DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 60 <-- 60 --> PDF |
sastojina) iskažu po istim vrstama i nivoima cijena, i to na prvipogled čini Se onima koje su propisane a koje se grosso modo temelje na šumskim taksama . . . Tada bi putem novca bila omogućena kontrola održavanja vrijednosti drvnih zaliha odnosno šuma (šumskih sastojina), pa i utvrđivanje odnosne vrijednosti periodskog drvnog prirasta odnosno periodskog prirasta vrijednosti šuma (šumskih sastojina) .. . U tom slučaju namjenski utrošena sredstva »amortizacije za regeneraciju šuma« odnosno »amortizacije šuma« trebala bi se knjigovodstveno knjižiti kao odnosni periodski troškovi . . . Osim toga, kako da se periodski posječena drvna masa ispravno proknjiži po »utvrđenim vrijednostima šuma« (i onih mladih, degradiranih, neotvorenih ili slabo otvorenih komunikacijama, i si.)? One se u mnogim slučajevima ipak razlikuju od jednostavnih šumskih taksa njihovih drvnih zaliha! Kad bi pak umjesto »utvrđenih vrijednosti šuma« uzimali u račun samo »utvrđene vrijednosti drvnih masa, tj. šumske takse drvnih masa« — čemu onda državni propisi o utvrđivanju vrijednosti šuma umjesto o utvrđivanju vrijednosti samo drvnih masa (o šumskim taksama)? Kako u posljednjem slučaju opravdati kalkuliranje po konstantnim šumskim taksama, iako one više nisu realne zbog podizanja novih šumskih komunikacija, javnih saobraćajnica ili tehnološkog napretka sredstava transporta? U takvoj situaciji pogotovo neprestano se zalažemo (4, 6, 7, 8, 9), da se jedinstvenim Uputstvom za čitavu Jugoslaviju odredi da svaka šumsko-privredna organizacija za svoje potrebe iskalkulira po jedinicama drvnih sortimenata »financijski normativ jednostavne biološke reprodukcije posječenog drva (na panju)«, a eventualno »financijski normativ proširene biološke reprodukcijeposječenog drva (na panju)« te »financijski normativ novih tehničkih investicijakoje služe biološkoj reprodukciji drva« — kako smo to već naveli i detaljnije objasnili na str. 178 ovog napisa. Razumljivo, ti financijski normativi množili bi se s količinama posječenih drvnih sortimenata i osigurali u svakoj šumsko- privrednoj organizaciji (šumskom privrednom području, odnosno šumariji, odnosno šumsko-gospodarskoj jedinici) potrebnu dovoljnu plansku biološku jednostavnu i proširenu reprodukciju posječenog drva te proširenu reprodukciju tehničkih osnovnih sredstava biološke reprodukcije drva. Time bi se ujedno u potpunosti ukinula i ekonomska mistifikacija pojave i termina »amortizacija šuma«, a pomoću »financijskog normativa za jednostavnubiološku reprodukciju posječenog drva (na panju)« osigurale ujedno najprikladnije jedinične induktivne cijene za praćenje, tj. kontrolu, naturalnog održanja osovnih drvnih zaliha u šumskim sastojinama pojedine šumsko- privredne organizacije. Na taj način dobila bi se također ispravna i prikladna podloga za ostvarenje u primjerenoj budućnosti »b i 1 a n c i r a n j a uspjeha proizvodnje drva na panju« (7). To bilanciranje je očišćeno od utjecaja komunikativnosti šuma koja treba utjecati samo na »bilanciranje uspjeha djelatnosti iskorišćivanja šuma«. Također je očišćeno i od teško ustanovljivah utjecaja više ili manje veće prirasne sposobnosti šumskih sastojina koja treba utjecati samo na »bilanciranje uspjeha proizvodnje šumskih sastojina«. Od tog posljednjeg bilanciranja zasad bi trebalo opravdano odustati (i prirasne sposobnosti pratiti po mogućnosti samo naturalno, odnosno odvojeno novčano). Budućnost će pokazati kojim putem će u tom pogledu šumarstvo Jugoslavije krenuti! |