DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 23 <-- 23 --> PDF |
čfa Simpozija cSumatSkag fakulteta u Qagcebu 1969. godine UDK 634.0.383.1 DIMENZIONIRANJE KOLNIČKIH KONSTRUKCIJA ŠUMSKIH PUTEVA Ing. NINOSLAV LOVRIC 1. UVOD Promet šumskim putevima mora udovoljavati svim uvjetima i potrebama racionalnoga i suvremenog gospodarenja šumama. Da bi se to postiglo, trebaju se primjenjivati podesna i odgovarajuća sredstva prometa šumskog transporta. Kao osnovno i nužno sredstvo možemo smatrati kvalitetan put kojega elementi, tj. donji i gornji stroj uz odgovarajuću liniju puta trebaju omogućiti normalno odvijanje prometa sa što manjim trošenjem guma, potroškom goriva i maziva te uz minimum troškova održavanja vozila i puta. U našem izlaganju pozabavit ćemo se gornjim strojem puta, odnosno potrebom dimenzioniranja kolničke konstrukcije gornjeg stroja kod šumskih puteva. Pitanju dimenzioniranja kolničke konstrukcije šumskih puteva mora se obratiti posebna pažnja budući da se većim dijelom odnosi na kamionske puteve kao glavne prometnice kojima su povezani znatni troškovi izgradnje i održavanja te trajne eksploatacije prometa. Jasno je prema tome da dimenzioniranje kolnika ne predstavlja samo tehnički nego i ekonomski problem. »Nacrt pravila za dimenzioniranje kolovoznih konstrukcija« propisuje di" menzioniranje kolničkih konstrukcija javnih puteva, a time i sastavni dio projektiranja odnosno normativa kod njihova izvođenja. Međutim, obaveza za dimenzioniranje kolnika šumskih puteva ne postoji s obzirom na to da pripadaju kategoriji javnih puteva lokalnog karaktera i specijalne namjene. S toga razloga namjera mi je u ovom izlaganju upozoriti također i na neke koristi eventualne primjene metode dimenzioniranja kolničke konstrukcije javnih puteva na kamionske šumske puteve. Ti putevi imaju neke specifične osebine u usporedbi s ostalim putevima javnog prometa koje se moraju uzeti u obzir prilikom njihova dimenzioniranja. Pri određivanju elemenata dimenzioniranja bit će prikazan utjecaj tih e^menata na kolničku konstrukciju. Redovno se u praksi kod projektiranja šumskih puteva ne određuju elementi kolničke konstrukcije prema nekoj prezumtivnoj metodi dimenzioniranja, nego se većinom u danim prilikama primjenjuje više ustaljenih tipova, što smatram da omogućuje ocjenu vrijednosti kvalitete kolnika na osnovu nekolicine kriterija. Za dimenzioniranje kolničkih konstrukcija javnih puteva stoji nam na ras" polaganju veliki broj metoda. Nastale su uslijed raznovrsnosti i složenosti utjecajnih faktora, a uzimaju se u obzir one koje nam obećaju optimalna rješavanja. Mogućnost praktične upotrebe nekih metoda odnosno njihova izbora za dimenzioniranje kolničke konstrukcije kamionskih šumskih puteva prikazat će se u ovom izlaganju prema uobičajenim načinima gradnje i obavljanja prometa na šumskim putevima. Pri tom će se obratiti pažnja na opravdanost određenog dimenzioniranja te dobivanje osnovnih podataka za računsko određivanje debljine slojeva kolničke konstrukcije. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 24 <-- 24 --> PDF |
2. POTREBA ODNOSNO OPRAVDANOST PRIMJENE DIMENZIONIRANJA KOLNIČKE KONSTRUKCIJE Da bi se opravdala upotreba primjene dimenzioniranja kolnika, smatram da je u tom slučaju dovoljno uzeti u obzir dva elementa ekonomike šumskog transporta i to: utrošak izgradnje kolničke konstrukcije te njezino stanje za vrijeme eksploatacije puta. Za izgradnju kolničke konstrukcije potrebno je utrošiti znatna novčana sredstva u odnosu na ukupne izvedbene troškove. Da bi se bar donekle dobila gruba orijentacija o visini utroška za spomenutu konstrukciju, donosim primjere o utrošku (i ostalim podacima) za izvedbu šumskih puteva u 1969. g. na različitim područjima (Tab. 1). Iz podataka gornje tablice vidljivo je da su troškovi izvedbe kolničke konstrukcije znatni, jer su pretežni kod izgradnje gornjeg stroja. Razumljivo je da u tablici navedeni procentualni iznosi odnosno izvedbeni troškovi variraju, što mnogo ovisi o izboru sastavnih dijelova kolničke konstrukcije, terenskim kao i ostalim utjecajnim faktorima. Namjerno su odabrani kao primjer kolnici od tucanika koji se kod nas najčešće upotrebljavaju za izgradnju šumskih puteva, da bi se orijentacijski pokazao udio troškova kolničke konstrukcije u ukupnim troškovima izgradnje kod uobičajene izvedbe. Kod skupocjenih kolnika (npr. asfaltnih) spomenuti udio je još veći. S obzirom na vrlo čest slučaj da u izgradnji šumskih puteva kolnička konstrukcija iziskuje razmjerno veće izdatke, potrebno joj je posvetiti veću pažnju prilikom projektiranja. Stoga treba upotrijebiti odgovarajuće metode za određivanje dimenzija pojedinih elemenata kol" ničke konstrukcije. To nam također koristi u slučaju kad se kod projektiranja primjenjuju tipovi kolnika iz nekog uputstva, jer nakon provjere uvjeta upotrebe izabranog kolnika postoji mogućnost ocjene njegove kvalitete za dane prilike. Kako je naprijed spomenuto, drugi utjecajni elemenat koji uvjetuje dimenzioniranje je stanje kolničke konstrukcije za vrijeme eksploatacije šumskog puta. O tom stanju kolnika ovise pretežnim dijelom troškovi uzdržavanja puta. Dimenzioniranjem kolnika dobivaju se smjernice eksploatacije puta, što omogućuje smanjivanje troškova uzdržavanja, odnosno zaštite kolnika od negativnih utjecaja. Kao primjer navodim da poznavanjem dozvoljene granične težine opterećenja od prometnih motornih vozila postoji mogućnost predviđanja zaštite kolničke konstrukcije od destruktivnog djelovanja vozila s velikim osovinskim opterećenjem, odnosno smanjenja troškova uzdržavanja puta. Glavna prednost upotrebe pojedinih metoda dimenzioniranja kolnika što se prema postojećim uvjetima dobivaju duž cijele trase puta na pojedinim mjestima odgovarajuće debljine kolničke konstrukcije. Na taj način izbjegava se izvedba predimenzioniranih elemenata kolničke konstrukc ´je i time smanjuju troškovi izgradnje šumskih puteva. Prije nego što pristupimo dimenzzioniranju kolnika nužno je odrediti potrebne podatke koji služe kao osnova za proračun debljine kolničke konstrukcije. 3. PODACI POTREBNI ZA DIMENZIONIRANJE KOLNIKA Zadatak kod dimenzioniranja kolnika je utvrditi njegove optimalne debljine, odnosno debljine pojedinih slojeva kako ne bi nastale štetne deformacije uslijed prometnog opterećenja i ostalih utjecaja te tim postići trajnost kolničke konstrukcije i sigurnost odvijanja šumskog transporta. U tu svrhu potrebno je |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 25 <-- 25 --> PDF |
223 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 26 <-- 26 --> PDF |
prikupiti i ocijeniti sve podatke o postojećim utjecajima kao i ostalima koji mogu nastupiti u toku eksploatacije šumskog puta. Tako dobiveni podaci o svim utjecajima omogućit će nam odgovarajući izbor kolničke konstrukcije i njezinih elemenata (slojeva) kao i određenu izvedbu fundiranja kolnika na donjem stroju puta. Gornji se podaci odnose na sadašnje i predvidivo opterećenje od prometnih vozila (tj. opterećenje po kotaču, intenzitet prometa, gustoća prometa), karakteristike ugrađenog materijala u zemljani trup i kolničku konstrukciju, na klimatske i hidrološke faktore te ostale utjecaje u danim prilikama. Pojedine podatke prikupljamo i odabiremo prema potrebi na temelju koje vršimo dimenzioniranje kolnika. Kako je već naprijed spomenuto, jedan od važnih podataka za dimenzioni ranje jest opterećenje od prometnih odnosno motornih vozila. Ta opterećenja kao izvanjske sile uzrokuju naprezanja i deformacije u kolničkoj konstrukciji i na njezinoj podlozi. U svrhu dimenzioniranja nužno je ustanoviti te deforma cije a s tim u vezi najveća opterećenja jednog kotača ili dvostrukog kotača mo tornih vozila, zatim veličina dodirne površine kotača i kolnika, tlak u pneuma tiku i njegov koeficijent te ostalo. To opterećenje često iznosi 4,5 pa i 5 tona po kotaču za motorna vozila na šumskim putevima. Napominje se da maksimalno dozvoljeno opterećenje na javnim putevima iznosi 5 t po kotaču (tj. 10 t po oso vini). Dinamično djelovanje opterećenja je utjecajnije od statičkog opterećenja, a utvrđuje se uzimanjem u obzir prometnog opterećenja (intenzitet prometa) i gustoće prometa. Pri tome je potrebno obratiti pažnju i na strukturu prometa. Kod šumskih puteva redovno je u prometu malen broj tipova vozila za razliku od javnog prometa gdje se pojavljuje mnogo različitih tipova. Zbog toga je u usporedbi s javnim cestama pojednostavnjeno dimenzioniranje šumskih puteva. Pošto vozila većeg osovinskog opterećenja zahtjevaju znatno deblje od nosno skupocjenije kolničke konstrukcije, stoga je potrebno kod dimenzionira nja obaviti izbor mjerodavnih proračunskih vozila na osnovu računa rentabili teta izgradnje i eksploatacije puta. Kod šumskog transporta dugih sortimenata drva dolazi do upotrebe speci jalnih motornih vozila s povišenim dinamičkim djelovanjem. To djelovanje uzima se u obzir prigodom proračuna na taj način da se poveća prometno op terećenje, odnosno gustoća prometa. Spomenuti elementi dimenzioniranja, tj. prometno opterećenje i gustoća prometa odredit će se prema podacima gospodarenja iz uređajnog elaborata za gospodarsku jedinicu kroz koju prolazi put. Prilikom dimenzioniranja mora se obratiti naročita pažnja na nosivost tla, odnosno čvrstoću ugrađenog materijala donjega i gornjeg stroja puta. S tim u vezi potrebno je prikupiti i analizirati podatke o utjecajima o kojima ovisi navedena nosivost kao npr. geomehaničke osebine ugrađenog materijala, način izvedbe, klimatski i hidrološki uvjeti i drugo. Već prilikom projektiranja potrebno je odrediti kakav će biti utjecaj spomenutih i drugih faktora na izvedenu gradnju kako ne bi došlo do nepovoljnih deformacija gornjega i donjeg stroja. Način na koji se ti utjecaji uzimaju u obzir prilikom dimenzioniranja ovisi o primijenjenoj metodi. Postoji više metoda za određivanje spomenute nosivosti koje baziraju na određenim terenskim i laboratorijskim pokusima (npr. pokusi nosivosti kružnom pločom i CBB-pokus*). * Kalifornijski indeks nosivosti (California Bearing Ratio). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Napominje se da je nosivost tla jedan od osnovnih uvjeta za stabilnost donjeg stroja, a ujedno i za ispravno dimenzioniranje kolnika. Kod dimenzioniranja je važan izbor kolničke konstrukcije. Tako se npr. preporučuje primjena makadam-kolnika od tucanika i šljunka kao podloge jer se njegovom ispravnom izgradnjom i odgovarajućim materijalom može postići kvalitetna kolnička konstrukcija. Međutim, zbog razornog djelovanja motornog prometa, pod izvjesnim okolnostima, danas se rjeđe primijenjuje kolnička konstrukcija kamenom podlogom (telford) i to uglavnom na sporednim putevima. Na osnovi izloženoga pristupit ćemo razmatranju nekih metoda prikladnih za dimenzioniranje šumskih puteva. 4. PRIMJENA METODE ZA DIMENZIONIRANJE KOLNIČKIH KONSTRUKCIJA ŠUMSKIH PUTEVA Šumski putevi su krajnji ogranci cesta javnog prometa specijalne namjene i zbog toga pokazuju neke specifične prometne osebine kao npr.: — maleno prosječno prometno opterećenje, odnosno gustoću prometa, pri čemu se promet odvija koncentrirano u kraćim vremenskim razmacima tokom godine; — jednolična struktura prometa, tj. u prometu se nalazi maleni broj tipova motornih vozila (većinom najtežih i najvećih); — malene transportne brzine koje obično iznose od 15 (natovarena) do 50 km/sat (prazna motorna vozila). — jednosmjeran promet natovarenih motornih vozila. Zbog navedenih specifičnih osebina dobivamo kod dimenzioniranja kolnika šumskih puteva uslijed male gustoće opterećenja tanje kolnike, a zbog jednolične strukture prometa jednostavniji postupak kod dimenzioniranja. Postoji veliki broj metoda za dimenzioniranje kolničkih konstrukcija jav~ nih puteva koje možemo primijeniti i kod određivanja debljine kolnika šumskih puteva. Po starijim metodama određivale su se debljine kolnika prema nosivosti donjeg stroja (posteljice) i osovinskog pritiska, dok se po novijim metodama debljina kolnika računa uzimanjem u obzir većeg broja utjecajnih faktora kao npr. gustoća prometa i dr. Uspjeh praktične primjene pojedinih metoda bit će to veći što se uzima u obzir veći broj parametara o kojima ovisi debljina kolnika šumskih puteva. Pri tome moramo nastojati da se odaberu što jednostavnije metode koje ne zahtijevaju skupu opremu odnosno velike izdatke kod primjene. Zbog toga smatram da bi bile prikladne slijedeće metode: modificirana CBR (Kentucky), švicarska metoda i metoda grupnog indeksa (s modifikacijom od Aichhorna). Spomenute empirijske metode predviđene su kod puteva javnog prometa s fleksibilnim kolnikom i to za izradu investicijskih programa i idejnih projekata. Po modificiranoj metodi CBR (Kentucky) utjecajni faktori za određivanje debljine kolnika jesu: opterećenje po kotaču, nosivost donjeg stroja (iskazana pomoću CBR) te gustoća prometa s njegovom strukturom za izvjesni vremenski period. Kao podloga za taj vremenski period može služiti vremenski razmak za koji je sastavljen plan sječa gospodarskih jedinica. Prikladnost navedene metode, primijenjene na šumske puteve je u tome da uzima u račun strukturu odnosno gustoću prometa, što se ne smije zanemariti kod dimenzioniranja kolnika šumskih puteva. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Švicarska metoda dimenzionira kolnik na osnovi nosivosti donjeg stroja puta po CBR-metodi, zat´m dubine smrzavanja, hidroloških prilika i opasnostima na mraz. Spomenutu metodu uputno je primijeniti da bi se utvrdile potrebne debljine kolnika u pogledu opasnosti štetnog djelovanja mraza. Smatram da će se kolnici šumskih puteva dimenzionirati samo u onim slučajevima protiv štetnog djelovanja mraza kad nije potrebna prevelika debljina kolnika. Takvo dimenzioniranje ipak je korisno provesti jer će poslužiti kao upozorenje da se moraju poduzeti zaštitne mjere kod niskih temperatura, ukoliko zbog materijalnih izdataka nismo mogli dimenzionirati i s obzirom na taj utjecajni faktor. Metoda grupnog indeksa ili Colorado-metoda s modifikacijom po Aichhornu uzima kod dimenzioniranja u obzir osobine tla (grupni indeks), gustoću prometa, hidrološke prilike te dubinu djelovanja mraza. Kod ove metode rezultati dimenzioniranja odgovaraju praktičnoj primjeni osim kod nepovoljnih klimatskih prilika i jačeg djelovanja mraza. S toga razloga je prof. Aichhorn tu američku metodu adaptirao za evropske prilike. Postupak kod primjene spomenute me" tode je jednostavan isto kao i potrebna oprema. Nedostatak tog postupka je u tome što se ne uzimaju u obzir kvalitete materijala u nosećim slojevima kolnika. Premda su rezultati koji se odnose na debljinu kolnika aproksimativni, ipak je ta metoda upotrebljiva za dimenzioniranje kolnika šumskih puteva jer se na temelju te metode dobivaju bar orijentacijski podaci. Razumljivo je da se mogu primijeniti i ostale metode koje su u upotrebi kod javnih puteva za izradu glavnih projekata odnosno njihove izvedbe. Pri primjeni tih metoda za kolnike šumskih puteva imaju prednost one metode kod kojih pored ostalih faktora dolaze do izražaja i specifični faktori šumskih puteva. S toga razloga — među ostalim — u Čehoslovačkoj J. Beneš na osnovi ispitivanja preporučuje primjenu metode prof. Ivanova za dimenzioniranje javnih puteva prigodom dimenzioniranja kolnika šumskih puteva. Ta je metoda također pogodna i za proračun ojačanja postojećih kolnika, pa se i zbog toga preporučuje, s obzirom da se kod nas često vrše rekonstrukcije šumskih puteva animalne sprege na motorizirani promet, kojom prilikom nastaje potreba ojačanja kolničke konstrukcije. Kod navedene metode se pretpostavlja da su deformacije elastične kao i da se uzima u obzir zakonitost rasprostiranja tlaka, ovisno o dubini slojeva. Dozvoljene granične deformacije iznose od 0,85 cm (za asfalt-betonski zastor) do 1,8 cm (za šljunkoviti materijal), a njihova veličina ovisi o gustoći prometa, njegovoj strukturi, nosivosti tla ili građevinskog materijala u kolničkoj konstrukciji. Nosivost tla u kolničkoj konstrukciji odnosno modul deformacije utvrđuje se pomoću pokusa s krutom okruglom pločom. Kod provedbe dimenzioniranja kolnika šumskih puteva bilo bi korisno upotrijebiti bar dvije metode kako bi se dobili usporedivi rezultati. Prednost primjene metoda dimenzioniranja je i u tome, što daju ekonomsku podlogu za analizu i ocjenu upotrebe pojedinih vrsta kolnika. Pri toj ana" lizi imaju utjecaja — pored ostalih — i takvi faktori koji se moraju unaprijed predvidjeti za neki vremenski period na osnovi postojećih prilika kao npr. gustoća prometa i njegova struktura. Ako se kod takve prognoze uzme preveliki koeficijent sigurnosti, dobivamo predimenzionirane kolničke konstrukcije koje iziskuju nepotrebne izdatke. U obrnutom slučaju — kod preniskog dimenzioniranja — dolazi do destruktivnog djelovanja prometnih vozila i oštećenja kolnika. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Kod svakoga građevinskog objekta postoje tri razvojne faze: projektiranje, izvedba te eksploatacija objekta. Dimenzioniranje kolničke konstrukcije dolazi do izražaja u sve tri faze. Tom prilikom potrebno je upozoriti na ulogu dimenzioniranja kolničke konstrukcije kod sastava plana eksploatacije nekoga šumskog puta odnosno putne mreže. U gospodarskoj osnovi svake gospodarske jedinice smatram da je potrebno — pored ostalih priloga koji se odnose na putnu mrežu — izraditi i plan eksploatacije šumskih puteva. Kao podloga za sastav takvog plana — uz ostale podatke — poslužit će i podaci dobiveni na temelju dimenzioniranja kolnika, odnosno katastra nosivosti kolničke konstrukcije šumskih putova. Pri sastavu spomenutog plana u pogledu odvijanja prometa treba imati u vidu i slijedeće: — ne dozvoliti vozilima javnog prometa upotrebu šumskih puteva za proračunom nepredviđena teretna vozila; — predvidjeti zaštitne mjere protiv štetnog djelovanja mraza; — kontrolirati težinu osovinskog opterećenja prometnih vozila. U pogledu drugo spomenute tačke napominjem da su vrlo važne zaštitne mjere jer se veoma često izvode šumski putevi od lokalnog materijala slabe kvalitete, a osim toga se rijetko dimenzioniraju protiv štetnog djelovanja mraza. Tako izrađen eksploatacijski plan putne mreže kao prilog gospodarskoj os~ novi bit će garancija da će se voditi briga o odvijanju prometa, kako to zahtijevaju gospodarske i ostale prilike za koje je kolnik dimenzioniran. 5. ZAKLJUČAK Dimenzioniranje kolnika šumskih puteva potrebno je s tehničkog gledišta zbog toga što ćemo primjenom različitih metoda dobiti računsku podlogu za projektiranje, izvedbu i eksploataciju šumskih puteva. Međutim, dimenzioniranje kolničke konstrukcije nije samo potrebno s tehničkog nego i s ekonomskog gledišta jer se na taj način omogućuje izvedba kolnika optimalne debljine, a time postižu znatne uštede odnosno ekonomski efekt. Analize navedenih utjecajnih faktora pokazuju da se kod izbora odnosno primjene pojedinih metoda mora obratiti posebna pažnja na specifične osebine šumskih puteva. Prigodom primjene pojedinih metoda dimenzioniranja potrebna je odgovarajuća oprema i organizacija za izvedbu, stručni nadzor, laboratorii i dr. To će iziskivati veće materijalne izdatke, koji su opravdani ako se imaju u vidu očekivane ekonomsko-tehničke koristi. Smatra se da je uputnije dimenzionirati barem kolnike glavnih kamionskih šumskih puteva prema nekim suvremenim metodama, nego li uzimati njihove debljine samo na osnovi praktične subjektivne ocjene. U izlaganju se ukazuje i na potrebu izrade plana eksploatacije šumskih puteva odnosno putne mreže kao priloga gospodarske osnove, kako bi se omogućila i praktična verifikacija izvedenog dimenzioniranja. Time bi se dobili dragocjeni podaci za buduća projektiranja šumskih puteva, a ujedno i zaštitili putevi od uništenja zbog eventualnog nepropisnog odvijanja prometa i njegove nepravilne eksploatacije. Primjedba: Na osnovu ovog rada održano je predavanje dne 15. XII 1969. na Simpoziju koji je organizirao Šumarski fakultet u Zagrebu povodom proslave njegove 50-godišnjice. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 30 <-- 30 --> PDF |
LITERATURA 1. Bene š J.: Dimensovani vozovek lesnich čest, Lesnicky časopis, r. 1963, č 1. 2. Duki ć Ž.: Projektovanje i građenje putova II deo, Beograd 1960. 3. Jeliči ć VI.: Razmatranje otvorenosti optimalne mreže šumskih komunikacija u uslovima mehanizacije radova u gospodarskoj jedinici »Staretina — Golija — ŠIP »Šator« Glamoč. 4. Neumann : Der neuzeitliche Strassenbau, vierte Auflage, Springer, Berlin 1950. 5. Jugoslavensko društvo za putove: Nacrt pravila za dimenzioniranje kolovoznih konstrukcija i teoriske i iskustvene podloge za izradu istih, Beograd 1967. Zusammenfassung In den Auslegungen des Autors wurde hingewiesen auf die Notwendigkeit und Rechtfertigung der Dimensionierung der Fahrbahnkonstruktion der Waldwege vom ökonomischen und technischen Standpunkt aus, obwohl solche Wege spezieller Bestimmung sind, für die keine Dimensionierung vorgeschrieben ist. In diesem Zusammenhang werden alle für die Bemessung notwendigen Daten analysiert und besondere Aufmerksamkeit den Angaben geschenkt, die sich von denjenigen der öffentlichen Wege unterscheiden. Für di Bestimmung der Fahrbahndicke der Waldwege werden einige Methoden der Dimensionierung der Fahrbahnkonstruktion der öffentlicher Wege empfohlen, und zwar solche Methoden, die einfach sind und keine kostspielige Ausrüstung bzw. grosse Konstenaufwände bei der Ausführung fordern. Um die Dimensionierungsangaben der Fahrbahnkonstruktion in der Praxis vorteilhaft anzuwenden, wird vom Autor die Ausarbeitung eines Exploitationsplans der Waldwege als Anlage zum Wirtschaftsplan vorgeschlagen. Durch einen solchen Plan würde Sorge für den Verlauf des Verkehrs gemäss Bedingungen getragen, wie dies durch die Kalkulation der Dimensionierung der Fahrbahnkonstruktion vorgesehen ist. Dadurch würden die Waldwege vor den Zerstörungen des unvorschriftmässigen Verkehrs und vor unregelmässiger Exploitation geschützt. |