DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 26 <-- 26 --> PDF |
UDK 634.0.114:634.0.187:634.0.176.1 Quercus petraea KARAKTERISTIKE ZEMLJIŠTA U NEKIM TIPOVIMA ŠUMA HRASTA KITNJAKA U PLANINI KARADŽICI (KITKA) Dr JOVAN SPIROVSKI i ing. SEKULA MIRČEVSKI, Skopje UVOD Vegetacijska istraživanja H. Ema (1968) u kitnjakovim šumama Makedonije ukazuju na noviji biljno-sistematski položaj šuma i postojanje određenih, tipova zajednice hrasta kitnjaka. Pojedine sintaksonomske kategorije tih tipova kitnjakovih cenoza tj. asocijacije, subasocijacije, facijesi i fragmenti u tijesnoj su vezi s određenim karakteristikama mikroklime i zemljišta. U tu svrhu obavljena su u planinskom masivu Karadžici pedološka i mikroklimatološka istraživanja u slijedećim tipovima kitnjakovih cenoza: 1. Orno-Quercetum petraeae carpinetosum betuli Em (šuma kitnjaka s običnim grabom i mezijskom bukvom). Kao diferencijalne vrste ovoga tipa H. Em navodi slijedeće: Quercus petraea, Carpinus betulus, Acer Platanoides, Acer campestre, Prunus avium, Fagus moesiaca, Corylus avellana, Dentaria bulbifera, Pulmonaria officinalis, Asperula odorata i dr. Sastojina se nalazi u nadmorskoj visini od 1.000 m, na istočnoj ekspoziciji padine s nagibom od 12fl. Sastojina ima dvije etaže s visinom stabala od 9—17 m (15,5 m) i sklopom od 0,9—1,0. Makroklima je umjereno hladna, kontinentalna s utjecajem planinske klime. 2. Orno-Quercetum petraeae luzuletosum forsteri Em (šuma kitnjaka). Ova se sastojina nalazi u neposrednoj blizini prve što znači da je na istoj nadmorskoj visini s istom makroklimom. Također ima istu ekspoziciju terena, samo je nagib znatno veći (35°). Sastojina je jednoslojna s visinom stabala od cea 12 m i sklopom 0,9—1,0. Po H. Emu diferencijalne vrste za ovaj tip kitnjakove cenoze su slijedeće: Quercus petraea, Fraxinus ornus, huzula forsteri, Lychenis coronaria, Symphytum bulbosum, Silene veridiflora i dr. 3. Orno-Quercetum petraeae luzuletosum forsteri fac. carpinosum orien talis Em (šuma kitnjaka s bijelim grabom). Nalazi se na nešto nižoj nadmorskoj visini, 900 m i na padini s nagibom od 20° zapadne ekspozicije. Umjereno hladna kontinentalna klima nalazi se ovdje pod utjecajem submediteranske klime jer je ova padina otvorena ka Skupskoj kotlini u koju dolinom Vardara, prodire submediteranska klima. Stabla su visoka cea 7 m a sklop je potpun. U ovom tipu najzastupljenije su slijedeće vrste: Quercus petraea, Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Malus florentiana, Sorbus torminalis, Acer hyreanum, Cornus mas, huzula forsteri, Poa nemoralis, Cyclamen neaplotanum, Hieracium bauchnii i dr. Na svakoj pokusnoj parceli ovih tipova kitnjakovih šuma iskopan je, i proučen, po jedan zemljišni profil. Pored ovoga, u sva tri tipa kitnjakovih cenoza, kao i na otvorenom prostoru, vršena su stacionarna istraživanja temperature zemljišta. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 27 <-- 27 --> PDF |
MORFOLOGIJA ZEMLJIŠTA Među trima iskopanim zemljišnim profilima konstatirane su morfološke razlike. Najveća razlika bila je u dubini zemljišta. Zemljište ispod tipa šume kitnjaka s bijelim grabom i bukvom, obrazovano na ortognajsu, karakterizira se slijedećom građom profila. Profil br. 1. Ao 0— 2 Prostirka od lišća koje je u donjem dijelu polurazloženo. Ai 2—12 Tamni sa smeđom nijansom, glinasto-pjeskovit, mnogo korijenja, grudičast, prelaz postepen. AB 12—23 Smeđ s dosta tamno obojenih mjesta koja u vidu džepova prodiru odozgo, dosta sitnog korijenja, glinasto-pjeskovit, grudičasto-bezstrukturan. Bi 23—42 Svjetlosmeđ sa žutom nijansom, znatno manje korijenja, bezstrukturan, glinasto-pj eskovit. B2 42—68 Smeđ, prodire korijenje, bezstrukturan, glinasto-pjeskovit. BC 68—83 Dosta grublji, sadrži dosta sitnih kamenčića, pjeskovit, u gornjem dijelu prodiru rijetko sitne žile, bezstrukturan. C 83—103 Gnajs jako silno raspadnut, smeđorđaste nijanse, puno sitnih kamenčića. Ispod druga dva tipa šume (čistog kitnjaka i kitnjaka s bijelim grabom) obrazovalo se srednje moćno smeđe šumsko zemljište (po A. A. Zonn-u). Odlučujući razlog slabije razvijenosti ovog zemljišta je nagib terena. Izrazito veći nagib ovog zemljišta doprineo je da se zbog erozije s ovih površina odnosi veća količina obrazovanog rastresitog materijala, a s tim i brže podmlađivanje zemljišta. Profil br. 2 kopan ispod tipa šume čistog kitnjaka odlikuje se slijedećom građom. Ao 0—2,3 Tamnocrna polurazložena organska materija, pronizan korijenjem, dosta šupljina — hodova zemljišne faune. Ai 3—18 Smeđ s gustom mrežom od korijenja, mjestimično tamnije boje, glinastopjeskovit s dosta kamenčića, grudičasto-bezstrukturan. B 18—34 Smeđ, grublji s mnogo kamenčića a i šljunkovitih čestica, rjeđe korijenje, ali ima i debljih žila uglavnom horizontalno rasprostranjenih, bezstrukturan, ima i kamenja. BC 34—39 Sv.ietlosmeđ, pjeskovito-kamenit, rijetko korijenje, naglo prelazi u ispucalu stijenu ortognajsa. Zemljište (profil br. 3) ispod tipa šume kitnjaka s bijelim grabom obrazovalo s na mikašist-liskunovatom škriljcu. Njegova morfologija je slijedeća: Ao 0— 3 Ispod sačuvanog suvog lišća dolazi tamna polurazložena organska materija mjestimično pomiješana s neznatnom količinom mineralne materije. Močnost mu nije ujednačena, negdje dosiže i do 5 cm. Ai 3— 9 Tamnosmeđ s jedva primjetno crvenom nijansom, grudičasto-bezstruk turan, lako pjeskovito-glinast, pronizan korijenjem. Bi 9—22 Smeđecrvenkast, lako pjeskovit-glinast, bezstrukturan, manje korijenja. Ba 22—37 Crvenkastosmeđ, grublji, sadrži više skeleta, bezstrukturan, prodire kori jenje. CD 37—48 Crvenkasto obojena sitnica između krupnog kamenja. FIZIČKE OSOBINE ZEMLJIŠTA Dok u profilu br. 1 nije bilo kamenja cijelom njegovom dubinom, u drugima dvama ga je bilo i ono se povećavalo s dubinom. Rezultati analize mehaničkog sastava (tab. br. 1) pokazuju da s dubinom raste udio mehaničkih elemenata većih od 1 mm (i pored toga što kod uzimanja zemljišnih uzoraka veće 149 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 28 <-- 28 --> PDF |
150 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 29 <-- 29 --> PDF |
kamenje je odstranjivano). Postotak ovih mehaničkih elemenata je visok u svim profilima. Nešto manje su zastupljeni u prof. br. 3. Ako se izvrši klasifikacija zemljišta samo po sadržini čestica većih od 3 mm, ona su srednje do silno kamenljiva (Viljams-Kačinski). Analiza sitnice (po metodi N. Kačinskog) pokazuje da je najzastupljenija frakcija srednjeg pijeska. Poslije nje dolaze frakcije sitnog pijeska i krupnog praha, odnosno frakcije komponente fizičkog pijeska. Na njih zajedno odpada više od 70´% u profilu br. 3 a iznad 80% u druga dva profila. Saglasno s ovim zemljišta obrazovana na gnajsu (prof. br. 1 i 2) su glinasto-pjeskovita, a ono obrazovano na škriljcu (prof. br. 3) lako pjeskovito-glinasto. Sama pak niska zastupljenost frakcije čestica ispod jednog mikrona govori o slabom kemijskom raspadanju u zemljištu. Laki karakter mehaničkog sastava zemljišta se odrazio i na druge osobine zemljišta. To se odmah primjećuje u veličini apsolutnog vodnog kapaciteta Dok je on u zemljištu kod prof. br. 1 malen, kod plićeg zemljišta,obrazovanog na istom supstratu (prof. br. 2), je vrlo malen. Do njegovog smanjenja kod prof, br. 2, i pored istog mehaničkog sastava sitnice pa i sadržaja humusa, došlo je je zbog većeg sadržaja skeleta u njemu. Do povećanja vodnog kapaciteta, i to do niže granice njegove srednje veličine, došlo je u zemljištu obrazovanom na škriljcu (prof. br. 3). To je u saglasnosti s povećanjem udjela sitnice u zemljištu. Iako moć zadržavanja vode u prof. br. 1 nije velika, ukupna količina akumulirane vode u njemu je daleko veća od druga dva profila s obzirom na njegovu dubinu. S ovim i njegova moć osiguranja bilja vodom je veća i dugotrajnija. Zemljište predstavljeno prof. br. 3 pored manje akumulacije vode u sebi, zbog svoje plitkoće, brže se suši jer se brže i više zagrijeva nalazeći se na nižoj nadmorskoj visini i na zapadnoj ekspoziciji. Fizičke osobine zemljišta Tabela 2 Prof. br. Dubina zemlj uzorka u cm ´ . Higroskopna vlag a »bična maksimalnaK v °/oi Stp Stv P P/o Kapacitet za zrak »/« 1 2—12 12—23 32—42 52—62 73—83 92-103 1,37 1,12 0,95 0,92 0,77 0,99 3,19 2,26 2,10 1,82 1,72 2,27 29,49 25,67 29,84 27,40 25,33 25,82 2,59 2,63 2,65 2,65 2,65 2,67 1,28 1,44 1,45 1,53 1,60 1,74 50,57 45,25 45,20 42,26 39,62 35,58 21,08 19,58 15,44 14,86 14,29 9,76 2 0— 2,3 3—13 23—34 34—39 5,42 1,63 1,25 1J52 12,12 3,19 2,48 2,68 19,10 20,99 n e odr. 2,59 2,66 2,67 1,32 1,44 49,11 45,86 30,01 24,87 3 0— 2,3 3— 9 12—22 27—37 4,35 1,44 1,20 0,96 9,82 3,61 3,05 2,47 38,95 35,57 36,47 2,67 2,71 2,70 1,19 1,51 1,54 55,43 44,28 42,96 16,48 8,71 6,49 Laki mehanički sastav zemljišta doprineo je da su ona porozna. Za veću poroznost zemljišta u njihovom gornjem djelu doprineo je i veći sadržaj humusa a s njim u vezi i ostrukturavanje zemljišne mase. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Odbitkom vodnog kapaciteta od poroznosti dobiva se visoki postotak apsolutnog kapaciteta za zrak. Primjećeno je da se i on dubinom smanjuje. Najveći postotak postiže kod prof. br. 2 gdje je vodni kapacitet najniži zbog već iznetog razloga. DINAMIKA TEMPERATURE U ZEMLJIŠTU Temperatura zemljišta mjerena je u sva četiri godišnja doba i to na dubini od 5 do 10 cm. Rezultati mjerenja temperature prikazani su na grafikonima br. 31, 32, 33 i 34 za dubinu od 5 cm, a na grafikonima br. 35, 36, 37 i 38 za tempe>raturu na dubini od 10 cm. Mjerenja su vršena u toku dvadesetčetirisatnog promatranja za proljeće, ljeto i jesen i dvanaest-satnog promatranja za zimsku sezonu s odčitavanjem instrumenata na svaki sat i u istom momentu na svim tačkama promatranja. Radi komparacije temperature, ona je istovremeno mjerena i na otvorenom prostoru. Iz grafičkih prikaza toka kretanja temperature zemljišta vidi se slijedeće: U vegetacionom periodu kao najhladnije u svim satima promatranja pokazalo se zemljište ispod tipa šume kitnjaka s običnim grabom i bukvom, a najtoplije je bilo zemljište ispod tipa šume kitnjaka s bijelim grabom. Srednji položaj zauzima zemljište ispod tipa šume čistog kitnjaka. U zimskoj sezoni temperatura je ravnomjernija. Kolebanja u toku dana su izrazito manja i ona ne prelaze granice 1° C. Ali, iako je temperatura zemljišta ispod sva tri tipa kitnjakove šume vrlo bliska, pada u oči da je ona na dubini od 5 cm viša ispod tipa šume kitnjaka s običnim grabom i bukvom, dok na dubini od 10 cm zauzima srednji položaj. Do neznatnih kolebanja temperature tokom dana, zimi, ispod sva tri tipa kitnjakovih šuma, pa i na otvorenom prostoru, došlo je zbog općeg smanjenja temperaturne amplitude atmosferskog zraka. Ipak, zemljište na otvorenom prostoru, bez zaštitnog djelovanja šume, više se ohladilo, i to više na manjoj dubini. Njegova temperatura, kao i zemljišta pod šumom, je viša na većoj dubini (10 cm). Povećanjem temperaturne amplitude atmosferskog zraka došlo je do izrazitijeg djelovanja šumskog pokrivača. Tako dok je u toku ljetnog dana temperatura zemljišta na otvorenom prostoru kolebala za desetinu celzijusovih stupnjeva na dubini od 10 cm, odnosno za 13—14° C na dubini od 5 cm, pod šumom njena kolebanja su se kretala u granicama od 2 (i manje od 2) do 4´° C. Tokom vegetacije zemljišta s većim nagibom, odnosno zemljišta ispod tipova šuma čistog kitnjaka s bijelim grabom, su toplija jer su ovdje sunčani zraci bliži vertikali nego oni koji padaju na zemljište, odnosno na krošnjama drveća, u šumi kitnjaka s običnim grabom i bukvom gdje je nagib manji. A na povećanje temperature zemljišta ispod tipa šume kitnjaka s bijelim grabom svakako utječe i smanjenje nadmorske visine (za 100 m) kao i njegova zapadna ekspozicija i utjecaj submediteranske klime. Za smanjenje temperature zemljišta ispod tipa šume kitnjaka s običnim grabom i bukvom doprinijelo je i njegovo veće zasjenjčivanje, kao i njegova veća udaljenost od najtoplijeg zraka (na površini krošnji drveća). S obzirom da je ono vlažnije, ima veću specifičnu toplotu i prema tome manje se zagrijeva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 31 <-- 31 --> PDF |
KEMIJSKE OSOBINE ZEMLJIŠTA Reakcija zemljišta obrazovanih na gnajsu (prof. br. 1 i 2) u površinskom dijelu (suglasno pH vrijednostima u vodnoj suspenziji) je jako kisela. S dubinom pH vrijednosti se povećavaju, tako da u matičnom supstratu reakcija postaje umjereno do slabo kisela. A kod zemljišta obrazovanog na nešto kiselijem supstratu (prof. br. 3), reakcija je skoro ista po cijeloj njegovoj dubini. Ali zato kod njega, za razliku od ostala dva profila, pH vrijednosti u solnoj suspenziji |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 32 <-- 32 --> PDF |
umjesto da rastu dubinom, one se smanjuju. To je svakako u vezi s povećanjem količine adsorbiranog Al iona u njihovom donjem dijelu. A kod prva dva profila supstituciona kiselost opada dubinom profila istovremenim opadanjem Al i H iona. Do povećanja vrijednosti za pH dolazi u prostirci. Ona se odlikuje slabo kiselom reakcijom. U njoj se ne javlja adsorbirani Al ion. Kod nje dolazi i do velikog povećanja vrijednosti za sumu baza. Ali odmah ispod prostirke suma baza naglo opada uz istovremeno relativno pa i apsolutno povećanje hidroli |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 33 <-- 33 --> PDF |
155 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 34 <-- 34 --> PDF |
tičke kiselosti koje povlači i nezasićenost adsorptivnog kompleksa bazama kod prof. br. 1 i 2. Dalje s dubinom suma baza počinje da prevlađuje nad hidrolitičkom kiselošću, tako da stupanj zasićenosti adsorptivnog kompleksa dostiže i do 83%. Za razliku od ova dva profila, stupanj zasićenosti adsorptivnog kompleksa kod prof. br. 3 dubinom zemljišta se smanjuje. To je u korelaciji s opadanjem pH vrijednosti u solnoj suspenziji, odnosno porastom supstitucione kiselosti. Od adsorbiranih zemnoalkalnih kationa (za njihovo istiskivanje upotrebljen je NaCl) prevlađuje Ca nad Mg ionom. Analizom prostirke (polurazložene organske mase) konstatirano je da se vrši intenzivna biološka akumulacija ovih elemenata u zemljištu. Dok su zemljišta okarakterizirana profilima br. 1 i 2 jako humozna, profil br. 3 pokazuje srednju humoznost zemljišta. Karakteristično je da količina humusa svuda naglo opada dubinom profila. Druga karakteristika humusa je što odnos C:N u gornjem dijelu profila znatno širi nego u dubljim njegovim dijelovima. Po ovome humus u ovom dijelu profila je grubljeg karaktera. Može se reći da se mineralizacijom humusa osigurava bilje u ishrani dušikom. U odnosu lako dostupnog fosfora za bilje, suglasno primijenjenoj metodi Egnera, zemljišta su cijelom svojom dubinom siromašna. A kalijumovo stanje (po Schactschabel-u) u zemljištu je drugačije. Zemljišta su dobro osigurana s njim u svom površinskom dijelu. Ovdje se vrši njegova biološka akumulacija. S dubinom i njegova količina se smanjuje i zemljišta postaju siromašna njim. ZAKLJUČAK Ispitivanjem zemljišta na opitnim parcelama ispod tri tipa kitnjakovih šuma na planini Karadžici ustanovljene su razlike među njima. Ispod tipa šume Orno- Quercetum petraeae carpinetum betuli Em na manjem nagibu obrazovalo se kiselo, nezasićeno, smeđe šumsko zemljište na ortognajsu. Za razliku od ovog ispod Orno-Quercetum petraeae luzuletosum forsteri Em i Orno-Quercetum petraeae luzuletosum forsteri carpinus orientalis Em na ortognajsu i mikašist- liskunovatom škriljcu obrazovalo se isto smeđu zemljište, samo što je ono znatno pliće, nerazvijenije. Ovome je uzrok veći intenzitet erozije na većem nagibu terena. Pored ostalih razlika u osobinama zemljišta interesantne su razlike u njihovom zagrijavanju. U vegetacionom periodu najhladnije je kiselo, nezasićeno smeđe šumsko zemljište ispod tipa šume kitnjaka s običnim grabom i bukvom, a najtoplije isto zemljište, samo srednje duboko ispod tipa šume kitnjaka s bijelim grabom. Kod prvog, i kolebanja temperature tokom dana, takoreći su najmanja. r LITERATURA Zon n S. V.: Gorno lesnie počvi hvoinih i bukovih lesov Bolgarii. BAN, Sofija, 1961. Zon n S. V.: O burin lesnih i burih psevdopodzolistih počvah Sovetskogo Sajuza. Sbirnik-Geneza i geografija počv, »Nauka«, Moskva, 1966. K o i n o v V., T r a i š 1 i e v H. i dr.: Klasifikacija i sistematika počv Bolgarii. Počvi jogo-vostočnoj Evropi. BAN, Sofija, 1964. SpirovskiJ. : Kafeavi gorski počvi vo triagalnikot Resen—Kruševo—Kičevo. Zbor. na zem.-šum. fak., Skopje, 1965. Han s Em.: Traubeneichenwald und das Vorkommen der Heibuche in Mazedonien, Feddes Repertorium, Bd 78, Heft 1—3, S. 83—95, Berlin 1968. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 35 <-- 35 --> PDF |
SOIL CHARACTERISTIC OF SOME SESSILE OAK FOREST TYPES IN THE MOUNTAIN OF KARADŽICA (KITKA) Summary Investigated was the soil of experimental plots in three types of Sessile Oak forests in the Mountain of Karadžica, and differences were found amang them. In the forest type of Orno-Quercetum petraeae carpinetosum betuli Em on a smaller inclination of slope an acid unsaturated brown forest soil was formed on an ortho- gneiss parent material. In contrast to this, the same brown soil was formed under the forest type of Orno-Quercetum petraeae luzuletosum forsten Em and Orno- Quercetum petraeae luzuletosum forsteri fac. carpinosum orientalis Em on ortho- gneiss and mica-schists, only that it was considerably shallower and undeveloped. This is attributable to a more intensive erosion on a greater inclination of the slope. In addition to other differences with respect to the properties of the soils interesting are differences in their warming. During the growing season coldest was the acid unsaturated brown forest soil under the forest type of Orno-Quercetum petraeae carpinetosum betuli Em, and warmest -was the same soil — but medium deep — under the forest type of Orno-Quercetum petraeae luzuletosum forsteri fac. carpinosum orientalis Em. In the first-named soil also the daily fluctuations of temperatures were the lowest. |