DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1970 str. 68 <-- 68 --> PDF |
pokusnih ploha od kojih svaka ima po jedno jutro površine; jedna je prorijeđena a druga neprorijeđena. Pomoću tih ploha K o z a r a c dokazuje biološku i financijsku korist prorječtivanja. Već u ono vrijeme Koza r ac razlučuje stabla na tri biološka razreda ili takozvana »ugušena, nadvišena, vladajuća« stabla s time da se zadnja dva razreda mogu rastaviti u 2—3 podrazreda. Pritom Koza r ac postavlja pitanje koja se količina drvne mase može u pojedinim razredima prorjedom posjeći. Proučavajući taj problem, on je došao do istog rezultata kao i njegov suvremenik nadšumar H. Rinicke r u Švicarskoj tj. »da se malo ne sav prirast naslaže na najdebljih drvnih individuih, tako da su ostali drvni razredi (dakle I i II) za prirast posve irelevantni, tj. oni vegetiraju ali ne prirašćuju«. To znači da intervencija prorječtivanja ima najviše smisla u dominantnoj etaži stabala. Na taj je način Koza r ac već pred 82 godine zacrtao put modernog prorjeđivanja. Zato nije čudno da se takav sistem prorjeđivanja u šumariji Lipovljani ostvario u punoj formi pa se i danas ondje provodi zaslugom šumara koji su nastavili rad Josip a Kozarc a među kojima naročito spominjemo pokojnog Crnadka, Josipa Radoševića, Emanuela Vilčeka i sadašnjeg upravitelja Matu Markanovića. Josi p Kozara c je bio autokritičan pa je naglasio da njegove dvije pokusne plohe nisu dovoljne za veće eksperimentiranje. Zato on potiče šumare da osnuju stalne pokusne plohe na kojima bi se mogao pratiti upliv prorjeđivanja na rast šumskih sastojina. I ta je Kozarčev a ideja ostvarena! Doduše s velikim zakašnjenjem, jer je od tada trebalo da prođe pola stoljeća da bi u toj šumi Zagrebački šumarski fakultet osnovao sistematske stalne pokusne plohe za znanstvena istraživanja kojih u današnjoj šumariji Lipovljani ima mnogo. Na tim pokusnim plohama Katedra za uzgajanje i Katedra za uređivanje šuma vrše znanstvena istraživanja i tako nastavljaju, nadopunjuju i proširuju osnovne Kozarčeve zamisli u pogledu prorjeđivanja šuma. I još više! Šumarija Lipovljani postala je objekt visokoškolske šumarske nastave gdje studenti Zagrebačkog šumarskog fakulteta primaju dopunsko terensko obrazovanje. I ne samo oni nego studenti i đaci iz drugih republika SFR Jugoslavije pa i iz mnogih zemalja u inostranstvu dolaze u šumariju Lipovljane da vide slavonsku izgospodarenu šumu. Tako su lipovljanske šume koje danas nose ime gospodarska jedinica »Josip Kozarac«, postale poznate ne samo u našoj zemlji nego i u cijelom svijetu, pa je u toliko obljetnica ove šumarije još značajnija. Ima još jedna ideja Josipa Kozarca koja se danas ostvaruje na području gdje je on radio i djelovao. Kozara c je isticao veliku ekonomsku važnost ribarstva u posavskim krajevima gdje bi riba mogla davati glavni dio hrane. Slaveći danas 100-godišnjicu šumarije Lipovljani, drago mi je spomenuti i to da je ova šumarija i u toj oblasti slijedila savjete svoga nekadašnjeg upravitelja Josip a Kozarc a i da je nedavno osnovala veliki ribnjak koji narodu pruža hranu i donosi zajednici veliku ekonomsku dobit. Uza sve to najočigledniji spomenik koji je Josi p Kozara c ostavio šumariji Lipovljani su sadašnje 75—85 godišnje šumske sastojine koje su nastale prirodnom regeneracijom u vremenu od 1885—1896. godine kad je Kozara c upravljao ovim šumama. Bit će zanimljivo da navedem sastojine koje su nastale prirodnom regeneracijom pod rukovodstvom Josip a Kozarca . S obzirom na današnji sastav sastojina razvrstao sam ih u dvije grupe. |