — Novo polje biološkog istraživanja. — David L. F a u s s and William R. P i e r- c e : Stanje sastojine i štete od savijača (Choristoneura fumiferana). — Gar y L. De Barr : Potencijalne štete od resičara (Gnophothrips fuscus) u sjemenskim nasadima bora (Pinus elliott var. eliott). — Jesse D. Dille r and Russell B. C 1 a p p p e r : Azijska i hibridna stabla kestena u istočnom dijelu Sjedinjenih država Amerike. — Charles E. Cordell and John L. Kinghten: Rđa (Cronartium comandrae) na mlađim stablima teda bora (Pinus teada) u istočnom dijelu države Tennessee. — Steve n L. Wart : Ispitivanje tabela drvne mase za procjenu mortaliteta smreke (Picea glauca) i jele (Abies balsamea) iz zraka u Minnesoti. 7 — 1969. — Robert Marty and Walker Newman: Povoljne orilike za intenzivnije gospodarenje u nacionalnim šumama. — A k i r a K a w a n a : Fertilizacija šuma u Japanu. — Fran k J. B a r o n : Desct-godišnji urod sjemena u Kaliforniji. — D e r r H. J. and Enghard t H. G.: Prirast u mladim kulturama dugoigličavog bora (Pinus palustris). — Jose Krall: Rast teda bora (Pinus 118 teada) u Urugvaju. — David A. Mary- q u i s and Thomas W. Beers: Definiranje nekih komponenata prirasta šuma. — Jay S. Gashwiler: Ponovna pojava miševa (Pcromyscus maniculatus rubidu) na zatrovanoj čistoj sječini duglazije (Pseudotsuga menziesii). — John C. Sa m mi : Grafikoni broja stabala. — F. Bryan Clark and C r a i g K. Lösche : Važnost A-horizonta kod podizanja sjemenskih sastojina tvrdih lišćara. — Hei d m a n n L. J.: Primjena herbicida kod pripreme tla za sadnju na jugozapadu Sjedinjenih država. 8 — 1969. — Daniel T. W.: Evropska nasuprot američkoj šumarskoj praksi; 15godišnja usporedba. — Richar d E. Lohrey and Tommy R. Dell: Kompjuterski programi koji primjenjuju visoku akumulaciju masa pojedinih stabala i sumiraju plohe. — Glenn H. Manning and Emmett F. Thompson: Osobina šumske takse; drugo razmatranje. — Glendon W. SmaJley: Deset- godišnji prirast tulipanovca (Liriodendron tulipifera) u sjevernoj Alabami. 9 — 1969. — RalphC. Wink worth: Princip kontrole šumskih požara — Primjena vojnih načela. — Seth Jackson : Šumarstvo u Irskoj — Neka zapažanja. — Alfred Pleasonton: Šumarski savjetnici i njihovi pogledi. — Philip M. McDonald: Odnos troškova sječe i proizvodnje u mladim sastojinama četinjara. — John R. B a s s e 11 : Prinos velikih površina teda bora (Pinus teada). — Warren T. D o o 1 i 11 1 e : Istraživanja u urbanoj šumi. 10 — 1969. — Edward P. M a r k e 1 : Kontrola insekata u plantažama. — Rober t J. Olson : Primjena Liebig-ovog zakona minimuma na gospodarenje zlatnog bora (Pinus ponderosa). — Clement M esavage: Mjerenje debljine kore. — Alan R. Taylor: Savijenost pet-igličavih rukavaca zlatnog bora (Pinus ponderosa). — Elme r R. Roth and George G. Hep ting: Procjena truleži donjeg dijela stabla u obnovljenim panjačama različitih vrsta hrastova. U _ 1969. — Roger C. King and Karl K. Kin del: Smirenje obalnih dina u Čileu. — Norman E. Johnson and John G. Zingg: Transpiraciono isušenje duglazije (Pseudotsuga menzienii); utjecaj na sadržaj vlage trupaca i napad insekata. — John S. Sterrett: Ubrizgavanje herbicida (Dicamba, Picloram i 2,4-D) u lišćare. — BruceZobel, James H. Roberds und James |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Ralston : Prinosi suhe drvne tvari teda bora (Pinus teada). — Pete r A. Murtha and Lawrence S. Hamilton : Otkrivanje šteta na četinjačama pomoću infracrvcnog filma. — Ernes t V. B r e n d e r und Nelson S. Loftus, Jr. Rast borovog podmlatka nakon uklanjanja stare sastojinc. 12. — 1969. — Rodney D. Jacobs: Rast i razvoj sadnica sladorovca (Acer saccharum). — John W. Moser, Jr. and Thomas W. Beers: Procjena parametara nelinearnih funkcija. A. Praniić REVUE FORESTIERE FRANCAISE Broj 2 — 1967. Debaza k E.: A propos de la floraison chez les coniferes (O cvjetanju četinara). Autor ističe poznate, a također i dru^e manje poznate, razlike između pojedinih vrsta porodice Pinacea. S jedne strane ističe jele, smrče, ariševe, čuge i pseudočuge kod kojih se muške i ženske inflorescencije razvijaju u proljeće iz pupoljaka ovogodišnjih izdanaka. Sami boorvi, tj. rod Pinus, spada već u drugu kategoriju: cvjetanje je također proljetno, ali ie mladi vegetativni izboiak već završio jedan dio svog rastenja u duljinu prije početka cvjetanja. U treću kategoriiu spadaju cedrovi čiii se cvjetovi u pravilu pojavljuju u drugoj polovici septembra. Autor govori i o drugim porodicama četinara (Cupressaccae, Taxaceae) i zadržava se na interesantnom i rijetkom slučaju nepravilnog razvitka cvijeta kod tise. Broj 4 — 1967. Boucho n J.: Comparaison des cinq dendrometres pour le mesure des hauteurs d´arbre (Upoređcnje 5 dendrometara za mjerenje visine drveća). Sažeto ali iscrpno nabraja autor rezultate mjerenja visina drveća pomoću 5 dendrometara od kojih su tri poznata od ranije (Christenov, Bitterlichtov i Blume-Leise-ov), jedan je novijeg datuma (japanski teletopodendrometar) i jedan koji se još tretira kao »pokusni aparat«. Radi se o najnovijem proizvodu čuvene engleske tvrtke Bar and Strout a po specijalnoj narudžbi Britanske Forest Comission. Evo nekoliko podataka iz ove iscrpne komparativne analize. Dok je Christenov denđrometar kod najstručnijeg rukovanja pokazivao grešku od 3,8—9,1V», kod Bar and Strouta ta greška je iznosila 0,69— 4,55J/o. Približno u istim granicama jav ljaju se greške i kod Bitterlicha. Autor preporučuje potonji, jer je tek neznatno skuplji od ostalih visinomjera za razliku od Bar and Strouta čija se cijena penje do astronomskih visina. Kolike su razlike u cijenama vidimo iz ovog autorovog upoređenja: Christenov stoji 25 francuskih franaka, Blume-Leise 300 frc, »Teletopo « 600 frc, Biterlich 800 frc, a Bar and Strout 12000 frc tj. 15 puta skuplje; (skuplji je od običnog Christenovog visinomjra) 480 puta!) Da bi tu razliku još više istakao autor navodi da Wildov teodolit košta u Francuskoj cea 4000 frc. Broj 7 — 1967. Lori n R.: Au revoir a la foret privee (Doviđenja privatnim šumama). »Famozni «, kako ga autor naziva, zakon od 6 VIII 1963. duboko zadire u problematiku privatnih šuma i nameće pojedincima drukčiji odnos prema njima, nego što je to bilo dosad uobičajeno. Autor priznaje da je situacija u toj oblasti privrede diktirala (»na žalost« dodaje on) potrebu donošenja ovakvog zakona. Svakako će se odsada gospodarenje u privatnim šumama orijentirati drugim smjerom ali ovo još ne znači definitivni oproštaj sa ovim oblikom gospodarenja sa šumama nego samo . . . »doviđenja«. Broj 6 — 1967. Schweste r D.: Observations generales sur deperissement du pin maritime dans les Maures (Općenita opažanja o propadanju primorskog bora u masivu Maures). Primarnim i najvećim razlogom propadanja primorskog bora treba smatrati insekta Matsucocus fevlandi, dok je šteta od kornjaša: Pissodes sp, Myclophylus i Magdalis sp. više sekundarne prirode. U tom pogledu nije još dovoljno osvjetljena uloga leptira Diorictria splendidella kojeg mnogi smatraju primarnom štetočinom. Na osnovu brojnih opažanja i serije epidemioloških istraživanja autor poziva stručnjake da toj pojavi pokloni veću pažnju. Broj 10 — 1967. La cas e J.: Le choix de provenences d´Abies grandis (Izbor provenijencije Abies grandis). Poslije sažetog opisa areala tog vrlo perspektivnog četinara autor navodi rezultate eksperimentiranja s tom vrstom u rasadnicima blizu Nancy. Paralelno se tretira i vrlo joj srodna vrsta jele Abies loviana Murr, manje poznata u Europi. Po svoj prilici postoje i prelazni oblici između te dvije jele što ne treba gubiti iz vida prigodom eksperimentiranja. Autoru je cilj da pokaže koliko su ponekad nepouzdani zaključci u slučaje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 54 <-- 54 --> PDF |
vima kad se radi o svojtama genetski heterogenim. Broj 10 —1967. i broj 12 — 1967. V e n e t J.: Lc chene de tranehage et les utilisateurs (Furnirski hrastovi trupci i njihovi korisnici — RFF-10 67) i Venet J.: Sylviculture des forets de chene de tranehage (Uzgoj hrastovih šuma za proizvodnju furnira RFF — 12/67). Ova dva članka stvarno pretstavljaju jednu problematsku cjelinu iako je u prvom akcenat na eksploatacionom momentu a u drugim na uzgoju. Autor detaljno obrazlaže: 1) šta traži korisnik od kvalitetnog hrastovog furnira, 2) šta mu smeta (greške i anomalije) i 3) kako će uzgajivač postići željeni kvalitet odnosno izbjeći nepoželjne greške u strukturi i teksturi drveta. Venet zaključuje: komercijalizacija furnirskih trupaca je zanat koji se dugo uči i koji iziskuje čitavu gamu detaljnih poznavanja: počev od botanike i studije biljnih asocijacija pa sve do poznavanja rada u samoj tvornici furnira. Broj 2 — 1968. Fouch y P.: Note sur le pin cembro dans les alpes frangaise (Bilješka o limbi u francuskim alpama). Limbi se u Francuskoj poklanja vrlo malo pažnje. Drukčije je to u Švicarskoj ili na pr. u Austriii gdje je dobar dio publikacija izdanih u Institutu za istraživanje i suzbijanje lavina (Insbruck) posvećen toj vrsti. Autor daje zanimljive i precizne podatke o horologiji i ekologiji tog četinara. Limbin areal donekle se poklapa sa staništima ariša s tom razlikom što 1) limba je tolerantnija kad je u pitanju prejaka vlaga zraka, česte magle i drugi hidrološki ekscesi i 2) manje je otporna protiv pojačanog mediteranskog klimatskog utjecaja (suha ljeta). Broj 7, 8 — 1968. K e 11 e r R.: L elagage artificiel de branches Vivantes sur resineu (Umjetno čišćenje grana kod četinara). Poznato je da čišćenje (kresanje) živih grana ima i svojih loših strana. Dovoljno je spomenuti nekoliko: rane na stablu su otvoreni put za prodor parazita kako biljnih tako i animalnih; zarašćivanje je rana često sporo; stanovito vrijeme poslije tog zahvata opaža se smanjenje vitalnosti kresanog stabla. Istina pojedine vrste četinara različito reagiraju na taj tretman. Autor se zadržava na duglaziji za koju je brojnim eksperimentima utvrđeno da za tu vrstu kresanja pretstavlja pozitivnu mjeru kad je u pitanju prirast u visinu. Taj je prirast veći kod kresanih pri mjeraka ukoliko intenzitet kresanja ne prelazi 20J/o. Opažanja na vajmutovcu i običnoj smrči ne vode tom zaključku: kod njih naprotiv kresanje prouzrokuje smanjenje prirasta u visinu. Što se tiče bojazni od većih parazitarnih šteta ili od rapidnog smanjenja vitalnosti tretiranog stabla autor misli da su ta strahovanja preuveličana. Broj 9 — 1968. Blute l Y.: Le sapin pcetinee essence d´ombre ou souffre-douleur? (Obična jela vrsta sjene ili bolesnik?). Otkako su se u svijetu promjenili ekonomski uvjeti i šumari su najzad počeli shvaćati značaj vremena kao važnog i vrlo skupog faktora proizvodnje. Sad šumarima nije više svejedno hoće li uštedjeti tridesetak godina uzgajajuć jelu bez onog permanentnog straha od prevelike za nju doze svjetla. Jela je »zasjenopodnoseća vrsta« o tome nema diskusije ali je autor mišljenja da su preuveličana sva strahovanja od mrazova i svjetla. Blutel se poziva na svoja iskustva i na niz vlastitih ogleda među kojima je najekstremniji pokušaj uzgajati jelu u uvjetima 15 puta većeg nristupa svjetla nego što je to za tu vrstu uobičajeno. Broj 4 — 1969. Deveu x C: Quelques considćrations theoriques sur l´elagage de peupliers (Nekoliko teoriskih razmatranja o kresanju topola). Topolovo drvo u Francuskoj pretežno je materijal za ljuštenje furnira. Poznato je da nakon te operacije (ljuštenja) preostaje u tu svrhu neupotrebljivi ostatak: valjak od cea 11 cm. Stoga je bez svrhe svako kresanje grana na stablima ispod tog promjera. Naprotiv od 11 crn naviše ne treba gubiti iz vida sve prednosti takvog kresanja vodeči svakako računa da intenzitet njegov ne pređe maksimalne granice s obzirom na karakter i tip sastojine i tla. U stvari taj intenzitet treba da bude funkcija gustoće topolovih kultura. Ta gustoća određuje raspoloživu rezervu vlage za svako pojedino stablo. Po mišljenju autora treba smjelije pristupati toj operaciji i manje slijediti savjete suviše konzervativnih »topolaša «. Svoje i suviše slabe zahvate kod ovog tretmana pravdaju oni brigom »da se previše ne reducira ukupna površina lišća« a polazna je njihova tačka da baš o toj površini ovisi intenzitet fotosinteze, a o potonjoj ovisi i sama produkcija drvne mase. Deveux smatra da je takvo rezoniranje jednostrano jer ne vodi računa o ulozi evapotranspiracije za produkciju biljne mase, a ta je uloga značajnija nego |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 55 <-- 55 --> PDF |
što se misli. Posljednji radovi Centralnog instituta bioklimatologije pokazali su to sa naročitom jasnoćom. Broj 5 — 1969. Bonneau M., Gelpe J., Letacon F.: A propos du pin portugais dans les Landes (U povodu portugalskog bora u Landima). Propadanje brojnih kultura primorskog bora u francuskim Landima opaženo je skoro svuda gdje sadnice ne potječu od lokalnih rasa. Vjerovano je njihovo porijetklo Portugal jer ie za tamošnje rase utvrđeno da se teško Prilagođuju uslovima Landa. Međutim autori su mišljenja da, ako se pokloni dolična pažnja ishrani kultura a naročito dodavanja fosfora tlu, propadanje se zaustavlja. To znači da je uz povećanje hranjivih sastojala u tlu moguće eliminirati razliku između domaćih i portugalskih rasa. Sadržaj P2O3 bar neznatno veći od 15%o dovoljan je. Dodatak dušičnih hranjiva također je poželjan. Tretman treba započeti ranije jer kod biljaka od 10—15 godina nesrazmjerno su veliki troškovi takvog postupka. Broj 7 — 1969. Aussena c G.: Influence du couvert forestice sur les precipitations (Upliv šumskog sklopa na oborine). Šuma ne djeluje na vodeni režim samo na užem planu snabdjevanja šumskih tala nego i na planu šireg hidrološkog bilansa. U tom smislu vrlo je važno pratiti utjecaj šume na oborine proučavajuć paralelno nadavinski režim dotičnog kraja, tip sastojine, vrstu drveća i si. Utjecaji šume na padavinski bilans su kompleksni i promjenljivi. Još je potreban čitav niz različitih serija znanstvenih istraživanja. Glavno je da je ozbiljno i pravilno shvaćena važnost ovog problema za suvremeni uzgoj šuma. F a v r o t J., Servant J., Servas E.: Les sols du massif des Älteres, Pyreneees orientales (Tla alterskog masiva u Istočnim Pirinejima). Za raspodjelu zemljišta u nekom masivu od velikog je značenja karakter i sastav vegetacije. Postoji (a u Alterima je naročito markantna) tjesna veza između nazočnosti bukve i raspodjele smeđih kiselih tala odnosno tako zvanih kriptopodzolastih smeđih tala. Bukvici su već od ranije okvalificirani kao pravi predglacijalni relikti jer se pretpostavlja da su u tercijaru »pokrivali dobar dio sadašnjeg Mediterana. Pedološka karakteristika data je u ovom članku iscrpno i detaljno. A. Panov |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Drvno industrijsko poduzeće PLETERNICA TELEFONI SLAVONSKA POŽEGA 71-158 TE PLETERNICA 16 i 21 BRZOJAVNA KRATICA DIP PLETERNICA PREDSTAVNIŠTVO: ZAGREB, PETRINJSKA 26 II — TELEFON 425-725 PROIZVODI: — u primarnoj preradi drveta: rezanu građu tvrdih lišćara, naročito hrasta i bukve, te neparene elemente za tvornice pokućstva i stoličar.c, te pragovsku i skretničku građu. — u f i n a 1 i : sve vrste roleta — eslinger-roletc (drvene, plastificiranc i plastične) platnene sa »flos« - samonavijačem, luksafleks-rolete (venecijaneri), sa ugradbom i bez ugradbe. VISOKA KVALITETA PRAKUŠANA NA TRŽIŠTU UZ 2-GODIŠNJU GARANCIJU, AKO JE PRODANO UGRADBOM. Kupuje: hrastove i bukove trupce te pragovsku oblovinu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO SLAVONSKA POŽEGA ALEJA PETRA DRAPŠINA 25 Telefoni 71-116, 71-204, 71-163, 71-006 PREKO SVOJIH RADNIH JEDINICA ŠUMARIJA CAGLIN KAMENSKO KUTJEVO PLETERNICA SLAVONSKA POŽEGA VELIKA POGON GRAĐEVINARSTVA I MEHANIZACIJE SLAVONSKA POŽEGA Proizvodi: Trupce lišćara i četinara, rudno drvo, seosku građu, celulozno i ogrijevno drvo. Svi naši proizvodi mogu se nabaviti na mjestima proizvodnje, u šumi, na pomoćnim i glavnim stovarištima, uz umjerene cijene. KVALITET NAŠIH PROIZVODA JE POZNAT I STALAN, A POSLOVNI ODNOSI KOREKTNI. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1970 str. 58 <-- 58 --> PDF |
ISPRAVAK U broju 1—2/1970 Šumarskog lista potkrale su se slijedeće tehničke pogreške: 1. Na str. 37 naslov članka OSVRT NA SURADNJU STRUČNJAKA IZ OPERATIVE U NASTAVI treba glasiti OSVRT NA SURADNJU STRUČNJAKA IZ OPERATIVE U NASTAVT I ISTRAŽIVALAČKOM RADU KATEDRE ZA UZGAJANJE ŠUMA ŠUMARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 2. Na str. 50, 9 redak odozdo, umjesto 320 duša treba stajati 320 tisuća duša Molimo cijenjene čitaoce da ove ispravke uvaže. Redakcija ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske — Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb. Mažuranićev trg 1], tel. br. 36-473 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 — Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 100,00 N. d. Pojedinei 20,00 N. d.. studenti i učenici 5,00 N. d. Inozemstv o 10 dolara USA — Tisak : Izdav. tisk. poduzeće »A. G. Matoš« Samobor |