DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Prema tome možemo zaključiti da je varijabilitet visina oko linije izjednačenja
signifikantno različit u sastojinama različite starosti. Unutar iste starosti
sastojina ne postoji signifikantna razlika između varijabiliteta dominantnih
visina različitih šumskih zajednica hrasta lužnjaka.


6.2.2. Parametri regresionih linija. — Uz pretpostavku da je varijabilitet visina
oko regresione funkcije jednak u svim starostima sastojine, ispitali smo po~
moću analize kovarijance (22) parametre regresionih funkcija. Najprije smo postavili
hipotezu da ne postoje signifikantne razlike u nagibu visinskih krivulja
(sveukupnih visina i dominantne etaže) sastojine različitih starosti iste šumske
zajednice. Ova naša hipoteza se nije održala (Tabela 9). Snedecorov test je pokazao
da postoje signifikantne razlike i u obliku (b) i u položaju (ln a) između
visinskih krivulja sastojina različitih starosti unutar iste šumske zajednice.
Drugim riječima u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba ne možemo primijeniti
jednu visinsku krivulju za sve starosti (Grafikon 5, Grafikon 6). Isto vrijedi i za
poplavnu šumu hrasta lužnjaka (Grafikon 7, Grafikon 8). Regresioni koeficijenti
rastu s porastom starosti sastojine i kod visinskih krivulja sveukupnih visina
(Tabela 4, Grafikon 2) i kod visinskih krivulja pojedinih etaža (Grafikon 3,
Grafikon 4) bez obzira na šumsku zajednicu i unutar određene šumske zajednice.
Visinske krivulje starijih sastojina su strmije. Možemo pretpostaviti da na
oblik visinskih krivulja hrasta lužnjaka ima značajan utjecaj način gospodarenja
u tim sastojinama, jer je oblik visinskih krivulja, naročito starijih sastojina
uvjetovan podstojnom etažom hrasta lužnjaka.
Razlike između regresionih koeficijenata šume hrasta lužnjaka i običnog
graba i poplavne šume hrasta lužnjaka, unutar iste starosti, također su signifikantne
(Tabela 10). Kod visinskih krivulja sveukupnih visina ove su razlike
signifikantne i u položaju i u obliku, dok kod visinskih krivulja dominantne
etaže razlike su signifikantne samo u njihovom položaju. Za 70 god. sastojine
signifikantnost razlika je obrnuta tj. dominantne visinske krivulje se razlikuju
u oba parametra, a visinske krivulje sveukupnih visina samo u parametru ln a.
Međutim, općenito možemo reći da su razlike između visinskih krivulja različitih
šumskih zajednica a iste starosti signifikantne i da su te razlike jače izražene
u položaju visinske krivulje nego u nagibu. Ove razlike su zapravo razlike
različitih šumskih boniteta, jer nam se šuma hrasta lužnjaka i običnog graba
nalazi na dobrom bonitetu, a poplavna šuma hrasta lužnjaka na lošem*.


Na osnovu rezultata dobivenih analizom kovarijance možemo zaključiti da
na položaj visinske krivulje utječe starost i bonitet, dok na njen oblik vjerojatno
ima bitan utjecaj način gospodarenja. Sastojine iste starosti, a različite šumske
zajednice, nisu prostorno odvojene (nalaze se u istom odjelu) odnosno nisu izlučene
te je način gospodarenja bio u njima potpuno isti, jer se je dosadašnje gospodarenje
u tim sastojinama vodilo po odjelima.


Ranije smo ustanovili da u jednoj šumskoj zajednici ne možemo koristiti
istu visinsku krivulju u svim starostima sastojine. Da bi ustanovili postoji li
razlika između visinskih krivulja sastojina, koje se razlikuju u starosti za cea
20 god., a pripadaju istoj šumskoj zajednici, ispitali smo pomoću nul-hipoteze
njihove regresione koeficijente (Tabela 11). Ova ispitivanja su pokazala da se


* Interesantno je da su nam visine poplavne šume hrasta lužnjaka 90 g. sastojine
značajno iznad visina šuma hrasta lužnjaka i običnog graba iste starosti. Ovo
dakako ne ide u prilog visini kao indikatoru boniteta, u koliko prihvatimo da nam je
starost sastojina uzeta iz Gospodarske osnove Liipovljani egzaktna, a poplavna šuma
hrasta lužnjaka lošijeg boniteta.
215