DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LI ST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 94 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1970 UDK 634.0.284.1:634.0.305:634.0.174.7 Pinus nigra Arnold UTROŠAK VREMENA ZA ORUMENJAVANJE STABALA CRNOG BORA I FAKTORI O KOJIMA UTROŠAK OVISI Dr STEVAN BOJANIN, Zagiteb I UVOD Rad koji je potrebno uložiti da bi se proizveli ili iskoristili određeni šumski proizvodi po svojim osobinama razlikuje se od rada u industriji. Rad u šumarstvu po svojoj strukturi većinom je kompliciraniji od rada u industrijskoj proizvodnji, a osim toga izvodi se na otvorenom prostoru, pod nepovoljnim klimatskim i terenskim uvjetima. Obzirom na ove razlike, i metode proučavanja rada u šumarstvu razlikuju se od onih u industriji. Mišljenja o analizi radnog procesa kod proučavanja rada u šumarstvu, načini određivanja utroška vremena i slično, nisu jedinstveni, kod Geffa (15), Platzera (36), Samseta (40) i drugih autora. Radni procesi u pojedinim granama šumarstva mogu se međusobno veoma razlikovati, pa se prema tome i metode proučavanja rada moraju modificirati. Rad na sječi i izradi može vremenski i prostorno teći kontinuirano. Međutim rad na smolarenju borovih stabala sastavljen je od nekoliko radnih operacija koje su vremenski odvojene, bilo da se izvode jednom ili više puta u jednoj godini. II PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA Jedna od radnih operacija je orumenjavanje stabala koje spada u priprem ne radove, jednako kao i postavljanje odnosno premiještanje pribora, dok za rezivanje bjeljenica i sakupljanje smole spadaju u glavne radove. Struganje strušca i eventualno skidanje opreme su završni radovi. Orumenjavanje stabala općenito, pa tako i kod francuske metode smolare nja, vrši se tako da se skine mrtva kora na dijelu debla gdje će se nalaziti bje ljenica. Prethodnim istraživanjima primijećeno je da utrošak vremena ovisi o više faktora, kao visini rumenice od tla, nagibu terena, te debljini kore. Cilj je da se u ovoj radnji ispita i odredi zakonitost djelovanja naprijed navedenih fak tora. Istraživanja su vršena na teritoriju SR BiH, na području smolarskih mani pulacija Maoča, Višegrad i Bugojno. Nagib terena pokusnih ploha na kojima su vršena istraživanja kretao se od 0° do 40°. Visina rumenica na stablu kretala se od 0,30 m do 4,1 m iznad tla. |