DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Napominje se da je nosivost tla jedan od osnovnih uvjeta za stabilnost donjeg stroja, a ujedno i za ispravno dimenzioniranje kolnika. Kod dimenzioniranja je važan izbor kolničke konstrukcije. Tako se npr. preporučuje primjena makadam-kolnika od tucanika i šljunka kao podloge jer se njegovom ispravnom izgradnjom i odgovarajućim materijalom može postići kvalitetna kolnička konstrukcija. Međutim, zbog razornog djelovanja motornog prometa, pod izvjesnim okolnostima, danas se rjeđe primijenjuje kolnička konstrukcija kamenom podlogom (telford) i to uglavnom na sporednim putevima. Na osnovi izloženoga pristupit ćemo razmatranju nekih metoda prikladnih za dimenzioniranje šumskih puteva. 4. PRIMJENA METODE ZA DIMENZIONIRANJE KOLNIČKIH KONSTRUKCIJA ŠUMSKIH PUTEVA Šumski putevi su krajnji ogranci cesta javnog prometa specijalne namjene i zbog toga pokazuju neke specifične prometne osebine kao npr.: — maleno prosječno prometno opterećenje, odnosno gustoću prometa, pri čemu se promet odvija koncentrirano u kraćim vremenskim razmacima tokom godine; — jednolična struktura prometa, tj. u prometu se nalazi maleni broj tipova motornih vozila (većinom najtežih i najvećih); — malene transportne brzine koje obično iznose od 15 (natovarena) do 50 km/sat (prazna motorna vozila). — jednosmjeran promet natovarenih motornih vozila. Zbog navedenih specifičnih osebina dobivamo kod dimenzioniranja kolnika šumskih puteva uslijed male gustoće opterećenja tanje kolnike, a zbog jednolične strukture prometa jednostavniji postupak kod dimenzioniranja. Postoji veliki broj metoda za dimenzioniranje kolničkih konstrukcija jav~ nih puteva koje možemo primijeniti i kod određivanja debljine kolnika šumskih puteva. Po starijim metodama određivale su se debljine kolnika prema nosivosti donjeg stroja (posteljice) i osovinskog pritiska, dok se po novijim metodama debljina kolnika računa uzimanjem u obzir većeg broja utjecajnih faktora kao npr. gustoća prometa i dr. Uspjeh praktične primjene pojedinih metoda bit će to veći što se uzima u obzir veći broj parametara o kojima ovisi debljina kolnika šumskih puteva. Pri tome moramo nastojati da se odaberu što jednostavnije metode koje ne zahtijevaju skupu opremu odnosno velike izdatke kod primjene. Zbog toga smatram da bi bile prikladne slijedeće metode: modificirana CBR (Kentucky), švicarska metoda i metoda grupnog indeksa (s modifikacijom od Aichhorna). Spomenute empirijske metode predviđene su kod puteva javnog prometa s fleksibilnim kolnikom i to za izradu investicijskih programa i idejnih projekata. Po modificiranoj metodi CBR (Kentucky) utjecajni faktori za određivanje debljine kolnika jesu: opterećenje po kotaču, nosivost donjeg stroja (iskazana pomoću CBR) te gustoća prometa s njegovom strukturom za izvjesni vremenski period. Kao podloga za taj vremenski period može služiti vremenski razmak za koji je sastavljen plan sječa gospodarskih jedinica. Prikladnost navedene metode, primijenjene na šumske puteve je u tome da uzima u račun strukturu odnosno gustoću prometa, što se ne smije zanemariti kod dimenzioniranja kolnika šumskih puteva. |